Pozitivna načela su iznad nas sviju. To su Božja i društvena načela. Božja načela su izražena u 10 zapovijedi Božjih, a društvena načela se temelje na Božjim i moramo ih se držati da društvo može pozitivno funkcionirati. To su npr. načelo slobode svakog čovjeka, istine, pravednosti, solidarnosti, prava, ekonomije, medicine, znanosti, kulture, umjetnosti itd. Sve prožima načelo morala i etike, a povrh svega načelo vjere, ufanja i ljubavi. Temeljni problem svijeta je izdaja načela s čim je povezana propaganda da pojedinac može misliti što hoće, dakle i raditi što hoće, jer grijeh dolazi mišlju, riječju i djelom. Time si mnogi uzimaju za pravo da rade što hoće i to je neminovno udaljavanje od Boga kao izvorišta svemogućnosti, ljubavi i milosrđa. I utapanje u sferu sotone kao mrzitelja Boga i ljudi.

Sva pozitivna načela i sve stvoreno je uprisutnjeno u imenu Isusa iz Nazareta, bogočovjeku i našem Spasitelju. Odbijajući načela mnogi ljudi odbijaju Njega, jer On je riječ Božja koja se s ljubavlju daje svakom čovjeku, ne samo kršćanima.

Najveća izdaja načela događa se u sferi politike ne samo kod nas nego u svim zemljama svijeta. Karakterizira je politika laži, nasilja, pljačke i okupacije. Promoviraju i naglašavaju moć i bogatstvo i neminovno međusobnu mržnju i mržnju prema drugima kao model ponašanja. A istodobno se kunu u dobru namjeru, demokraciju, solidarnost i ljubav i brigu za druge. Bez Boga ne mogu biti dobri pa se često okomljuju na Njega i na ljude koji su Bogom prožeti. Tada zaboravljaju načelo slobode različitosti. S tim u vezi uporno ponavljaju da se vjerski službenici i službenice ne smiju baviti politikom i da nije primjereno u politici spominjati Boga – samo čovjeka. Ali stvari stoje ovako: odredbama hijerarhijskih vlasti svećenicima i časnim sestrama je zabranjeno učlanjivanje u stranke. Ali oni su isto glasači i ravnopravni članovi društva pa im nitko pa niti vjerske vođe ne može zabraniti privatno i javno komentiranje, pisanje i kritiziranje negativnosti politike koja redovito diskvalificira ljude i narode. Dapače, dužni su o tome govoriti bez straha i ustezanja od bilo koga tj. proročki govoriti. Ali i među njima ima mlitavaca i bezveznjaka pa šute i zaobilaze istinu o realnim događanjima – ni sebi, ni svome.

Još uvijek na Balkanu i susjednim zemljama caruje politika mržnje jednog na sve ostale. Svoja domoljublja temelje i učvršćuju na mržnji prema drugima ali pravo domoljublje uključuje ljubav i poštovanje prema drugim narodima. Izlaz je strogo odvojiti narod od takve politike i čovjek slobodno diše. Izgleda da konačno, hvala Bogu, sazrijeva ta svijest na našim prostorima pa vidimo raspade stranaka, oligaskih sustava, govora mržnje itd. Narodima je dosta toga i to doživljavaju kao teret i napad na slobodu i integritet, također na progres u svakom pogledu. Zato ja kao Hrvat, kršćanin i katolik i hrvatski domoljub poštujem i volim npr. srpski narod, tim više što imasmo strašni, politikama zla, nametnuti rat. Nije mi za to potrebno Titino „bratstvo i jedinstvo“. Znam da se mnogi neće s tim složiti, osobito oni koji od tog rata imadoše velike materijalne koristi.

Po ravnicama  i gudurama ovoga svijeta radi izdaje načela od „moćnika“ trpe stotine milijuna patnika. Jesmo patnici različitih vrsta ali u nama stalno niče i raste glas snage i istine nadahnut od Duha Svetoga. I prepoznajemo se i povezujemo i tvorimo nesalomivi bedem koji nitko od ljudi ne može srušiti. Ta povezanost u Duhu kliče: Aleluja!

Suvremeni turizam nije ništa drugo doli susretišta suvremenih patnika, koji dođoše vidjeti i osjetiti nešto novo, malo se odmoriti i osvježiti od teškog rada i života. Upravo njih različite „elite“ izdajnika načela dočekuju kao objekt pljačke. Umjesto da ih dočekuju kao ljude vire stalno u njihove novčanike, povisuju enormno cijene, nude svakakva smrdljiva prenočišta koje zovu hostelima, apartmanima. Uglancani hoteli naplaćuju i zrak koji dišeš. U biti to je ucjena i pljačka ljudi. Turizam je vrlo ćudljivo i promjenjivo tržište. Kad ljudi to osjete i vide tu neće više doći. Zato, čini mi se, nema turista. Putuju u povoljnije destinacije – Turska, Tunis, Maroko, Grčka itd. Tamo je puno jeftinije za ono što dobiješ. Hrvatska je za ono što se dobije preskupa. Čuo sam da u Dubrovniku ponegdje kava košta 80 kn. To je preko 10 eura. Ili pica – normal 15 eura ili mala porcija srdela 7 eura. 

0,03 cl (dva gutljaja) rakije loze na „boljim“ mjestima košta najmanje 3 eura. Nabavna cijena 1l te brlja je 3 eura. Znači da je prodajna cijena 100 eura i da je veća 33 puta od nabavne. Da li je to logično i normalno? Nije!

Brojke govore! Kad bi ušli u analizu kalkulacija cijena (nabavna – prodajna) sve nam je jasno. O kvaliteti i zdravstvenim aspektima proizvoda suvišno je i govoriti.

Nije nitko lud tu ponovno doći (papa Kroacija). To je ta pohlepa i bezobrazluk naših iz ugostiteljske branše. I onih koji dirigiraju turizmom. Za dvije godine, ako ovako nastavi, neće biti turista. Pa neka oni sami peru svoje prljave guzice u lijepom plavom Jadranu. E baš mi je drago! Dosta je više te bahatosti i bezobrazluka!

 

Srdačan pozdrav!

 

Krešo Čepo – Zagreb

(rođ. 1950. godine Tihaljina, Hercegovina)

 

 

O AUTORU

FOTO: Krešo Čepo

Krešo Čepo rođen je u Tihaljini,Hercegovina,1950 godine,gdje je završio osnovnu školu.Srednju ekonomsku završio je u Vinkovcima.Studirao je teologiju i komparativnu književnost u Zagrebu,što redovno,što uz rad.Kao hrvatski domoljub bio je dvadeset godina proganjan od UDBE.1984.godine bježi iz Hrvatske i četrnaest godina boravi u četiri zemlje;Austriji ,Njemačkoj,Australiji i Švicarskoj.1998.godine vraća se u Hrvatsku.Oženjen je i ima troje djece.

Za sebe kaže da je pjesnik,viši savjetnik za opću problematiku,ekumenist i kršćanski socijalist.Aktivist je za egzistencijalna,socijalna i politička prava preko trideset godina.U inozemstvu i tuzemstvu oduševljavaju ga čiste duše,iskrenost,jednostavnost i skromnost.

Objavio je kod Ćirilometodske knjižare dvije knjige:

1.) Plamena Hercegovina,književni radovi;pripovijesti,eseji,komentari,tužba za lustraciju Europskoj komisiji,Zagreb 2018.

2.)Plamena Hercegovina:pjesme,Zagreb 2018.

 

PODIJELI