U kolovozu postoji jedan marijanski blagdan kojeg se veže i uz meteorologiju. Blagdan Snježne Gospa (Gospe od sniga) koji pada na 5. kolovoza, oduvijek je pobuđivao zanimanje mnogih, kako vjernika, tako i meteorologa. Otkud blagdan takva zimskog imena u najtoplijem dijelu ljeta? Svi oni koji žive u mjestima s crkvom posvećenoj Snježnoj Gospi vjeruju da je na taj dan nekad davno u njihovu mjestu pao snijeg, što je bilo čudo koje se pripisivalo svemogućoj bogorodici, Gospi. Uistinu, blagdan je povezan s padanjem snijega, ali u – Rimu!
Naziv Gospa Snježna ili Gospa od Snijega dolazi iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg. Po toj legendi koja je nastala u XIII. stoljeću, Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. g. tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu naređujući im da njoj u čast izgrade crkvu na onome mjestu koje će biti označeno snijegom, koji će padati te noći.
I tako je u noći, 5.kolovoza usred ljeta pao snijeg na brežuljku Eskvilinu u Rimu. Sagrađena je bazililika pod imenom Santa Maria Maggiore (Sveta Marija Velika). Uz to bazilika se zove i Sancta Maria ad nives” – Gospa od snijega. Na našoj obali ima nekoliko crkvica posvećenih Gospi Snježnoj ili kako neki kažu Gospi od Sniga. Zove se i “Sancta Maria ad praesepe” – Gospa od jaslica, jer je u njoj već koncem IV. stoljeća načinjena špilja,nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus.
Bazilika Santa Maria Maggiore jedna je od četiri velike bazilike u Rimu te najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima.
Kako je današnji spomendan vezan uz Efeški sabor, dobro je prisjetiti se da je baš taj sabor dao silan zamah kako teološkom naučavanju o Blaženoj Djevici Mariji, tako i pobožnosti prema njoj. Nakon toga sabora počeše se dizati crkve Gospi u čast.
Diljem naše Domovine slavit će se danas i ova svetkovina. Hrvatska je bogata brojnim crkvama i kapelicama koje su posvećene Majci Božjoj Snježnoj.
Naša snaga je u molitvi, zato će se i danas tražiti zagovor Nebeske Majke „POD OBRANU SE TVOJU UTJEČEMO SVETA BOGORODICE NAŠIH MOLBI NE PREZRI U POTREBAMA NAŠIM”.
Vjernici od sjevera do juga, pronaći će tiha svetišta, gdje su mnogi osjetili i ušli u iskustvo moćnog zagovora drage Gospe.
U srcu Gorskog kotara u Liču, najstarijem mjestu Fužina, nalazi se svetište Majke Božje Snježne u Ličkom polju.
Svetište datira iz 1733. godine. Prema predaji, Lličani su krenuli u obnovu ruševne crkve svetog Ivana Krstitelja, ali im se crkva stalno rušila da bi 5. kolovoza pao snijeg. Napravila se kapelica od snijega, a u njoj se ukazala Majka Božja. Zato se izgradila kapela posvećena Gospi Snježnoj. Održavane su procesije gotovo bez prekida. U jeku Drugog svjetskog rata crkvicu su, u koju je bilo spremljeno oružje nakon kapitulacije Italije, minirali Nijemci. Oltarnu sliku i križ od bijelog mramora s vrha Velikog oltara spasili su mještani. Nakon rata brigu o ruševinama župnog stana koji je također bio spaljen i o ruševinama crkve vode mještani. Početak radova na obnovi svetišta BDM Snježne 5. kolovoza 2001. blagoslovio je monsinjor Ivan Devčić, nadbiskup riječki. 5.kolovoza 2002. dovršena je izgradnja crkvice.
U blizini se nalazi brdo Sveti Ivan na kojem je trasa križnog puta i kapelica izgrađena u čast papi Ivanu Pavlu II.
Posebno će biti i u Karlovcu. Svoje staro župno proštenje, svetkovinu Majke Božje Snježne, istoimena, sedam stoljeća stara karlovačka župa na Dubovcu svečano danas slavi na blagdan svoje nebeske zaštitnice.
A, i Zagrepčani imaju svoju tradiciju – na današnji dan uvijek sve vrvi u kapelici Majke Božje Snježne na Sljemenu, a onda nakon mise – brežuljci Medvednice pružaju i tijelu potreban odmor i bijeg od svakodnevice.
Za Hrvatsku je posebno značajan i blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije. 1975. godine započela je Godina Velikoga zavjeta i tada su se u Solinu okupila biskupijska hodočašća iz svih biskupija Crkve u Hrvata s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života Hrvata, da se ojača vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrdi pradjedovska vjera i obnovi katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu.
Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine Velikoga zavjeta je pralik Gospe Velikoga zavjeta – najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz XI. stoljeća. Prema tome liku izliven je u zlatu i srebru lik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kao zavjetni dar svega hrvatskog naroda i svih naših vjernika (prinosom svih Hrvata katolika iz cijeloga svijeta).
Ovaj zlatno-srebrni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979. U tom liku Gospe Velikoga zavjeta je simbolizirana sva naša zavjetna godina, taj lik postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša prošlost.
Pripremio: Franjo Damir K.
Nedavno objavljeno:
Beskućnici i siromasi u Hrvata
Ustoličen novi mitropolit Porfirije
13. srpnja – Majka Božja Bistrička
9. srpnja – Spomendan Marije od Propetog Isusa Petković
5. srpnja – spomendan suzaštitnika Europe – Ćirila i Metoda
Duhovna potpora u palijativnoj skrbi
Sveti Petar i Sveti Pavao – apostoli
Svetkovina Presvetog Srca Isusovog
