Govori za uši, a piši za oči (1812.)
Hrvatski preporoditelj, jezikoslovac i prevoditelj Vjekoslav Babukić rodio se u Požegi 16. lipnja 1812. godine. Nakon završenog studija prava u Zagrebu pridružuje se krugu mladih hrvatskih intelektualaca koji početkom tridesetih godina imaju razrađen program za književno i jezično ujedinjenje hrvatskih krajeva, a potom i svih južnoslavenskih krajeva pod ilirskim imenom.
Na nagovor Ljudevita Gaja počinje pisati gramatiku koju objavljuje pod nazivom Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga 1836. godine. To je bila prva općehrvatska gramatika te je temelj jezične norme 50-ak godina, a sam ju je preveo na njemački i talijanski jezik. Babukić je bio i tajnik Čitaonice ilirske te Matice ilirske, a redovito je pisao u Danici ilirskoj. Godine 1846. Babukić postaje prvim profesorom hrvatskoga jezika na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji, a nakon preustroja školstva predaje na gimnaziji od 1850. do kraja života.
Fonološkomu načelu: “Piši kao što govoriš, a čitaj kao što pišeš”, Vuka Stefanovića Karadžiča, suprotstavio je morfonološko načelo Zagrebačke filološke škole pravilom: “Govori za uši, a piši za oči”. Babukić je normirao književni jezik (novo)štokavske osnovice s obilježjima zajedničkima svim trima hrvatskim narječjima, iskorištavajući obilato jezikoslovnu literaturu, hrvatsku književnost i dijalektne podatke.
Vjekolav Babukić umro je 1875. u Zagrebu.
piše: Dražen Krajcar
Početak najdužeg pontifikata u modernoj povijesti (1846.)
Dana 16. lipnja 1846. izabran je papa Pio IX., što je bio početak najdužeg pontifikata u modernoj povijesti. Naime, Pio IX. bio je papa tijekom čak 31 godine, 7 mjeseci i 23 dana, što je znatno duže od bilo kojeg drugog pape za kojeg se može izračunati točna dužina pontifikata. Napomenimo, na drugom je mjestu po dužini pontifikata Ivan Pavao II., s 26 godina, 5 mjeseci i 18 dana. Dakle, Pio IX. bio je na papinskom položaju još oko pet godina duže od Ivana Pavla II.
Papa blaženi Pio IX. rodio se 1792. pod imenom Giovanni Maria Mastai-Ferretti u gradu Senigalliji nedaleko od Ancone. U trenutku izbora za papu imao je 54 godine, a doživio je prilično visoku 86. godinu života. Zanimljivo je da je konklava na kojoj je izabran bila posljednja konklava u dosadašnjoj povijesti koja nije održana u Vatikanu.
Naime, taj je izbor za papu održan u Kvirinalskoj palači (tal. Palazzo del Quirinale) u Rimu, današnjoj službenoj rezidenciji talijanskih predsjednika republike. To je nekoć bila papinska palača, sve do vremena gubitka Rima i Papinske Države, kad su aktivnosti morale biti preseljene u Vatikan. Upravo je bl. Pio IX. bio posljednji papa koji je vladao nad prostranom Papinskom Državom.
Prva Kineskinja u svemiru (2012.)
Dana 16. lipnja 2012. lansirana je u svemir prva Kineskinja, Liu Yang. Radilo se o svemirskoj misiji Shenzhou 9, četvrtom po redu kineskom letu u svemir s ljudskom posadom. Na dan lansiranja padala je i 49. obljetnica lansiranja prve žene u svemir uopće (sovjetski let slavne Valentine Tereškove 1963. godine).
Kinezi su navedenim lansiranjem postali četvrti u povijesti koji su uspjeli poslati ženu u svemir (prije njih to su napravili samo SSSR, SAD i Ruska Federacija). Kineskinja Liu Yang imala je u trenutku lansiranja 33 godine (rođena je 6. listopada 1978. godine).
Liu Yang potjecala je iz kadra transportnih pilotkinja Ratnog zrakoplovstva narodnooslobodilačke vojske Kine. U zrakoplovstvu je dosegla čin bojnika (major). Ukupno je u svemiru provela 13 dana tijekom spomenute misije Shenzhou 9. Njena misija, na kojoj je bila s još dva muška astronauta, uključivala i spajanje s kineskom svemirskom postajom Tiangong-1 (prva kineska svemirska postaja u povijesti). To je ujedno bio prvi dolazak ljudske posade na tu svemirsku postaju uopće.
Henry Ford osnovao automobilsku kompaniju Ford (1903.)
Dana 16. lipnja 1903. osnovana je automobilska kompanija Ford, nekoć vodeći svjetski proizvođač automobila. Osnovao ju je Henry Ford, kojem je u tom trenutku bilo 39 godina, a sjedište je imala u gradu Dearbornu u američkoj saveznoj državi Michigan.
Dearborn je u međuvremenu postao praktički predgrađem Detroita, od čijeg je središta udaljen samo desetak kilometara. Zanimljivo je da je u blizini Detroita, gdje je pokrenuo tvornicu za proizvodnju automobila, Henry Ford i stanovao na posjedu zvanom Fair Lane. Svjetsko sjedište kompanije Ford i danas se nalazi u Dearbornu.
Za kompaniju Ford revoluciju je predstavljao Model T, uveden 1908. godine. Bio je to prvi automobil u svjetskoj povijesti koji je proizveden u milijunima primjeraka (zbog proizvodnje na pokretnoj traci i ostalih inovacija mogli si su ga priuštiti slojevi koji ranije nisu kupovali automobile). U 1914. Ford je proizvodio više automobila nego sve ostale svjetske kompanije zajedno, a u ranim dvadesetim godinama 20. stoljeća otprilike polovinu svih automobila na svijetu činili su Fordovi.
Tvrtka je u to vrijeme bila toliko popularna da godinama nije morala uopće trošiti novac na oglašavanje. Kroz povijest je kompanija Ford osim marke Ford posjedovala čitav niz drugih automobilskih marki, uključujući Lincoln, Mercury, Edsel, Jaguar, Aston Martin, Volvo i Land Rover.
Izvor: Povijest.hr
