Car Jovijan – kršćanstvo opet državna religija (364.)
Dana 17. veljače 364. umro je rimski car Jovijan. Rođen je u Singidunumu – antičkom rimskom gradu koji se nalazio na području današnjeg Beograda. Naime, Singidunum je u doba Rimskog Carstva bio prometno značajan grad, zbog svog položaja na ušću Save u Dunav. Ondje je svojedobno sjedište imala rimska IV. legija zvana na latinskom Legio IIII Flavia Felix. Ona je svoj kastrum imala kod Kalemegdana, a kod središta današnjeg Beograda bili su forum (rimski trg) i terme (kupalište).
Jovijan je bio visoki vojni zapovjednik u doba kad je prethodni car Julijan vršio vojni pohod na Perziju. Julijan je bio poznat pod nadimkom Apostat jer je odbacio kršćansku vjeru koja je prethodno već postala dominantnom u Rimskom Carstvu. Julijan je u vojnom pohodu na Perziju prodro duboko u Mezopotamiju, a uspio je poraziti vojsku perzijskog vladara Šapura II. nedaleko od današnjeg Bagdada. Međutim, nije ostvario konačnu pobjedu te se na kraju odlučio vratiti u Europu. Na povratku su Perzijanci uspjeli Julijana raniti pa je on umro na području današnjeg Iraka.
Upravo na području današnjeg Iraku izabran je Jovijan za Julijanovog nasljednika, jer je glavnu riječ pri izboru imala vojska. Jovijan je u Rimskom Carstvu kršćanskoj vjeri vratio status državne religije. Ipak, ubrzo je umro, na području današnje Turske, vjerojatno od posljedica slučajnog trovanja.
Aleksandar Obolenski – ruski princ i ragbijaš (1916.)
Dana 17. veljače 1916. rođen je ruski princ Aleksandar Obolenski, koji je veći dio života proveo u Ujedinjenoj Kraljevini. Dapače, u Engleskoj je postao poznati igrač ragbija. Princ Obolenski rodio se u Petrogradu, tadašnjoj prijestolnici Ruskog Carstva. Njegova obitelj Obolenski vukla je podrijetlo iz ruske vladarske dinastija Rjurikoviča, a članovi obitelji imali su pravo na titulu princa (kneza). Majka Aleksandra Obolenskog bila je iz poznate obitelji Nariškin (Natalija Nariškina bila je majka cara Petra Velikog).
Oktobarska revolucija započela je u Petrogradu kad je mali princ Aleksandar bio star samo godinu i pol dana. Obitelj je napustila Rusiju i nastanila se u Londonu, u četvrti Muswell Hill. Princ Aleksandar studirao je na znamenitom sveučilištu u Oxfordu, gdje je bio i uspješan igrač ragbija.
Princ Aleksandar izabran je u sastav engleske ragbijske reprezentacije u doba kad još nije imao ni britanski državljanstvo, što je navodno izazvalo komešanje. Ipak, 1936. godine postao je britanski državljanin. Igrao je za Englesku početkom te godine na utakmici protiv Novog Zelanda. Upravo se on istaknuo na toj utakmici koja je završila engleskom pobjedom.
U Drugom svjetskom ratu princ Obolenski pridružio se Britanskom kraljevskom ratnom zrakoplovstvu (RAF). Poginuo je kad se njegov zrakoplov Hawker Hurricane 1940. godine srušio na jugoistoku Engleske. U trenutku pogibije bile su mu samo 24 godine. Nedavno mu je u Engleskoj podignut spomenik.
Blaine Act – početak kraja prohibicije u SAD-u (1933.)
Senat Sjedinjenih Američkih država 17. veljače 1933. donio je tzv. Blaine Act (Blaineov zakon). Zakon je nazvan prema Johnu J. Blaineu, guverneru senatoru iz američke savezne države Wisconsin i pripadniku Republikanske stranke te jednom od glavnih pokrovitelja inicijative za ukidanje prohibicije u SAD-u.
Cilj zakona bilo je ukidanje Osamnaestog amandmana Ustava Sjedinjenih Američkih Država, kojim je još 17. siječnja 1920. bila uvedena prohibicija u SAD-u. Iako se obično govori o potpunoj zabrani alkohola, prohibicija se zapravo odnosila na prodaju, proizvodnju i prijevoz alkohola za masovnu proizvodnju ili konzumaciju, ali ne i na samu konzumaciju alkoholnih pića. Zakon koji je odredio sankcije za prekršitelje zabrane i definirao točno o kojim se pićima radi zvao se Volstead Act. No, kako je opće poznato, prohibicija se pokazala promašajem te je dovela do stvaranja golemog crnog tržišta za alkoholna pića i velikog porasta organiziranog kriminala. Blaine Act je stoga zadao velik udarac organiziranom kriminalu u SAD-u.
Ipak, Blaine Act nije u potpunosti ukinuo Volstead Act. Iako je prodaja alkohola ozakonjena, proizvodnja alkohola bez dozvole (tzv. homebrewing) ostala je izvan zakona sve do 1977., a u nekim saveznim državama takva proizvodnja je i dalje ilegalna.
Prohibicija je službeno okončana 5. prosinca 1933., kad je ratificiran Dvadeset i prvi amandman Ustava SAD-a. U međuvremenu je bio donesen Cullen-Harrison Act, kojim je dozvoljena konzumacija niskoalkoholnih pića. Bilo je to svojevrsno prijelazno rješenje dok se čekalo na ratifikaciju Dvadeset i prvog amandmana.
Piše: Boris Blažina
Prvo podmorničko potapanje ratnog broda (1864.)
Dana 17. veljače 1864. izvedeno je prvo podmorničko potapanje ratnog broda. Radilo se o pretposljednjoj godini Američkog građanskog rata, pri čemu je sjevernjački brod USS Housatonic u luci grada Charlestona potopila južnjačka podmornica Hunley.
Ta je podmornica bila duga otprilike 12 metara, a pokretana je na ručni pogon. Naime, u njoj se nalazilo osam pripadnika vojske Konfederacije (Juga), koji su ručno okretali osovinu povezanu s propelerom. Na vrhu pramca podmornice nalazio se eksplozivni naboj pričvršćen na štap duljine oko sedam metara. Podmornica se zaletjela u trup spomenutog sjevernjačkog broda, tako da se eksplozivni naboj zabio u njega (imao je svojevrsne šiljke). Zatim se podmornica trebala odmaknuti od broda na dovoljnu udaljenost i aktivirati eksploziv putem žice.
Eksplozija je doista probila trup USS Housatonica i on je potonuo za samo nekoliko minuta. Međutim, izgleda da se podmornica nije uspjela dovoljno odmaknuti od broda prije eksplozije jer se nikada nije vratila u svoju luku. Moguće je da je eksplozija naboja onesvijestila njenu posadu, što je na kraju dovelo do potonuća i smrti svih osam članova posade. Unatoč tom gubitku, misija je bila uspješno izvršena, jer je USS Housatonic, dug 62 metra i s istisninom većom od 1000 tona, potopljen.
Izvor: Povijest.hr
