Bilten župe Uznesenja B.D.M. Resnik

Hosana Sinu Davidovu!

Cvijetnica

Tel:01-2024/510  1. Resnik 70, Zagreb,

e-mail: [email protected]

 

Župnikov uvodnik

Završili smo Korizmu, vrijeme posta, pokore i intenzivnije molitve. Istina, vrijeme od 40 dana brzo prođe radili mi išta ili ništa. Naš mar ne treba primijetiti nitko jer o tome ne trebamo kokodakati ko kokoši kada snesu jaje. Ono što se događa na duhovnom području, veli dragi Spasitelj, zna samo tvoj Otac nebeski koji vidi u tajnosti. Plodovi koje rađa korizma su višestruki. Prvo, to je osobno zadovoljstvo jer nadvladavamo sami sebe u svojoj sebičnosti. Drugo, mislimo na druge, dajemo plod svojih odricanja za druge, kako na materijaolnom tako i na duhovnom području. I treće, što je vrlo važno, time postaje duhovno bogatija zajednica – Crkva, jer se osjećaju duhovna dobra koja su nastala kroz ovo milosno vrijeme. Tu bih volio donijeti još nešto, a što bi trebalo biti vrhunac: Sveta ispovijed. Ona je i unutarnji i vanjski stav pojedinog vjernika. To je zapravo obraćenje čovjeka koji predaje svoju grešnost Božjem Milosrđu a za uzvrat želi živjeti promijenjen; bolji otac i majka, muž i žena, bolje dijete i roditelj, bolji starci, bolji župljani. Ako to nismo doživjeli, odnosno, ako se to na nama ne opaža, promašili smo poziv i ponudu koju nam daje Korizma. Ne treba o tome puno ni pisati ni govoriti. To se treba na nama primijetiti.

Danas započinjemo Veliki ili Sveti tjedan u kojem Crkva slavi svoje najveće svetinje: muku, smrt i Uskrsnuće a k tome ustanovu Presvete euharistije i svećeništva. Imat ćemo priliku u tome sudjelovati i slaviti kroz ovo sveto trodnevlje.

Veliki četvrtak stavlja pred nas najljepši dar što ga je Isus ostavio svojoj Crkvi a to je Euharistija i svećeništvo. Jednog bez drugog ne ide. Isus je sam rekao na posljednjoj večeri koja je bila prva misa da je svom dušom čeznuo ovu Pashu blagovati sa svojim učenicima. Zašto? Zato što je ukinuo ono staro što se slavilo u Starom zavjetu i započeo nešto novo, čime je započeo Novi savez. On postaje nova žrtva. On postaje Janje koje se predaje za nas i daje nam se za hranu. Ostala je trajna ponuda: „ Uzmite i jedite, ovo je moje tijelo koje će se za vas predati i krv koja će se za vas proliti.“ Od tada do danas Isus se neprestano daje na svim mjestima svijeta, nama za hranu u Svetoj misi. Riječima: „ Ovo činite meni na spomen“ Isus je apostolima predao tu vlast da to oni čine što je On učinio na Posljednjoj večeri. Dao im je svećeničku vlast, Sveti red. Stoga nam je toga dana na osobit način moliti za nas svećenike da ustrajemo u svome pozivu te moliti za nova duhovna zvanja.

Veliki petak se časti Isusova muka i smrt. 2000 godina obnavljamo ovo čudesno Božje djelo. Bog daje svoj život za nas grješnike. Uvijek se iznova spominjemo toga događaja. Zanimljivo je da ljudi više cijene Isusovu muku i križ nego njegovo Tijelo u euharistijskoj žrtvi. Puno ih je više koji na Veliki petak ljube križ nego na Veliki četvrtak kada je zapovijeđeno da se pričestimo. Tu bismo trebali ispitati svoju vjeru. No Isusova muka i križ su izazov za nas da se suočimo sa svojim osobnim križevima. Križ (patnju) treba upoznati da bi se s njim sprijateljili i zavoljeli ga. Ljubeći Isusov križ učimo od Njega da križ nije prokletstvo već da je križ izvor blagoslova i spasenja. Toga dana je i post. Post pročišćuje čovjekovo tijelo i potiče na ljubav prema bližnjemu. U velikoj smo opasnosti da nasjednemo ponudama konzumizma te jedemo tzv. posna jela: ribetine i sve ostale izvedenice. Post je post: to znači odričem se hrane. Ne valja se zavaravati već treba iskreno i odgovorno prihvatiti trpljenje.

