Poštovani,pozivamo vas da ako primijetite da nešto nedostaje u kategoriji “Dogodilo se na današnji dan” da nam pomognete i pošaljete članak za taj dan.Također vas molimo da nam pošaljete članke za kategoriju “Dogodilo se na današnji dan ” iz crkvene i domovinske povijesti.Šaljite nam na email [email protected] Hvala na pomoći i suradnji!
Prva otmica zrakoplova u povijesti (1948.)
Prva otmica zrakoplova u povijesti izvedena je 16. srpnja 1948. godine. Radilo se o zrakloplovu imena Miss Macao, registriranoj u Hong Kongu. Miss Macao bio je hidroavion, s dva propelerska motora i rasponom krila od otprilike 30 metara. Četiri otmičara planirala su opljačkati putnike te nakon toga sletjeti na neko nedostupno područje i tražiti otkupninu. Među putnicima su se nalazi bogati poslovni ljudi iz Hong Konga. Vođa otmice bio je Kinez imenom Huang Yu, a on je jedini preživio cijeli događaj. Naime, prema kasnijoj rekonstrukciji događaja, jedan naoružani otmičar ušao je u pilotsku kabinu i od pilota zatražio da promjeni smjer. Tada je kopilot zgrabio metalnu polugu i pokušao razoružati otmičara koji je zapucao ubivši pilota. Ostavši bez kontrole hidroavion se srušio na području delte Biserne rijeke, otprilike između Honga Konga i Makaa (tadašnje portugalske kolonije). Huang Yu uspio je prije pada zrakoplova iskočiti kroz pomoćni izlaz i tako spasiti svoj život.
Pri padu hidroaviona poginulo je 25 ljudi, od čega 22 putnika i 3 člana posade. Spomenuti vođu otmice spašen je te hospitaliziran u Makau gdje su isprva smatrali da je Yu samo slučajno preživjeli putnik zrakoplovne nesreće. Ipak malo-pomalo istraga je povezala činjenice, a Hung Yu je sve priznao te je uhićen.
Tada je nastala prava zavrzlama. Vlasti Makaa željeli su ga izručiti britanskim vlastima u Hong Kongu, gdje je bio registriran avion, no ove su smatrale da je slučaj bio pod nadležnosti kineskih vlasti, jer se zrakoplov srušio na teritorij Kine. Budući da na kraju nijedna od država nije tražila njegovo izručenje, Huang Yu pušten je iz zatvora u Makau bez suđenja jer nije postojao zakon o piratstvu u zraku. Zatim je deportiran u Kinu gdje je kasnije umro misterioznom smrću.
piše: Dražen Krajcar
Svečano otvoren tunel ispod Mont Blanca (1965.)
Tunel ispod Mont Blanca, koji cestovno povezuje Francusku i Italiju, svečano je otvoren 16. srpnja 1965. godine. Na svečanosti je bio francuski predsjednik Charles de Gaulle, kao i predsjednik Italije Giuseppe Saragat. U trenutku otvaranja bio je to najduži cestovni tunel na svijetu. Tunel ispod Mont Blanca bio je tada otprilike trostruke dužine od sljedećeg najdužeg cestovnog tunela na svijetu, što znači da je bio svojevrsno svjetsko čudo. Titulu najdužeg cestovnog tunela zadržao je tijekom sljedećih trinaest godina.
Tunel ispod Mont Blanca dugačak je 11.611 metara. Skraćuje put iz Francuske prema Milanu za oko 100 kilometara. Tunel je prometno vrlo važan jer kroz njega prolazi velik dio tereta i osoba upućenih iz Italije prema sjevernijem dijelu Europe i obratno. Cijev tunela smještena je nekoliko kilometara sjeverozapadno od najvišeg vrha Alpa, Mont Blanca, koji je visok 4.810 metara.
