LUDWIG VAN BEETHOVEN (1770.-1827.) (1.)
LJUBAV PREMA MAJCI I OČEVA OKRUTNOST
Njemački je skladatelj rođen u Bonnu 1770. godine. Njegov naziv «van» po mišljenju životopisaca, najvjerojatnije nije oznaka pripadnosti plemstvu, jer su mu preci bili seljaci i zanatlije. Djed Flamanac bio je glazbenik, odakle se preselio u Bonn za dvorskog glazbenika. Mali je Ludwig jako volio djeda i rado se sjećao, kako mu je pjevao i pričao dječje pripovijetke. Sa sobom je iz rodne kuće u Beč, jedino ponio njegovu sliku. Već u četvrtoj godini dječak je počeo s učenjem glazbe na klaviru, orguljama i violini, a s dvanaest zamjenjuje svoga učitelja u sviranju orgulja, a kasnije i na čembalu u dvorskom orkestru, gdje se uz kućne priredbama upoznao sa značajnim glazbenim djelima drugih skladatelja. Na njega je utjecao učitelj glazbe Christian Gottlob Neefe, dirigent bonnskog kazališta. Temeljito se upoznao s glazbom J. S. Bacha (1685.-1750.) i njegovih sinova, kao i s najnovijim strujanjima u glazbi onoga vremena i djelima suvremene njemačke književnosti. Iz toga doba Beethoven je gajio prijateljstvo s obitelji dvorskog savjetnika von Breuninga, koja mu je postala drugim domom.
Neobično je volio majku, koja ga je štitila od očeve strogosti. Djetinju ljubav pokazivao bi joj i prigodom proslava njezinih rođendana. Sa svojim bi prijateljima donio zelenila u kuću, okitio djedovu sliku, isprepleo iznad naslonjača krov od zelenila i cvijeća, te u kutu sobe smjestio notne stalke. Za proslavu su vježbali dječaci, Ludwigovi prijatelji, čitave tjedne svoj glazbeni program. Kompozicije za tu zgodu obično je Ludwig sâm napisao. Nažalost, nije bilo mnogo tih majčinih rođendana. Umire kad je skladatelju bilo sedamnaest godina. Dobivši od boonskog kneza dopust 1787. odlazi u svjetsko glazbeno središte Beč, nastaviti studij kod W. A. Mozarta (1756.-1791.). Vjerojatno se osjećao pomalo neugodno jer je bio nespretan, zdepast i neuljudan. Crna mu je kosa uvijek bila raščupana, a lice smrknuto. Mozart je bio otmjen svjetski čovjek. Sumnjičavo je primio mladog Beethovena, ali kad je zasvirao glasovir, njegov je talent postao očit. Tom je prigodom napisao: «Pazite na ovoga momka. Jednoga će dana prisiliti svijet, da govori o njemu.»
Međutim majčina bolest, prisilila ga je na skori povratak. Nakon njene smrti, pogoršale su se prilike u obiteljskoj kući. Otac se odao piću, dok je Beethoven morao štititi braću od njegova maltretiranja. Otac se kući vraćao kasno na večer. Ludwiga bi izvukao iz kreveta i batinama «utjeravao» note u pospanu glavu. Prisiljavao ga da svirkom violine, zabavlja njegovu pijanu družinu. Unatoč grubostima, zbog kojih bi netko manje talentiran zamrzio glazbu u Beethovena se naprotiv razvio osjećaj za umjetnost.
Iako je na Filozofskom bonnskom sveučilištu, ostao tek jedan semestar, bilo je dovoljno da se upozna s filozofskim pitanjima i steče interes za socijalna zbivanja. S druge strane Rajne, svijet je potresao početak Francuske revolucije. Godine 1792. drugi put je u Beču sa željom, produbljivanja svoga glazbenoga znanja. Ovaj put kod Josepha Haydna (1732.-1809.), a počeo je raditi i kod kompozitora Johanna Schenka. Nije ni slutio da će u Beču ostati do konca života, gdje se očitovala njegova osobnost prirodnosti, slobode i samostalnosti. To je pokazivao i u odnosu prema bečkim plemićima, na koje je bio upućen.
«…BEETHOVEN JE SAMO JEDAN!»
