Mihal IX. Paleolog – bizantski car gubitnik (1278.)
Dana 17. travnja 1278. godine rođen je Mihael IX. Paleolog sin i suvladar bizantskog cara Andronika II. Mihael IX. Paleolog bio je praunuk hrvatskog i ugarskog kralja Bele IV. iz dinastije Arpadovića. Naime, njegova majka bila je Ana Arpadović, poznata kao i Ana Ugarska, unuka Bele IV. i sestra kralja Ladislava IV. Kumanca.
Njegova vladavina obilježena je stalnim ratovima protiv Osmanskog Carstva, katalonskih plaćenika u Grčkoj te Bugara i Francuza u kojima je većinom doživljavao poraze, a Bizant je gubio teritorije. Osobito težak poraz doživio je nakon što je organizirao ubojstvo vođe katalonskih plaćenika Rogera de Flora – razjareni plaćenici su usprkos bizantskoj brojčanoj nadmoći odnijeli pobjedu u Bitki kod Aprosa 1305. u kojoj je i ranjen. Katalonci su kasnije Bizantu oteli Atensko Vojvodstvo.
Mihael IX. oženio je armensku princezu Ritu, a umro je 1320. u Solunu prije svog oca Andronika II. koji je nastavio sam vladati.
Andrea Gritti – dužd iz vremena Sulejmana Veličanstvenog (1455.)
Dana 17. travnja 1455. rođen je Andrea Gritti, venecijanski plemić koji je 1523. postao duždem Mletačke Republike. Kao i većina duždeva, Gritti je u trenutku stupanja na taj vodeći položaj bio prilično star, u dobi od 68 godina.
Tijekom cijelog je razdoblja koje je Gritti proveo na položaju dužda vladar Osmanskog Carstva bio sultan Sulejman I. Veličanstveni. Naime, Sulejman je vladarom postao već 1520. godine, a vladao je zatim sve do svoje smrti 1566. (Gritti je bio dužd do smrti 1538. godine). Zanimljivo je da je Sulejman I. Veličanstveni, unatoč usporednoj vladavini s duždem Grittijem, bio od njega mlađi gotovo četrdeset godina. Mletačka Republika i Osmansko Carstvo žestoko su se u 16. stoljeću borili za prevlast na istočnom dijelu Sredozemnog mora, a osobito za vlast nad Peloponezom, Ciprom i grčkim otocima u Egejskom moru.
Andrea Gritti po zanimanju je bio trgovac i vojni zapovjednik, a izravno je već od mladosti bio uključen u rješavanje odnosa s Osmanskim Carstvom. Svojedobno su ga Osmanlije optužili i za špijuniranje. Gritti je imao znatnu ulogu u oporavku snage Mletačke Republike nakon njenog katastrofalnog poraza u Bitki kod Agnadella. Bio je u kontaktu i sa znamenitim Michelangelom Buonarrotijem. Osobito je poznatim postao portret dužda Grittija koji je naslikao znameniti Tizian (Tiziano Vecellio), talijanski renesansni slikar. Gritti je preminuo 1538. u Veneciji, u dobi od 83 godine.
Predstavljen Ford Mustang (1964.)
Automobil Ford Mustang prve generacije predstavljen je u SAD-u 17. travnja 1964. godine. Taj je model doživio golemu popularnost i postao je najuspješniji Fordov automobil još od vremena Modela A. Od te 1964. pa sve do danas Mustang se kontinuirano proizvodi, s time da je već doživio šestu generaciju.
Odjelni direktor u Fordu u vrijeme razvoja Mustanga bio je znameniti Lee Iacocca, jedan od najpoznatijih menadžera u američkoj povijesti. Ford Mustang predstavljen je na Svjetskoj izložbi u New Yorku (engl. New York World’s Fair). To je bila jedna od najvećih izložbi (sajmova) u povijesti SAD-a i na neki je način predstavljala vrhunac trenda. Primjerice, na tu je izložbu iz Vatikana bila dopremljena čak i znamenita Michelangelova Pietà.
Ford Mustang ostvario je i znamenitu sportsku karijeru. Prvi put se na utrci pojavio kao sigurnosno vozilo na Indianapolisu 500. Iste godine osvojio je prva dva mjesta na Tour de Franceu. Kasnije je pobijedio na još mnogo drugih natjecanja, većinom u SAD-u (SCCA Trans-Am, IMSA, Continental Tire Sports Car Challenge…).
Zaljev New Yorka otkriven u potrazi za putem do Kine (1524.)
Dana 17. travnja 1524. prva europska pomorska ekspedicija otkrila mjesto na kojem će u budućnosti nastati New York. Vođa ekspedicije bio je slavni talijanski istraživač Giovanni de Verrazzano, inače porijeklom iz Toskane, koji je bio u službi francuskog kralja Franje I.
Verrazzano je novootkriveni kraj nazvao Novi Angoulême (franc. Nouvelle-Angoulême) jer je kralj Franjo bio i grof od Angoulêmea. Verrazzanov se brod zvao La Dauphine i on je zapravo bio u potrazi za sjevernim putem do Kine.
Naime, u to se doba još vjerovalo da je moguće kroz današnju Kanadu proputovati brodom do Tihog oceana. Sva kasnija istraživanja pokazala su da takvog puta nema, odnosno da je previše sjeverno, u predjelu vječnog arktičkog leda. Po Verrazzanu se danas zove viseći most na ulazu u njujoršku luku, dugo vremena najduži viseći most na svijetu.
Izvor: Povijest.hr