U subotu je prilika da častimo Isusov grob. On je htio s nama prihvatiti i smrt. Dok gledamo kip Njegova mrtva tijela gledajmo život: Ja sam uskrsnuće i život. Čini se da ga je smrt preuzela: Ne, On odlazi k mrtvima koji su čekali Njegov spasiteljski čin da im navijesti radosnu vijest koja za njih glasi: Ja sam vas Spasitelj koji sam vas otkupio svojom smrću i uskrsnućem te vas izvodim iz ropstva na slobodu. Iziđite, pripravljeno vam je mjesto u nebu. Živimo ove dane sveto. To znači: obnovimo se u vjeri. Sve korizmene akcije smjerale su prema tome. Nemojmo se dati voditi od ovih koji nam ubijaju i oskvrnjuju ove svete dane, zato je dobro da se i na ovaj način pripremimo kako bismo se obogatili svim ovim predivnim sadržajima te se oplemenimo u daru svete vjere.

Pozivam Vas sve, dragi župljani, da iskreno i s dubokom ljubavlju živimo ovo trodnevlje. Nastojte se uključiti kako bismo na Veliku subotu u noći bdijenja mogli obnoviti svoje krštenje a time i ozbiljnije živjeti svoju vjeru.

Bio nam blagoslovljen hod kroz ovo sveto trodnevlje.

 

Komentar evanđelja

Draga braćo i sestre!

Obredi Cvjetnice imaju dva dijela: liturgiju slavnog ulaska u Jeruzalem i liturgiju muke. Liturgija cvijeća (po tome se i zove Cvjetnica) prenosi nas u Jeruzalem prije skoro 2000 godina. Nešto prije teških časova svoje muke Isus je na svečan način ušao u svoj grad. Bio je dočekan radosno i oduševljeno. Često se pitamo: „Čemu to?“. Jer se sve brzo okrenulo. Drugi dio bogoslužja stavlja nas pred strahovitu činjenicu poniženog Sluge Jahvina. Isus je uhvaćen, izdan, zatajen, osuđen, izmučen, raspet. Umire na križu. Sve to proživljavamo u istom euharistijskom slavlju ove nedjelje. Isus ima svoje tumačenje: to se zbilo da se ispuni Pismo, da se do kraja ostvari volja Očeva. Nama je to teško shvatiti. Zar je moguć tako brz preokret? Zar može isto mnoštvo klicati: „ Hosana Sinu Davidovu!“, a nekoliko dana kasnije, na Veliki petak, prihvatiti linč riječima: „Smrt je zaslužio! Raspni ga!“?! Je li čovjek zaista tako prevrtljiv?

 

  1. Maslinova grančica

Jedan od važnih i lijepih znakova koji će danas doći do izražaja bit će maslinova grančica. Sjećamo se povijesnog događaja kad je Isus ulazio u svoj grad Jeruzalem i ljudi mu spontano pošli u susret. Bili su svi puni radosti, razdragani, prepoznavajući u Isusu onoga koga su stoljeća očekivala. Palminim i maslinovim granama učinili su taj susret još svečanijim i ljepšim. Budući da je to bilo nekoliko dana prije Isusove muke na križu, taj se događaj duboko usjekao u sjećanje njegovih učenika i opisan je u evanđeljima. Mi se kao vjernici danas toga sjećamo. Isus dolazi kao mironosac u svoj grad. Nikoga ne želi ugroziti, nikome ništa oduzeti. Nitko se njega ne mora bojati. Dolazi dati, a ne oduzeti. Takav je bio cijeloga svoga života i takav se predstavlja  mnoštvu u ovom svečanom času. Pred Isusom jedino zlo i začetnik zla bježe i odstupaju. Jedino se đavao može osjetiti ugrožen u svom carstvu laži, grijeha i smrti. Čovjek u Isusu prepoznaje svoga Otkupitelja i Spasitelja. Međutim, zlo se ne predaje tako lako. Ljudi, pomireni sa svojim grešnim navikama, ispunjeni drugačijim očekivanjima, nespremni za istinski hod za Isusom, ulazeći u proces obraćenja osjetili su da ih Isus može ugroziti u njihovu dotadašnjem načinu života. Svatko želi promjenu svijeta i promjenu ljudi oko sebe, ali se sam ne želi mijenjati. Svatko želi lagodan i lijep život ali da ga to ne stoji previše. Od Isusa očekuje da mu to, kao obećani Mesija, pruži. Međutim, budući da se to ne događa, da Isus neće svoju čudesnu moć upotrijebiti za to da im svakodnevno umnaža kruh i da ih liši tuđinske tiranije, oni se okreću od njega i zaboravljaju na čas kad su ga oduševljeno pozdravljali kao svoga izabranog kralja i kneza mira. Maslinove se grančice i danas beru i pružaju vjernicima da obogate ovu jedinstvenu nedjelju u godini. U crkvama se one blagoslivlju i opet postaju znak da, uz vjerničko klicanje, želimo prepoznati Isusa kao svojega Spasitelja.