Dok su umjetnici ranije, većinom bili pokorne sluge plemstva i gospode, dotle je Beethoven prezirao titule i počasti stečene rođenjem i nasljedstvom. Bio je tvrdoglav kad se radilo o njegovu priznanju i ugledu. Knez Lichnowski ga je 1806. pozvao da ga posjeti u dvorcu Grätz kod Tropave. Da bi zabavio časnike Napoleonove francuske vojske, obeća da će im svirati Beethoven. Zbog te želje umjetnik je bio ogorčen, a knez mu zaprijeti kućnim zatvorom. Beethoven je navečer napustio dvor pješačeći po kiši, te se iz Tropave žurnom poštom odvezao u Beč. Po takvom vremenu se prehladio i pogoršala se njegova nagluhost. U svojoj sobi ostavio je pismo sljedećeg sadržaja: «Kneže! To, što jeste, postali ste slučajem i rođenjem, dok je moj položaj – moja vlastita zasluga. Knezova je bilo i bit će ih nadalje; Beethoven je samo jedan!»
Beethoven se 1808. susreo s Johannom W. Goetheom (1749.-1832.) u Karlsbadu. Dok, su prolazili ulicama, građani su ih oduševljeno pozdravljali, na što Goethe primijeti: «Dosadno je zaista, biti ovako slavan: svi me pozdravljaju.» Na to Beethoven, britko nadoda: «Ekselencijo ne trebate se zbog toga uznemiravati, jer smatram da mene pozdravljaju.»
Dok su šetali, u susret im je dolazila carica s vojvodama i dvorskom pratnjom. Tada skladatelj reče Goetheu: «Ostanite, mi ćemo se držati ispod ruke, oni nam moraju dati mjesta, a ne mi njima.» Goetheu je naprotiv, bilo neugodno. Izvukao je ruku ispod Beethovenove i stao u stranu skinuvši šešir, dok je Beethoven skrštenih ruku prošao između njih i malo pomaknuo šešir. Razdijelili su se na obje strane, da bi mu dali mjesta pozdravljajući ga. Čekao je Goethea, koji ih je pustio da prođu mimo, duboko se poklonivši. Reče mu: «Čekao sam vas, jer vas poštujem i cijenim kako zaslužujete, ali ste onima odviše iskazali časti.»
{youtube}BPFFi2Yokds{/youtube}
fra Mate Tadić, OFM
Objavljeni članci:
Uznesenje B.D. Marije – Velika Gospa
Male zgode iz života velikih glazbenika (22) – W. A. Mozart (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (21) – W. A. Mozart (2)
Nedjelja Uskrsnuća Gospodinova
Vazmeno bdijenje Velike subote
Petak Muke Gospodnje – Veliki petak
Misa večere Gospodnje – Veliki četvrtak
Navještenje Gospodinovo – Blagovijest
Sveti Josip Zaručnik B, D. Marije
Male zgode iz života velikih glazbenika (20) – W. A. Mozart (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (19) – Joseph Haydn (5)
Ljubav daruje – ljubomora mori!
Pozivaju li islam i Kur’an na nasilje
Bogojavljanje – Tri Kralja – Vodokršće
Male zgode iz života velikih glazbenika (18) – Joseph Haydn (4)
Male zgode iz života velikih glazbenika (17) – Joseph haydn (3)
Obljetnica posvete Lateranske bazilike
Male zgode iz života velikih glazbenika (16) – Joseph Haydn (2)
Primjeri smislene bolesti i patnje
Male zgode iz života velikih glazbenika (15) – Joseph Haydn (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (14) – Christoph Willibald Gluck (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (13) – Christoph Willibald Gluck (2)
Iskustvo vjere zalog životnoga uspjeha
Male zgode iz života velikih glazbenika (12) – Christoph Willibald Gluck (1)
Obiteljsko nasilje – stvarnost o kojoj se šuti?!
Male zgode iz života velikih glazbenika (11) – A. Vivaldi
24. Nedjelja kroz godinu – Uzvišenje svetog Križa
Male zgode iz života velikih glazbenika (10)
Male zgode iz života velikih glazbenika (9) – G. F. Händel (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (8) – G. F. Händel (2)
Depresija – moja najljuća neprijateljica
Male zgode iz života velikih glazbenika (7) – G. F. Handel (1)
Depresija i stres – bolesti 21. stoljeća
Uznesenje BDM u Nebo – Velika Gospa
Male zgode iz života velikih glazbenika (6) – J. S. Bach (4)
Male zgode iz života velikih glazbenika (5) – J. S. Bach (3)
Male zgode iz života velikih glazbenika (4) – J. S. Bach (2)
Male zgode iz života velikih glazbenika (3) – J. S. Bach (1)
Male zgode iz života velikih glazbenika (2) – A. Scarlatti i J.P. Rameau
Male zgode iz života velikih glazbenika (1) – Jean Baptiste Lully
Pozvani obnavljati sebe i svijet