Otprilike na jednakoj udaljenosti od tunela, ali na suprotnoj strani od Mont Blanca, nalazi se alpski vrh Grandes Jorasses. Na sjevernoj strani tog vrha nalazi se spektakularna stijena, koja predstavlja jednu od najimpresivnijih sjevernih planinskih strana u Alpama uopće. Oko 15 kilometara sjeveroistočno od cijevi tunela nalazi se tromeđa Italije, Francuske i Švicarske.
Tko je zapravo bio prvi predsjednik SAD-a? (1731.)
Dana 16. srpnja 1731. rođen je američki političar Samuel Huntington, prvi čovjek u povijesti s titulom President of the United States in Congress Assembled. Naime, on je bio predsjednik američkog Kongresa u trenutku kad je ratificiran svojevrsni prvi ustav SAD-a, tzv. Konfederacijski članci (engl. Articles of Confederation). Po tom je dokumentu američka država po prvi put usvojila službeno ime The United States of America (Sjedinjene Američke Države).
Samuel Huntington, kao President of the United States in Congress Assembled, nije imao moćne predsjedničke ovlasti kakve je dobio kasnije George Washington po američkom Ustavu (taj je Ustav zamijenio 1789. spomenute Konfederacijske članke). George Washington definitivno je bio prvi američki predsjednik izabran po tom novom Ustavu, no to ne isključuje ranije predsjednike koji su bili na čelu Kongresa SAD-a po ranijim pravilima.
Inače, Samuel Huntington poznat je i po tome što je bio jedan od potpisnika slavne Deklaracije nezavisnosti, a bio je i dugogodišnji guverner američke savezne države Connecticut. Po zanimanju je bio pravnik. Umro je u 65. godini u rodnom Connecticutu.
Bogati aristokrat vojvoda od Albe i Medine Sidonije (1756.)
Dana 16. srpnja 1756. rođen je José María Álvarez de Toledo, vojvoda od Albe i Medine Sidonije. U njegovoj se osobi spojilo nekoliko najuglednijih aristokratskih titula iz španjolske povijesti. Naime, rodio se kao sin markiza od Villafrance (šp. Marques de Villafranca), a od rođenja je imao titulu vojvode od Fernandine (šp. Duque de Fernandina), koja se tradicionalno dodjeljivala nasljedniku glavnog člana obitelji Villafranca.
Očevu je titulu markiza od Villafrance José María naslijedio u dobi od 17 godina, čime je postao glava spomenute kuće. Oženio se 1775. najbogatijom nasljednicom u Španjolskoj – Maríom del Pilar Teresom Cayetanom de Silva Alvarez de Toledo – koja je ubrzo zatim naslijedila golemo bogatstvo kuće Alba (vojvode od Albe bili su među najbogatijim aristokratima u Španjolskoj pa i cijeloj Europi).
Tim je brakom José María postao po supruzi ujedno i vojvodom od Albe (šp. Duque de Alba), a dobio je i niz drugih vojvodskih titula koje su je pratile. Inače, njegova supruga u povijesti je osobito poznatom postala kao Maja na slikama znamenitog Francisca Goye. José María i njegova supruga bili su daleko najbogatiji aristokratski bračni par u Španjolskoj. K tome svemu, ubrzo nakon vjenčanja naslijedio je José María od svog rođaka i titulu vojvode od Medine Sidonije, koja je uz titulu vojvode od Albe bila najuglednija u Španjolskoj. U njegovoj su osobi time ujedinjene dvije najbogatije španjolske aristokratske kuće: Alba i Medina Sidonia.
José María Álvarez de Toledo imao je na kraju života golemu kolekciju od devet vojvodskih titula (Fernandina, Montalto, Bivona, Alba, Olivares, Montoro, Huéscar, Galisteo i Medina Sidonia), dvije kneževske (prinčevske) titule, 14 titula markiza te čak 20 grofovskih titula. Nažalost, preminuo je u dobi od samo 39 godina, a nakon njegove smrti ta se golema baština raspala jer nije imao muških potomaka.
Izvor: Povijest.hr
