Fauja Singh – 100-godišnjak koji je istrčao maraton (1911.)

Fauja Singh rođen je 1. travnja 1911. u Indiji. U kasnoj životnoj dobi (u 82. godini) postao je poznat kao trkač. Rođen je u mjestu Beas Pind u Indiji, u vrijeme kad je ta zemlja bila u sastavu britanskog kolonijalnog imperija, ali se 1990-ih preselio u Englesku. U dobi od 100 godina, 2011. godine, postao je prvim stogodišnjakom u zabilježenoj povijesti koji je istrčao maraton. Radilo se o maratonu u Torontu, koji je Fauja Singh pretrčao za nešto više od osam sati.

Osim maratona, Fauja Singh ostvario je u dobi od 100 godina cijeli niz svjetskih trkačkih rekorda u svojoj dobnoj skupini. Tako drži rekorde na 100 metara, 200 metara, 400 metara, 800 metara, 1.500 metara, jednu milju, 3.000 metara i 5.000 metara, sve za dob od 100 godina i više.

Fauja Singh je indijski Sikh, tako da obavezno nosi turban, zbog čega je dobio i nadimak Tornado s turbanom. Svoju vitalnost pripisuje nepušenju i nepijenju alkohola te jednostavnoj vegetarijanskoj prehrani.

Hitler osuđen na pet godina zatvora (1924.)

Bavarski sud osudio je Adolfa Hitlera na 5 godina zatvora, prvog travnja 1925. godine. Razlog je bio Hitlerov neuspješni puč koji je organizirao u pivnici Bürgerbräukeller u Münchenu prethodne godine. Ta poznata pivnica poslužila je nacistima kao okupljalište kad su se spremali na preuzimanje vlasti u Njemačkoj (1979. ta pivnica je sravnjena sa zemljom, a danas se na tom mjestu nalazi minhenski hotel Hilton).

Hitler je stavljen u zatvor Landsberg 65 kilometara zapadno od Münchena. Tamo je vrijeme provodio pišući poznatu knjigu Mein Kampf, koja je ubrzo postala bestseler (još dok je bio u zatvoru zarada od knjige omogućavala mu je kupnju Mercedesa). S njim je u ćeliji bio kolega nacist Rudolf Hess (kasniji zamjenik Führera), kome je Hitler diktirao tekst knjige.

Iako nije uspio preuzeti vlast, Hitler je svejedno smatrao puč svojevrsnim uspjehom jer se njegovo ime i ime nacističke stranke pojavilo na naslovnici svih novina. Nadalje, Hitler je tijekom sudskog procesa iskoristio medije kako bi njegova ideološka poruka dosegla što veći broj potencijalnih sljedbenika. Konačno, Hitler se odlučio da umjesto nasilnim putem pokuša preuzeti vlast legalno (iako uz određene manipulacije sustava) što mu je naposljetku i uspjelo.

Steve Jobs i Steve Wozniak osnovali kompaniju Apple (1976.)

Kompanija Apple nastala je prvog travnja 1976. u skromnim uvjetima. Ona je rezultat nevjerojatnog poduzetničkog duha Stevea Jobsa i njegove upornosti. Naime, bilo je to doba prvih mikroprocesora i osobnih računala. Dvadesetogodišnji Jobs, koji je nedavno napustio fakultet nakon prve godine, imao je ideju da s prijateljem sastavlja i prodaje računala.

S tom idejom došao je vlasniku jedne od prvih lokalnih prodavaonica osobnih računala, imena The Byte Shop. Vlasnik je potvrdio da će kupiti od Jobsa računala, ali samo ako budu potpuno sastavljena. Otišao je i korak dalje zajamčivši Jobsu da će uzeti 50 računala, svako po 500 dolara, plaćajući gotovinom pri isporuci. Jobs je otišao k prodavaču komponenti i naručio dijelove, tražeći odgodu plaćanja od 30 dana.

Jobs i njegov prijatelj Steve Wozniak krenuli su na sastavljanje i testiranje računala. Sastavljeno računalo nazvali su Apple I. Radili su u Jobsovoj spavaćoj sobi i garaži dan i noć da stignu na vrijeme isporučiti računala kako bi platili dijelove. Radi prodaje tih računala osnovali su kompaniju pod nazivom Apple Computers.

Posao je krenuo i uspjeli su proizvesti čak 200 računala Apple I. U prvim danima bilo je potrebno i žrtvovanje. Tako je Jobs morao prodati svoj Volkswagen kombi, a Wozniak svoj HP-65 kalkulator da nabave novac za dijelove. Ipak, uskoro su postali milijunaši.

Osnovan Nunavut – eskimski teritorij u Kanadi (1999.)

Dana prvog travnja 1999. osnovan je Nunavut, kanadski teritorij kojeg većinom naseljavaju Eskimi. Nunavut je najveći od svih kanadskih teritorija, s golemom površinom od čak 2.038.722 četvornih kilometara. Time predstavlja jednu od površinom najvećih unutardržavnih teritorijalnih jedinica na svijetu uopće. Nunavut je veći od mnogih svjetskih država, uključujući Iran i Indoneziju, a velik je gotovo kao pola Europske unije.

Unatoč velikoj površini, u Nunavutu živi samo oko 36.000 stanovnika, manje nego u Monaku ili Lihtenštajnu. Razlog je tome polarna klima koja prevladava na području Nunavuta. Otprilike 84 % stanovnika izjašnjavaju se kao Eskimi (Inuiti) dok su preostali većinom britanski i francuski došljaci.

Nunavut ima i svojeg premijera, koji je na čelu lokalne vlade. Glavni je grad Nunavuta Iqaluit, koji je po broju stanovnika ujedno i najveći grad (ima nešto manje od 7000 stanovnika). Iqaluit je smješten na Baffinovom otoku, petom najvećem otoku na svijetu.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI