Zairu vraćeno ime Kongo nakon pada diktatora Mobutua (1997.)
Dana 17. svibnja 1997. Zair je preimenovan u Demokratsku Republiku Kongo, što se dogodilo praktički odmah nakon pada diktatora Mobutua. Time je vraćeno starije ime državi kojoj su pod Mobutuom nametana različita neobična jezična rješenja (primjerice, stanovnici su trebali mijenjati osobna kršćanska ili zapadnjačka imena u autentična afrička imena). Podsjetimo, u vrijeme Mobutua promijenjeno je bilo i ime glavnog grada te države iz Léopoldville u Kinshasa, no ta promjena nije ukinuta nakon njegovog svrgavanja.
Demokratska Republika Kongo danas je površinom druga najveća država u Africi (iza Alžira). U pogledu stanovništva, DR Kongo je već premašio brojku od 70.000.000, a svake godine stanovništvo mu se povećava za otprilike 2.000.000.
Srpski velikaš i djed posljednjeg bizantskog cara (1395.)
Dana 17. svibnja 1395. umro je Konstantin Dragaš, srpski velikaš koji je vladao nad područjem današnje južne Srbije, dijela Makedonije i dijela zapadne Bugarske. Konstantina Dragaša naziva se i Konstantinom Dejanovićem jer je bio sin despota i sevastokratora Dejana iz vremena cara Dušana. Dapače, majka Konstantina Dragaša bila je polusestra cara Dušana, imenom TeodoraNemanjić.
Konstantin Dragaš bio je suvremenik poznatog Kraljevića Marka (Marko Mrnjavčević), kneza Lazara Hrebeljanovića, kao i Vuka Brankovića. Svaki od njih vladao je nad drugim dijelom srpskog područja.
Konstantin Dragaš bio je djed posljednjeg bizantskog cara Konstantina XI. Paleologa, koji je poginuo pri padu Carigrada u osmanske ruke 1453. (tada je sultan Mehmed II. Osvajač osvojio Carigrad). Naime, kći Konstantina Dragaša, imenom Jelena Dragaš, udala se za cara Manuela II. Paleologa i rodila je spomenutog posljednjeg bizantskog cara.
Car Konstantin XI. Paleolog čak se koristio imenom Dragaš naslijeđenom od djeda po majci. Srpski velikaš Konstantin Dragaš bio je silom prilika saveznik Turaka Osmanlija, a poginuo je u Bitki na Rovinama na području današnje Rumunjske. U toj se bitki kao saveznik sultana morao boriti protiv vlaškog vladara Mirče Starog (Mircea cel Bătrân). U istoj je bitki toga dana poginuo i Kraljević Marko (Marko Mrnjavčević).
Zagrebački Građanski napunio mrežu Liverpoola (1936.)
Sedamnaesti svibnja 1936. ostao je trajno zapisan u hrvatskim nogometnim analima. Naime, toga dana zagrebački nogometni klub Građanski pobijedio je na utakmici u Zagrebu slavni engleski klub Liverpool rezultatom 5 – 1. Bio je to prvi poraz FC Liverpoola na kontinentalnom dijelu Europe za vrijeme njihove turneje po Čehoslovačkoj, Jugoslaviji i Rumunjskoj. Za FC Liverpool igrali su Hobson, Dabbs, Blenkinsop, Busby, Bradshaw, Savage, Nieuwenhuys, Taylor, Howe, Eastham i Hanson.
Od pet zabijenih golova Liverpoolu, čak tri tj. hat-trick postigao je August Lešnik, inače po zanimanju stomatolog. Golove su za Građanski dali još i Kokotović i Medarić. Jedini gol za Liverpool uspio je postići Berry Nieuwenhuys (Južnoafrikanac koji je igrao za Liverpool).
Godine 1936./1937. Građanski je bio tako jak da je osvojio i državno prvenstvo Kraljevine Jugoslavije (drugi je bio splitski Hajduk). Inače, klub Građanski tradicionalno je nosio plave dresove, što je kasnije naslijedio zagrebački Dinamo. Građanski je u Zagrebu imao stadion na lokaciji između Koturaške ceste i današnje Vukovarske. Područje tog igrališta bilo je otprilike omeđeno Kupskom i Koranskom ulicom. Igralište se prestalo upotrebljavati 1950-ih godina, a danas malo ljudi uopće zna da je ondje nekoć bio stadion.
Njemačka okupirala Bruxelles (1940.)
Dana 17. svibnja 1940. vojska Trećeg Reicha okupirala je belgijski glavni grad Bruxelles. Belgijska vlada pobjegla je u Ostend – gradić na morskoj obali, što dalje od nadirućih Nijemaca. Dakako, prodor vojske Trećeg Reicha bio je dio operacije napada na Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Francusku. Njemačka je vojska uspjela tako brzo prodirati da se takav način napada ponekad naziva Blitzkrieg.
Bruxelles su zauzele jedinice njemačke Šeste armije. Ta je armija vjerojatno najpoznatija po tome što je nekoliko godina kasnije praktički cijela zarobljena i uništena kod Staljingrada. U doba osvajanja Bruxellesa Šestom armijom zapovijedao je Walther von Reichenau, poznati general plemićkog podrijetla. Nakon tih uspješnih operacija u Belgiji i Francuskoj, Hitler ga je promaknuo u feldmaršala.
Vrlo je zanimljivo da su Nijemci pri osvajanju Belgije uspjeli zarobiti i samog belgijskog kralja Leopolda III. Naime, on se predao nakon što je njegova vojska poražena. Nijemci su ga držali u svojevrsnom kućnom pritvoru u Bruxellesu, i to u kraljevskoj palači. Ostao je u njemačkom zarobljeništvu do kraja Drugog svjetskog rata. Godine 1944. Himmler je naredio njegovo preseljenje iz Bruxellesa u Njemačku, i to u dvorac Hirschstein u Saskoj. Nešto kasnije prebačen je u Strobl u Austriji, gdje su ga američke trupe na kraju oslobodile.
Izvor: Povijest.hr
