Otvorene Zimske olimpijske igre u Sarajevu (1984.)
Osmog veljače 1984. održana je u Sarajevu svečanost otvaranja Zimskih olimpijskih igara. Bile su to XIV. po redu Zimske olimpijske igre i prve koje su ikada održane u nekoj socijalističkoj državi. Organizacija je ukupno koštala 142,6 milijuna dolara.
Na svečanom otvaranju bili su predstavnici 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, te predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora – znameniti Juan Antonio Samaranch. Igre je službeno proglasio otvorenima Mika Špiljak kao predsjednik Predsjedništva SFRJ. Na stadion je olimpijsku baklju unio slovenski skijaš Ivo Čarman. Čast da zapali olimpijski plamen pripala je hrvatskoj klizačici Sandi Dubravčić.
Od medalja, zanimljivo je da je slovenski skijaš Jure Franko osvojio prvu jugoslavensku medalju na zimskim olimpijskim igrama uopće (srebro u veleslalomu). Braća blizanci Phil i Steve Mahre iz SAD-a osvojili su prvo i drugo mjesto u slalomu. Najveći broj zlatnih medalja (ukupno 9) osvojili su sportaši iz Istočne Njemačke, dok je drugi bio Sovjetski Savez. Isti je SSSR osvojio najveći ukupni broj medalja (25)– nasuprot američkih samo 8.
Mnogima je u sjećanju sa sarajevskih Zimskih olimpijskih igara ostala službena maskota – poznati Vučko.
Osnovano sveučilište u Leidenu (1575.)
Dana 8. veljače 1575. osnovano je sveučilište u Leidenu, najstarije i najznamenitije u cijeloj Nizozemskoj. Na tom su sveučilištu svojevremeno djelovali, između ostalih: Albert Einstein, René Descartes, Rembrandt, Hugo Grotius, Justus Lipsius, Baruch Spinoza, Heike Kamerlingh Onnes, Hendrik Antoon Lorentz, Johan Huizinga i Enrico Fermi. Čak 16 dobitnika Nobelove nagrade bilo je povezano sa sveučilištem u Leidenu.
Sveučilište u Leidenu utemeljio je princ Vilim Oranski, glavni vođa nizozemskog pokreta za oslobođenje od Habsburgovaca. Zanimljivo je da je to sveučilište osnovano prije nego je Nizozemska ostvarila nezavisnost. Primjerice, iste godine kad je osnovano sveučilište (1575.) vodile su se borbe između nizozemskih pobunjenika i španjolskih trupa kralja Filipa II. iz dinastije Habsburg.
Zanimljivo je da su sveučilište u Leidenu pohađala sva tri posljednja nizozemska vladara: kraljica Julijana, kraljica Beatrix i današnji kralj Vilim-Aleksandar (Willem-Alexander). Također, pohađao ga je cijeli niz nizozemskih premijera. Inače, Leiden se nalazi samo desetak kilometara od Haaga, i to u smjeru Amsterdama, a smatra ga se tzv. sveučilišnim gradom, slično Oxfordu i Cambridgeu.
Japanski podmukli napad torpedima na Rusku mornaricu (1904.)
Dana 8. veljače 1904. započeo je Rusko-japanski rat, prvi veliki ratni sukob u 20. stoljeću. Borbe su se vodile na Dalekom istoku, gotovo 7000 kilometra od tadašnje ruske carske prijestolnice – Sankt-Peterburga. Japan je u tom ratu teško porazio Rusko Carstvo i time nanio sramotu tadašnjem ruskom caru Nikoli II. (istom kojeg su boljševici ubili nakon Oktobarske revolucije).
Sukob između Japana i Rusije najvećim je dijelom bio uzrokovan ruskom mornaričkom prisutnošću na Dalekom istoku. Naime, Ruska carska mornarica željela je posjedovati na Dalekom istoku bazu na toplom moru. Budući da je grad Vladivostok bio upotrebljiv samo tijekom ljetnih mjeseci (zimi je prijetila opasnost od leda), Rusi su tražili južniju bazu. Pronašli su je na području Kine – u Port Arthuru. Tu su bazu uspjeli dobiti od Kineskog Carstva i ondje su smjestili glavninu svoje Pacifičke flote. Port Arthur nalazio se na isturenom poluotoku u Žutom moru, otprilike na pola puta između današnje Sjeverne Koreje i Pekinga. Rusi su u Port Arthuru koncentrirali velik broj brodova, uključujući i najjače brodove toga doba – bojne brodove.
Japanci su započeli rat tako da su na prepad udarili po ruskoj mornarici kod Port Arthura. Naime, ispalili su po noći čak 16 torpeda na ruska plovila, a uspjeli su oštetiti krstaricu Pallada te bojne brodove Retvizan i Cesarjevič. Pallada je bila brod iz iste klase kao i poznata krstarica Aurora iz Oktobarske revolucije.
Ruski car Nikola II. bio je iznenađen napadom. Pokrenut je pravi rat, koji se vodio oko godinu i pol dana i u kojem je poginulo preko 100.000 ljudi. Rusi su na Daleki Istok poslali čak i svoju Baltičku flotu, preko pola svijeta. Japan je na kraju pobijedio i dokazao svoj status sile koju treba respektirati.
