Ahmadijska zajednica često organizira događaje i sastanke u svrhu međureligijskog dijaloga, kulturne razmjene, ili jednostavno kako bi zbližila ljude. Takve događaje prikladno naziva mirovnim simpozijima, odražavajući njihovu namjenu i željeni ishod, kao i ideju da je njegovanje dijaloga između naroda jedan od sigurnih puteva prema trajnom miru. Mirovni simpoziji se uobičajeno organiziraju na nacionalnoj razini, međutim, neki nacionalni simpoziji, poput ovog koji se je održao u Londonu, imaju međunarodni karakter. Dakle, na 16.-om nacionalnom mirovnom simpoziju kojeg je organizirala Ahmadijska zajednica u Ujedinjenom Kraljevstvu, 09. ožujka 2019. u Baitul Futuh džamiji je prisustvovalo više od 1000 ljudi, uključujući 700 dužnosnika (ministara, državnih veleposlanika, članova parlamenata) i drugih uvaženih gostiju iz 30 zemalja diljem svijeta.

Prije dolaska na mjesto održavanja događaja, gosti su se nakon puta okupili na okrijepi blizu Fazl džamije, najstarije džamije u Londonu, čiji temelji su udareni 1924. a dovršena je 1926. godine. Odmah pokraj džamije se nalazi rezidencija kalifa svjetske Ahmadijske zajednice, hazretija Mirze Masroora Ahmada^aba. Prilikom dolaska na mjesto događaja, Baitul Futuh džamiju (u doslovnom prijevodu: Kuća pobjeda), znanu i pod nazivom Mordenova džamija, gosti su se mogli uvjeriti u zapanjujuće organizacijske i logističke napore koje je Ahmadijska zajednica uložila. Treba se napomenuti da je, tokom cijelog događaja, Ahmadijska zajednica učinila sve kako bi boravak njihovih gostiju bio što sigurniji i ugodniji. Prijevoz je bio efikasno koordiniran, a svi sigurnosni aspekti organizacije simpozija su bili profesionalno pokriveni, što je iznenađujuće ako se uzme u obzir da se cjelokupno osoblje zaduženo za realizaciju simpozija sastoji od volontera.

Fazl džamija, najstarija džamija u Londonu. Pokraj nje se nalazi rezidencija kalifa.

Baitul Futuh u noćno vrijeme, mjesto održavanja simpozija

Nakon dolaska na mjesto održavanja simpozija i okrijepe, posjetiteljima su osigurani vodiči kako bi ih upoznali s džamijom. Razgledavajući unutrašnjost džamije, posjetiteljima je objašnjeno da je Baitul Futuh, uz to što je jedna od tehnološki najmodernijih džamija, ujedno i najveća džamija u Zapadnoj Europi, izgrađena 2003. godine, financirana isključivo sredstvima Ahmadijskih članova. Džamija je također mjesto u kojem se vode tjedne molitve petkom (džuma namaz), koje vodi kalif Ahmadijske zajednice uz televizijski prijenos MTA, Ahmadijske globalne televizijske mreže.

Unutrašnjost džamije i mjesto tjednih prijenosa molitve petkom

Nakon razgledavanja, delegati su se okupili oko svojih stolova, te je započeo službeni dio programa simpozija. U uvodnom pozdravnom govoru, najavljeni su glavni govornici simpozija. Uz hazretija Mirzu Masroora Ahmada^aba, kalifa Ahmadijske zajednice, koji je pružio glavni govor, ostali govornici su bili dr. Fred Mednick, osnivač organizacije Učitelji bez granica (Teachers Without Borders) i velečasni Kevin McDonald, nadbiskup emeritus rimo-katoličke nadbiskupije Southwark. Dr. Fred Mednick je primio nagradu Ahmadijskih muslimana za promicanje mira, kao priznanje za njegov predan rad pružanja nesputanog pristupa obrazovanju u nekim od najsiromašnijih i najzanemarenijih dijelova svijeta. U svom govoru je izrazio zadovoljstvo zbog nagrade koja mu je uručena i obećao je da će predano nastaviti pružati obrazovanje djeci i odraslima u problematičnim i siromašnim dijelovima svijeta, tvrdeći da načela koja stoje iza ideje mirovnih simpozija odražavaju da je obrazovanje, uz dijalog, kamen temeljac za izgradnju mira u svijetu. Velečasni Kevin McDonald je pozdravio koncept mirovnog simpozija, govoreći da služi kao predložak za izgradnju mira, naime da se mir može izgraditi ako postoji mir između naroda i vjera, dakle zbližavanje ljudi je prvi nužan preduvjet prema postizanju tog cilja.

„Kritična potreba za mirom“, podnaslov mirovnog simpozija.

Nakon govora dvaju uvaženih govornika, kalif Ahmadijske zajednice hazreti Mirza Masroor Ahmad^aba je pružio svoj glavni govor u kojem je upozorio o užasnim posljedicama i devastaciji koju može prouzrokovati neodgovorno ponašanje nuklearnih sila, naglasio je potrebu sporazuma i trajnog mira između nuklearnih sila. Zbog visoke razine politiziranosti i kontroverzi koje okružuju pitanje nuklearnog razoružanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, hazreti je mudro zaobišao tu problematiku i umjesto toga pozvao nuklearne sile da se ponašaju odgovornije. U svom govoru je naglasio nužnost obrazovanja, na što se posebno fokusira Ahmadijska zajednica, te održanja socijalne pravednosti, pomaganja i potpore državama koje su zahvaćene ratnim nemirima a napose stvaranja mira tamo, kako bi bilo moguće ostvariti dugoročni mir u svijetu. Kada je pričao o izbjeglicama, upozorio je na političku manipulaciju i usmjerivanje srdžbe prema njima, što uglavnom potiču krajnje desni političari protiv izbjeglica ali i imigrantima i tražiteljima azila. Iako je kalif uvjeren da su za velik dio tog negativnog sentimenta uzrok frustracije lošom gospodarskom situacijom, to je samo jedan od spornih dijelova šire slike, morali bismo stvoriti bolje uvjete živote za sve, bez obzira na njihov klasni, društveni, ekonomski i nacionalni status, naglasio je kalif. Upozorio je da bi se tražitelje azila, izbjeglice i imigrante trebalo poticati da što brže pronađu zaposlenje, kako domicilno stanovništvo, tj. porezni obveznici ne bi snosili sav teret njihova boravka i održavanja u zemljama koje su ih primile, te da se time otkloni prezirna i negativna slika o njima da žive od beneficija. Hazreti je završio svoj govor citirajući primjere iz života Časnog Poslanika Muhammeda^savs, posebno primjer sporazuma koji je sklopio s Židovima i raznim zajednicama u Medini, čime je osigurao mir za to vrijeme. Govor i službeni dio programa je završio tihom molitvom, nakon čega su se sudionici simpozija mogli upustiti u neformalne rasprave i druženje.

Nakon službenog programa mirovnog simpozija, oko stola 31, delegati iz Norveške, Islanda i Hrvatske su se upustili u interesantne rasprave. Naime, pošto je hazreti ispravno identificirao sve probleme koji onemogućuju uspostavu mira, delegati su se načelno složili da je sve što je potrebno da bi se mir uspostavio već poznato, dakle postavlja se pitanje zašto mir još nije uspostavljen? Parafrazirajući ono što je hazreti već rekao, mir nije uspostavljen zbog tri nepopustljiva razloga: 1) Novac – to jest, pohlepa i težnja za gomilanjem bogatstva; 2) Moć – drugim riječima, zloupotreba moći u političke svrhe, potičući neprijateljstva kako bi se ostvarili uži politički ciljevi, stvaranje dubljeg jaza umjesto izgradnje mostova među ljudima; i 3) Elite – ili jednostavno, ograničavanje dobronamjernih poruka mirovnog simpozija na elite, tj. one koji ne pate od posljedica i učinaka rata i drugih nestabilnosti. Elite će se uvijek deklarativno složiti oko navedenih načela, ali neće puno učiniti po tom pitanju. Zbog toga je nužno organizirati mirovne simpozije na lokalnoj razini, dakle ono što Ahmadija već radi u praksi, vlada bi trebala emulirati na sekularnoj razini. Riječima jednog od hrvatskih delegata, don Vedrana Obućine, političkog analitičara, stručnjaka za Bliski istok i Iran, tajnika i duhovnika Ortodoksne staro-katoličke Provincije sv. Kristofora u Hrvatskoj, staro-katoličke biskupije: „…ovi skupovi su važni kako bi se na lokalnoj razini podsjećalo koliko je potrebno i važno obrazovanje o religiji i potencijalima religije kao temelja mira, pomirbe i suživota. Na nama klericima je sada da sve rečeno provedemo u djelo u našim župama, parohijama i džamatima“.

Uz don Vedrana Obućinu, ostali članovi hrvatske delegacije su g. Draženko Pandek, političar i saborski zastupnik, g. Mišel Androić, istraživač područja radikalizacije, g. Rana Munawwar Khan, predsjednik Ahmadijskog džamata u Hrvatskoj.

Delegati iz Norveške, Islanda i Hrvatske zajedno dijele stol 31.