Autor:Jadranka Pavić
Ako postoji pretjerana izloženost štetnim čimbenicima ili oslabljeni mehanizam obrane zbog bolesti, starosti, nepravilne prehrane, stresa i slično, dolazi do stvaranja sve većega broja slobodnih radikala koji oštećuju stanicu. No postoji rješenje i za te probleme

Ljudski organizam savršen je kemijski laboratorij koji u svojem neprekidnom 24-satnom »radnom vremenu« stvara tisuće kemijskih procesa i reakcija u stanicama organizma. Ti su procesi neophodni za život stanice odnosno ljudskoga organizma. Kao nusproizvod kemijskih reakcija u stanici nastaju, među ostalim, i za organizam štetni slobodni radikali. Oni nastaju pucanjem veza unutar molekula u stanicama organizma, a pod utjecajem različitih čimbenika kao posljedica izloženosti organizma raznim zagađivačima iz zraka i hrane, toksinima, duhanskom dimu, lijekovima i ionizirajućim i UV zračenjima i slično. Nemoguće je izbjeći stvaranje slobodnih radikala, jer na njihovo stvaranje ne utječu samo vanjski čimbenici, nego oni nastaju i kao proizvod unutrašnjih procesa kao što su izmjena tvari (metabolizam), disanje, imunološke reakcije, upalni procesi i slično. Slobodni radikali u stanici oksidiraju, a kao posljedica oksidacije nastaju novi slobodni radikali koji oslabljuju strukturu stanice oštećujući stanične lipide, proteine, enzime, kao i sam nasljedni materijal (DNK), što dovodi do njezine degeneracije, starenja ili propadanja. Slobodni radikali svakodnevno nastaju u stanicama svakoga čovjeka, ali zdrav organizam ima ugrađene mehanizme zaštite stanica od slobodnih radikala.

10000
»oksidacijskih napada« događa se u molekuli DNK svake ljudske stanice

No ako postoji pretjerana izloženost štetnim čimbenicima ili oslabljeni mehanizam obrane zbog bolesti, starosti, nepravilne prehrane, stresa i slično, dolazi do stvaranja sve većega broja slobodnih radikala koji oštećuju stanicu. Poznato je da je većina kroničnih bolesti povezana s djelovanjem slobodnih radikala, a posebno maligne, srčano-žilne, neurološke i imunološke bolesti.

Moć antioksidansa

Bjelančevinski i biokemijski spojevi koje stvara ljudski organizam (enzimi) sudjeluju u uništavanju slobodnih radikala, no za to im treba pomoć koenzima, a posebno antioksidansa koji se crpe iz biljne hrane. Najvažnija uloga antioksidansa prevencija je i ublažavanje posljedica oksidacijskoga stresa koji nastaje uslijed viška slobodnih radikala u organizmu. Antioksidansi zaustavljaju lančanu reakciju stvaranja novih slobodnih radikala te neutraliziraju njihovo djelovanje. Istraživanja su dokazala da djelotvornost uzimanja hrane bogate antioksidansima, uz izbjegavanje loših životnih navika, može pomoći u smanjivanju rizika od obolijevanja od bolesti koje su povezane s nastankom štetnih slobodnih radikala. Najvažniji koenzimi su cink, bakar, mangan, magnezij, cistein, flavonoidi, katehini, likopen i polifenoli. Od antioksidansa najvažniji su vitamin A i njegov provitamin beta karoten, C i E vitamin te mineral selen. Vitamin A uz brojne funkcije u zaštiti kože i vidnoga pigmenta zajedno s karotenoidima pojačava funkciju imunološkoga sustava i djeluje zaštitno kod nekih malignih bolesti.

Vitamin mladosti

Vitamin A nalazi se u jetri, maslacu, siru, žutanjku i ribi, a u organizmu može nastati iz provitamina beta karotena koji se u velikim količinama nalazi u žutom i narančastom voću te tamnozelenom lisnatom povrću. Taj vitamin topiv je u mastima kao i još jedan važan antioksidans – vitamin E (tokoferol). Taj vitamin poznat je i kao »vitamin mladosti« jer usporava procese starenja i odumiranja stanica, sprječava stvaranje naslaga na arterijama i razvoj ateroskleroze. Bogati izvor vitamina E biljna su ulja, orašasti plodovi i sjemenke te lisnato povrće i žitarice. Među najjačim antioksidansima topivima u vodi i najčešće opisivanima jest vitamin C ili askorbinska kiselina. Poznat je po svojoj djelotvornosti kod liječenja prehlada i infekcija, ali i općenito u jačanju imuniteta. Ovim vitaminom posebno je bogat šipak (plod ruže) te citrusi, crni ribiz, lisnato povrće, paprika, rajčica, kupus i iglice crnogoričnoga drveća.

20%
flavonoida nalazi se u kakau i zato je dobro jesti kvalitetnu crnu čokoladu koja je organska, bogata kakaom i sa što manje šećera
RATNA SPREMA – Obrambeni štit od flavonoida
Flavonoidi poznati i pod imenom vitamin P skupina su polifenolnih spojeva, aktivnih tvari koje su pronađene u voću, povrću, sjemenkama, kori i cvijeću i imaju snažno antioksidacijsko djelovanje. Te se tvari sintetiziraju samo u biljkama i ima ih oko pet tisuća različitih vrsta. Među često spominjanima nalaze se katehini odnosno flavonoidi iz čaja. Sadrže ih sve vrste čaja, no najviše zeleni, crni i bijeli čaj, a u visokoj mjeri sadrži ga kakao. U znanstvenoj literaturi postoje dokazi da flavonoidi iz čaja djeluju na regeneraciju stijenke krvnih žila i smanjenje upalnih procesa. Nadalje, antocijanini su dobili naziv po purpurnoj boji i zaslužni su za prepoznatljive boje voća i povrća koje su intenzivne pa se preporučuje konzumirati sve što je intenzivno obojeno (borovnice, crni ribiz, višnja, crno vino…). Kvercetinom su najviše bogati crveni luk, rajčice, jabuke, brokula i mahunarke, a rutinom citrusi. No sve vrste zelenoga lisnatoga povrća, mahunarki, orašastih plodova, kao i sve voće, sadrže neke vrste flavonoida. Budući da ljudski organizam ne može sintetizirati flavonoide, važno je svakodnevno konzumirati raznovrsne vrste voća, povrća, začina i njihovih pripravaka.
Izvor: Glas Koncila
PODIJELI