Slavni Churchillov Finest Hour govor (1940.)

Dana 18. lipnja 1940. održao je britanski premijer Winston Churchill slavni govor u parlamentu, danas ponajviše poznat po frazi “This was their finest hour” (hrv. “Bio je to njihov najsvjetliji trenutak”). Potrebno je pogledati kontekst u kojem je taj govor nastao. Naime, njemačka vojska nekoliko je dana ranije ušla u Pariz, a nova francuska vlada na čelu s maršalom Petaineom spremala se potpisati kapitulaciju. Istog dana kad je Churchill održao spomenuti govor obratio se general Charles de Gaulle Francuzima putem radija nastojeći ih potaknuti na nastavak borbe.

Winston Churchill u svom je govoru “This was their finest hour” upotrijebio mnoge snažne govorničke figure. Govor je trajao čak 36 minuta, a bio je napisan na 23 stranice, što znači da je bio znatno duži od Churchillovih ostalih poznatih govora (npr. “Blood, toil, tears, and sweat” i “We shall fight on the beaches”).

Završni dio Churchillovog govora održanog na današnji dan glasio je: “Let us therefore brace ourselves to our duties, and so bear ourselves that if the British Empire and its Commonwealth last for a thousand years, men will still say, ‘This was their finest hour’.” (hrv. “Prihvatimo se, dakle, svojih dužnosti i tako se držimo da će, ako Britansko Carstvo i njegov Commonwealth potraje tisuću godina, ljudi još uvijek govoriti ‘Bio je to njihov najsvjetliji trenutak’.“

Prvi let stealth zrakoplova Lockheed F-117 Nighthawk (1981.)

Dana 18. lipnja 1981. izveden je prvi let američkog stealth zrakoplova Lockheed F-117 Nighthawk. Radilo se o prvom upotrebljivom tipu stealth zrakoplova u svjetskoj povijesti, što je Amerikancima davalo prednost pred ostalim svjetskim državama. Ukupno su proizvedena 64 primjerka tog zrakoplova, a borbenu je upotrebu F-117 vidio u Zaljevskom ratu (s ukupno čak oko 1.300 misija), napadima NATO-a na Jugoslaviju, kao i u Afganistanu i Iraku.

Razvoj zrakoplova Lockheed F-117 Nighthawk bio je obavijen tajnošću (tzv. black project), osobito zbog stealth tehnologije. Prvi pokusni let održan je na današnji dan kod jezera Groom u Nevadi. Riječ je o lokaciji na kojoj se nalazi znamenita Area 51, područje legendarno povezivano s neidentificiranim letećim objektima (NLO) i vanzemaljcima.

Zanimljivo je da Lockheed F-117 Nighthawk na radaru izgleda kao objekt površine samo 250 četvornih centimetara. Zbog svoje konstrukcije, koja je morala poštivati zahtjeve tadašnje stealth tehnologije, F-117 ne postiže nadzvučne brzine. Također, vrlo je zanimljivo da to nije lovački zrakoplov, nego isključivo zrakoplov za napade na zemaljske ciljeve, unatoč njegovoj oznaci koja počinje slovom F i unatoč tome što su ga isprva nazivali stealth fighter.

Početak vladavine znamenite kineske dinastije Tang (618.)

Dana 18. lipnja 618. započela je vladavina dinastije Tang u Kini. Održala se na vlasti zatim tijekom gotovo tri stoljeća, a njeno se razdoblje vladanja smatra zlatnim dobom kineske povijesti. Dinastija Tang proširila je granice Kine do Vijetnama i Središnje Azije, a ostvarila je velik kulturni, gospodarski i demografski napredak. Glavni grad careva iz dinastije Tang bio je Chang’an (danas Xi’an), u to vrijeme najveći grad na svijetu, s milijunskim stanovništvom i ulicama širokim čak stotinjak metara. Dinastija je poznata po procvatu umjetnosti, ponajprije poezije i glazbe, širenju budizma te razvoju tehnike tiskanja slika i slova pomoću drvenih blokova.

Utemeljitelj dinastije Tang bio je kineski car Gaozu (rođenog imena Li Yuan), koji je prethodno bio provincijski upravitelj. Zanimljivo je da je car Gaozu bio suvremenik srednjovjekovnog pape sv. Grgura Velikog, kao i muslimanskog vjerskog vođe Muhameda. Dapače, Muhamedovo preseljenje iz Meke u Medinu dogodilo se gotovo u istom razdoblju u kojem je Gaozu uspostavljao vlast dinastije Tang u Kini.

S obzirom da je u 7. stoljeću Europa bila na razmjerno niskom demografskom stupnju, veličina carstva koje je u to vrijeme stvorila dinastija Tang mnogostruko je nadmašivala tadašnje najveće europske države. Čak i kasnije, kad je Karlo Veliki uspostavio razmjerno moćno carstvo u Europi, kakvo stoljećima prije nije bilo viđeno, njegova je država u usporedbi s Kineskim Carstvom dinastije Tang bila gotovo minijaturnih dimenzija. Posljednji vladar dinastije Tang bio je car Ai, čija se vlast ugasila početkom 10. stoljeća, stotinjak godina nakon smrti Karla Velikog.

Premijera Gričke vještice (1918.)

Dana 18. lipnja 1918. godine, pred kraj Prvog svjetskog rata, izvedena je, u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, premijera predstave Grička vještica slavne Marije Jurić Zagorke. Predstava je polučila nezapamćeni uspjeh. Dramatizaciju je prema svom romanu napravila sama autorica. Ulogu Nere Keglević glumila je Ančica Kernic, prvakinja drame HNK, a Sinišu Vojkffyja Hinko Nučić, porijeklom Slovenac. 

Ulogu Nerine bake grofice Rattkay odigrala je Paula Grbić. Kasnije je snimljen i film Grička vještica, za koji je scenarij također napisala sama autorica Marija Jurić Zagorka. U drugoj kazališnoj postavi Gričke vještice, od 1929. godine, Neru je glumila slovenska glumica Vika Podgorska, a Sinišu slavni hrvatski glumac Dubravko Dujšin.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI