Prvo samoposluživanje u Hrvatskoj bilo je u zagorskom Ivancu (1956.)
Prvo samoposluživanje u povijesti Hrvatske otvoreno je u zagorskom Ivancu 17. prosinca 1956. godine. Postoje i navodi da se radilo o prvom samoposluživanju na prostoru cijele Jugoistočne Europe.
Na ideju da se otvori prodavaonica u kojoj će potrošači sami birati robu došao je Andrija Sever – tadašnji direktor poduzeća Ivanečki magazin (IMA). Narodni odbor općine Ivanec dao je za provedbu tog projekta novčana sredstva u iznosu 580.000 tadašnjih dinara. Spomenuti je direktor Andrija Sever sa Stjepanom Putarekom napravio nacrte i dao funkcionalna i tehnološka rješenja za opremu samoposluživanja, budući da takvih rješenja i iskustava dotad nije bilo u praksi.
Već izdaleka se nad dovršenom trgovinom vidio natpis: Samoposluživanje. Na jednim vratima pisalo je ulaz, a na drugima izlaz, što pokazuje da je već tada postavljen standard koji se primjenjuje i do danas.Površina trgovine bila je svega 70 metara kvadratnih, a na policama su bili izloženi isključivo domaći proizvodi te je kraj svakog bila istaknuta cijena. Samoposluživanje je u početku radilo dvokratno, asredinom 1957. počelo se raditi tijekom cijelog dana. Tada je nabavljena i prva registar-kasa.
Ivanečki magazin je 10. veljače 1963. drugi put osvojio državni primat u trgovanju. Toga je dana, naime, prvi put u povijesti trgovine bivše države, u obilazak potrošača krenula pokretna prodavaonica na principu posluživanja, među stanovništvom kasnije kratko nazvana Putujuća. Obilazila je sela Bedenec Gornji, Bedenec Donji, Lančić, Punikve, Ivanečki Vrhovec, Ivanec Gornji, Salinovec, Kaniža, Voća, Belšćak, Višnjicu i Voću Rijeku.
Piše: Dražen Krajcar
Prvo cijepanje atoma u povijesti (1938.)
Nuklearno doba simbolički je započelo 17. prosinca 1938. kad je pod vodstvom njemačkog fizičara Otta Hahna izvršeno prvo cijepanje (fisija) atoma uranija. Taj epohalni eksperiment izvršen je u Berlinu, u prostorijama Instituta Kaiser Wilhelm za kemiju. Inače, nasljednikom tog znamenitog instituta, nazvanog po prvom caru Njemačkog Carstva, smatra se današnji Institut Max Planck.
Poznata je i točna zgrada u kojoj je izvršeno prvo cijepanje atoma. Ta zgrada danas nosi naziv Hahn-Meitner-Bau, po Ottu Hahnu i njegovoj važnoj suradnici Lisi Meitner, a nalazi se na adresi Thielallee 63 u Berlinu. Riječ je o lokaciji u berlinskoj četvrti Dahlem, gotovo deset kilometara udaljenoj od središta Berlina.
Do spoznaje da su uspjeli rascijepiti atom došli su Otto Hahn i njegov suradnik Fritz Strassman prilično neočekivano. Naime, otkrili su da se među izotopima analiziranima nakon eksperimenta nalaze atomi barija (Ba), elementa mnogo manje atomske mase od uranija (U). Logično je objašnjenje bilo da su jezgre uranija bile rascijepljene pri eksperimentu.
Kod Basela osnovana neobična Raurakijska Republika (1792.)
Dana 17. prosinca 1792. osnovana je Raurakijska Republika, svojevrsna vazalna država revolucionarne Francuske. Naziv je dobila po galskom plemenu Raurakijaca (Raurika, Rauraka), koji su bili srodni Helvetima te su u vrijeme Gaja Julija Cezara naseljavali granično područje današnje Francuske i Švicarske.
Novostvorena Raurakijska Republika obuhvaćala je područja koja je do tada posjedovao knez-biskup Basela, grada na današnjoj tromeđi Švicarske, Njemačke i Francuske. Već sljedeće godine nakon formiranja Raurakijske Republike priključen je njen teritorij Francuskoj, i to načelno u obliku departmana Mont-Terrible. Postojala je tako kratko da joj nije izabran niti glavni grad niti zastava. Imala je, međutim, grb s prikazom snopa pruti i sjekire (fasces), starorimskim simbolom autoriteta (ovaj su simbol kasnije preuzeli fašisti, a iz njegovog naziva izvedeno je ime pokreta).
Osim Raurakijske Republike, na švicarskom području nastale su još tri druge vazalne države revolucionarne i Napoleonove Francuske: Helvetska Republika, Lemanska Republika i Rodanska Republika.
Prvi let zrakoplova Douglas DC-3 Dakota (1935.)
Dana 17. prosinca 1935. izveden je prvi let zrakoplova Douglas DC-3 Dakota. Riječ je bila o zrakoplovu koji je učinio prijevoz putnika komercijalno isplativim. Razmjerno velika brzina i doseg tog zrakoplova, koji mu je omogućavao čak i prelijetanje čitavog prostora kontinentalnog SAD-a, učinio ga je vrlo zanimljivim za praktičan prijevoz putnika. Douglas DC-3 Dakota mogao je postići brzinu od oko 370 kilometara na sat, a imao je domet od 2400 kilometara. Prednost mu je bila i mogućnost korištenja razmjerno kratkih poletno-sletnih staza.
Dizajn Douglasa DC-3 Dakote pokazao se toliko uspješnim da je taj zrakoplov čak i danas u redovitoj upotrebi, pri čemu su neki primjerci stariji od 70 godina. Riječ je u širokoj praksi o jedinstvenom slučaju korištenja nekog predratnog modela zrakoplova u regularne svrhe, za razliku od tzv. warbirds zrakoplova (očuvani ili restaurirani primjerci koji se koriste za zrakoplovne predstave).
Proizvodnja slavne Dakote obustavljena je 1942. godina, ali je dizajn prethodno preuzela američka vojska i preuredila kao vojnog transportera nazvavši nove inačice C-47 Skytrain i C-53 Skytrooper. Licencirana proizvodnja vojnih zrakoplova pokrenuta je još u Japanu (Shōwa L2D i Nakajima L2D) te Sovjetskom Savezu (Lisunov Li-2), a ti avioni završili su službi brojnih država saveznica navedenih sila (u Jugoslaviji je u službi bila inačica Lisunov Li-3). Ukupno je proizvedeno 607 civilnih aviona Douglas DC-3 Dakota i 15.472 vojnih aviona nastalih na temelju istog dizajna.
Izvor: Povijest.hr