Maslina ostaje znakom. Ona je danas znak naše ispaćene domovine i mnogih poharanih i popaljenih površina.  Maslina je znak mukotrpnog rada i dugogodišnjeg čekanja na plod, a kad ona jednom počne donositi plod, onda to traje stoljećima. Maslina je znak mira. Bila je to već u Noino vrijeme, kad je općim potopom bila ugrožena čitava zemlja, a onda se nad korabljom nade pojavila golubica koja je u kljunu nosila maslinovu grančicu: znak pomirenja neba i zemlje.

Maslina želi i danas biti znakom mira, a to za nas u domovini znači znak nade da će se i na našim prostorima obistiniti pravedan mir za kojim tako vruće čeznemo. Maslina je i izraz našeg prijanjanja uz Isusa. Po iskrenu hodu za Isusom moći će taj znak mira i nade postati polazištem boljega svijeta. Dok u crkvama u slavlju oponašamo ono što se nekad događalo u Jeruzalemu, shvatimo to i kao opomenu da ne iziđemo iz te povorke koja slijedi Isusa. Jer samo ustrajno i vjerno hodeći za njim bit ćemo dovoljno hrabri i jaki da u sebi izgrađujemo osnove pravoga mira.

 

Svetac tjedna

Sv. Mihael de Sanctis

 

Rođen je 1591.godine nedaleko od Barcelone u Kataloniji. Vrlo je mlad stupio u Red Presvetog Trojstva. Oduševljeno je zaživio svoj redovnički poziv, a Gospodin ga je obdario mnogim mističnim darovima. Završio je studij u Baezi i Salamanki te je bio zaređen za svećenika. Revno se predao apostolatu pa su ga mnogi salijetali tražeći savjete i zagovor u životnim nevoljama. S njime se savjetovao i kralj Filip III o mnogim duhovnim pitanjima. Umro je u dobi od samo 33 godine. Iza sebe je ostavio raspravu „o miru duše“ koja je mnogima bila nadahnuće za ozbiljniji duhovni život.

 

Misao

 

Isus je da bi nam pokazao svoju ljubav, umro na križu

 

MALO ŠALE

 

Pita čovjek Boga: – Koliko Tebi traje 1 000 000 godina?

-Kao tebi sekunda – kaže Bog.

-A koliko ti je 1 000 000 kuna? – pita dalje čovjek.

Bog odgovori: – Kao jedna kuna.

Možeš li mi onda dati kunu upita čovjek Boga, a Bog kaže: Može, strpi se sekundu

 

Župne obavijesti!

 

PON 10.04. Teodor
19:00 Vlado, Verka i Mira Bajlović
UTO 11.04. Sv. Stanislav
19:00 Kata Pokupčić, Božo Vakušić, Jana i Petar Antić, za duše u čistilištu, Stanko Bajsić, Franjo i Franjo Flinta, Marica, Željko, Ivan, Stjepan i Bara Brelić
SRI 12.04. Viktor
19:00 Blagica Martić
ČET 13.04. Veliki četvrtak, Četvrtak Večere Gospodnje, gecemanska ura u 23 sata
19:00 Misa večere Gospodnje
PET 14.04. Veliki petak, Petak Muke Gospodnje
19:00 Obredi
SUB 15.04. Velika subota, Vazmeno bdijenje
20:00 Vazmeno bdijenje
NED 16.04. Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg, USKRS
07:00 Julijana i Miroslav Tomac
11:00 Župna sveta misa
19:00 Tatjana Jakobašić i obitelj Mršić i Josipović

Aktivnosti kroz tjedan: utorak -5. Utorak sv. Antuna, iza mise molitveni susret;Četvrtak: Gecemanska ura u 23 sata

 

Dobra djela su karike što tvore lanac ljubavi!

 

PODIJELI