Prvi generalni štrajk u Hrvatskoj (1905.)

U Hrvatskoj su prvi veći štrajkovi zabilježeni u drugoj polovici 19. stoljeća, poput onog 1872. koji su pokrenuli zagrebački tipografi. Radnici su morali raditi 10 do 12 sati dnevno u teškim uvjetima, a u tvornicama su radila i djeca od 8 godina. Radnički su štrajkovi bili strogo zabranjeni, ali radnici su bivali sve glasnijima tražeći smanjene radnog vremena, povišice i sigurnije uvjete rada.

Kada je riječ o generalnom štrajku, prvi u Hrvatskoj dogodio se u Osijeku 1905. godine. Radnički pokreti ponekad se povezuju s komunizmom, pa je važno naglasiti da ovdje nije riječ o promoviranju političkih ideja, nego o borbi za bolji život radnika. Inače, Osijek je početkom 20. stoljeća bio vrlo razvijen industrijski grad s visokim postotkom pismenih.

U tvornici pokućstva Povischil i Kaiser stolari su 19. travnja 1905. pokrenuli prvi generalni štrajk na tlu Hrvatske. Uprava tvornice uopće nije htjela pregovarati. Prosvjedi i demonstracije trajali su tjednima, a onda se 9. svibnja okupilo nekoliko tisuća radnika koje su redarstvenici napali sabljama.

Štrajk je završio 15. svibnja ucjenom: radnici su se mogli vratiti na posao ili dobiti otkaz. Uhićeno je 40-ak ljudi, neki su pobjegli iz grada, a neki su istjerani. Prema službenim izvješćima ranjeno je pet osoba, a jedna je smrtno stradala. Ubijen je 17-godišnji radnik, Srećko Kujundžić.

Piše: Marsela Alić

Indija lansirala u svemir svoj prvi satelit (1975.)

Dana 19. travnja 1975. lansiran je u svemir prvi indijski satelit. Ime mu je bilo Aryabhata, po slavnom indijskom astronomu koji je živio prije otprilike 1500 godina. Naime, astronom Aryabhata bio je prvi u nizu velikih indijskih proučavatelja nebeskih pojava iz doba procvata tih vještina u Indiji.

Prvi indijski satelit Aryabhata bio je težak 360 kilograma i imao je promjer od otprilike 140 centimetara. Premda su ga Indijci napravili, zanimljivo je da nije lansiran iz Indije, nego iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Za lansiranje je korišten sovjetski kozmodrom Kapustin Jar koji se nalazi u Rusiji, uz obalu rijeke Volge, nekih 700 kilometara jugoistočno od Moskve. Kapustin Jar ponekad nazivaju i Ruskim Roswellomjer se u vezi njega spominju tajni projekti.

Satelit Aryabhata lansiran je pomoću sovjetske rakete tipa Kosmos-3M. To je prilično popularna raketa, kojom je do sada izvršeno preko 400 uspješnih lansiranja. Masa joj je oko 109 tona. Satelit Aryabhata lansiran je u Zemljinu orbitu na visinu od oko 600 kilometara, tako da je obilazio planetu svakih 96,3 minuta. Nažalost, taj prvi satelit nije bio osobito uspješan, jer su zbog problema s napajanjem sva njegova odašiljanja prema Zemlji prekinuta već nakon 5 dana. Satelit se održao u orbiti sljedećih gotovo 17 godina, kad se napokon srušio na Zemlju.

Pri eksploziji golemog topa poginulo 47 osoba (1989.)

Dana 19. travnja 1989. poginulo je 47 osoba pri eksploziji golemog topa na američkom bojnom brodu USS Iowa. Radilo se o brodu iz klase najvećih bojnih brodova u američkoj povijesti (klasa Iowa), dugom više od 270 metara i teškom oko 45.000 tona. USS Iowa bila je porinuta još 1942. godine, tj. tijekom Drugog svjetskog rata, tako da je spomenute 1989. bila već u 57. godini službe. Imala je devet glavnih topova kalibra čak 406 milimetara, s cijevima dužim od 20 metara.

Jedan od tih topova pri ispaljivanju na pomorskoj vježbi eksplodirao je i ubio članove posade u topovskoj kupoli. Vježba ispaljivanja odvijala se na Atlantskom oceanu, oko 500 kilometara od Puerto Rica, a na brodu je u tom trenutku bio i admiral Jerome L. Johnson, zapovjednik Druge flote SAD-a. Topovske kupole na USS Iowi imale su po tri topa, a čelični oklop na njima bio je debeo oko 500 milimetara.

Do danas nije ustanovljen točan razlog eksplozije topa, odnosno je li se radilo o tehničkom problemu s nedovoljno održavanom opremom ili o ljudskom faktoru. Pogrebu poginulih članova posade prisustvovao je i tadašnji predsjednik George H. W. Bush.

James Cook prvi put doplovio do obala Australije (1770.)

James Cook doplovio je do obale Australije 19. travnja 1770. godine, što je bio prvi zabilježeni dolazak neke europske ekspedicije do istočne obale tog kontinenta. Do Australije je Cook došao iz smjera Novog Zelanda, kojeg je prethodno bio detaljno obišao i kartirao. Premda su još u 17. stoljeću pojedine europske ekspedicije plovile do obala Australije, Cookov je dolazak bio prekretan, jer je označio ujedno i uvod u britansku kolonizaciju tog kontinenta.

Ploveći iz smjera Novog Zelanda došao je Cookov brod Endeavour prvo do lokacije koja danas nosi naziv Point Hicks, a nalazi se oko 460 kilometara južno od Sydneyja. Cook je nastavio ploviti na sjever, a nakon nekoliko je dana ugledao i prve australske domaće stanovnike – Aboridžine. Nakon daljnje plovidbe došao je 29. travnja do zaljeva koji je nazvao Botany Bay, zbog velikog obilja biljnih vrsta koje su njegovi stručnjaci za prirodoslovlje i botaniku ondje pronašli. Botany Bay nalazi se danas na južnoj strani urbaniziranog područja australskog velegrada Sydneya.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI