ADVENTISTI – Temeljna vjerovanja- 1. SVETO PISMO

315

 

  ADVENTISTI

Temeljna vjerovanja                                                                           

  Piše dr. sc. Ivan Đidara

 

U R. Hrvatskoj službeni naziv:

Kršćanska adventistička crkva

 

Značenje imena:

Adventisti – od latinskog adventus, i engleskog advent = dolazak. Budući da su se adventisti pojavili na engleskom govornom području u Sjedinjenim Američkim Državama, tamo je riječ adventisti posve razumljiva. Na našim je prostorima dodana na početku imena riječ Kršćanska, jer mnogi nisu uzimali adventiste za kršćane.

 

Na engleskom; Seventh-day Adventist Church – Adventistička crkva koja svetkuje sedmi dan.

Crkva onih koji čekaju dolazak Isusa Krista (prema Očenašu: “Dođi kraljevstvo tvoje) i koja svetkuje sedmi dan u tjednu – subotu, šabat, kao uspomenu na stvaranje i Stvoritelja (prema 4. zapovijedi u Božjem zakonu. Biblija, Izlazak 20,1-17).

 

Temeljna vjerovanja:

 

  1. Sveto pismo

 

Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Božja Riječ, dana božanskim nadahnućem preko svetih Božjih ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha

U svojoj Riječi Bog je povjerio čovjeku znanje nužno za spasenje. Sveto pismo je nepogrešiva objava Njegove volje. Ono je mjerilo karaktera, provjera iskustva, autoritativna objava istine i vjerodostojni izvještaj o Božjem djelovanju u povijesti.

 

Ovi biblijski tekstovi to potvrđuju:

a) 2. Petrova 1,20.21.   

   Ponajprije znajte ovo: nijedno se proroštvo Pisma ne može tumačiti samovoljno; jer nikada proroštvo ne bi ljudskom voljom doneseno, nego su Duhom Svetim poneseni ljudi od Boga govorili.

 

b) 2. Timoteju 3,16.17.

   Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za učenje,

   za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi,

   Da bude savršen čovjek Božji, spreman za svako dobro djelo.

 

c) Psalam 119,105.

    Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.

 

d) Izreke 30,5.6.

   Svaka je Božja riječ prokušana, štit onima koji se u nj uzdaju.

   Ne dodaj ništa njegovim riječima, da te ne prekori i ne smatra lažljivim.

 

e) Izaija 8,20

   Uza Zakon! Uza svjedočanstvo! Tko ne rekne tako, zoru neće dočekati

 

f) Ivan 17,17.

   Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina.

 

g) 1. Solunjanima 2,13.

    Zato i mi zahvaljujemo Bogu bez prestanka, što vi, primivši od nas propovijedanu riječ Božju, primiste je ne  kao riječ čovječju, nego, kao što zaista jest, riječ Boga, koji i djeluje u vama, koji vjerujete.

 

h) Hebrejima 4,12.

   Živa je, uistinu, Riječ Božja i djelotvorna; oštrija je od svakoga dvosjekla mača; prodire dotle da dijeli dušu i duh, zglobove i moždinu te prosuđuje nakane i misli srca.


DODATAK:

Možemo li još uvijek vjerovati Bibliji?

 

Da bismo razumjeli tematiku koju razrađujemo, potrebno je predstaviti knjigu koja nam je polazište. To je Biblija ili Sveto pismo, knjiga nad knjigama. Biblija je jedna od najstarijih knjiga na svijetu. Pisali su je ljudi različitoga obrazovanja; književnici, pastiri, kraljevi, poljodjelci, liječnici, ribari (oko 40 pisaca) i u različito vrijeme; okvirno od 1500. godine prije Krista do 100. godine poslije Krista.

 

Vrijeme nastajanja Biblije

 

<<<<<<<<<<Stara era <I> Nova era>>>>>>>>>>>
____________________I__________________  I ______I___________________________
Od 1500. god.                       do 100. godine
prije Krista                            poslije Krista
Od Mojsija                            Evanđelisti, apostoli
____________________________________________________________________

I___________________________I
1600 godina nastajanja Biblije

 

Biblija otkriva tko smo, odakle smo i kamo idemo; gdje i zašto se pojavilo zlo i kako će biti riješena sudbina našega planeta. Budući da ćemo iznositi najveće tajne u Bibliji, potrebno je kazati nešto o samoj Bibliji. Zbog velikih promjena koje su nastale u svijetu, posebice na zapadu, gdje se sve više pojavljuje tako zvana visoka kritika krajem 18. i 19. pa i u 20. stoljeću, koja je kritizirala Bibliju, potrebno je iznijeti najvažnije razloge koji odgovaraju na pitanje: Možemo li još uvijek vjerovati Bibliji?

 

Suvremeni scenarij

“Scenarij s kojim se danas suočavamo drugačiji je od onog s kojim su se suočavale ranije generacije kršćanskih vjernika. Tijekom proteklih 2000 godina većina stanovnika zapadnog svijeta vjerovala je da je Biblija istinita. U prilog tome možemo spomenuti neka od najvećih imena u povijesti: kraljeva i kraljica, predsjednika i premijera,  znanstvenika i odvjetnika, filozofa i pjesnika, glazbenika, pisaca i umjetnika, izumitelja, dobrotvora i društvenih reformatora, kao i milijune običnih muškaraca i žena i mladih ljudi iz svih naroda i svih područja života.

Kad bismo mogli pitati velike umove iz prošlosti jesu li vjerovali u ono što piše u Bibliji, iznenadili bismo se njihovim odgovorima. Veliki majstori umjetnosti Leonardo da Vinci i  Michelangelo; američki predsjednici Abraham Lincoln i George Washington; veliki književnici William Shakespeare, John Milton i Marko Marulić; filozofi sir Isaac

Biblija, knjiga nad knjigama, koja sadrži a i otkriva mnoge najveće tajne.

………………………………………………………………………………………………

 

Newton; glazbenik Handel, znanstvenik Ruđer Bošković … ovi i stotine drugih podigli bi svoju ruku.

Ovi ljudi su velikim dijelom oblikovali naš svijet. Dobrobiti njihova života i rada još i danas osjećamo. Oni su, bez iznimke, bili inteligentni ljudi s izvanrednim sposobnostima i svi su vjerovali Bibliji. Štoviše, bili bi zaprepašteni kada bi otkrili da većina ljudi u zapadnom svijetu danas ne dijeli njihovo uvjerenje.

Zašto je došlo do tako dramatičnih promjena u odnosu na Bibliju? Prije tristotinjak godina vladalo je razdoblje racionalizma i prosvjetiteljstva. Dok su namjere većine predstavnika prosvjetiteljstva bile većinom dobre i časne, njegov utjecaj na kasnije generacije bio je tama a ne prosvjećenost.

Mislioci prosvjetiteljstva živjeli su na rubu ere velikih znanstvenih otkrića i željeli su da čovječanstvo napreduje u svojem razumijevanju života na Zemlji i šireg svemira. Mnogi od njih su osjećali – s pravom –  da je ljudska misao u prošlosti bila ograničavana. Ovi mislioci su vjerovali da ljudi imaju praznovjerno poštovanje prema Bibliji i da se ona mora proučavati s više kritičnosti. Napredak, kažu, zahtijeva prosvjećeniji pogled. Oni su vjerovali u čovječanstvo i sposobnost ljudskog uma da vodi svijet u slavnu i beskrajnu budućnost. Ali to je bio efekt klatna koje se zanjihalo predaleko.”[1]

 

Najveće arheološko otkriće dvadesetog stoljeća

Najveće arheološko otkriće dvadesetog stoljeća. Svitci Staroga zavjeta otkriveni 1947. godine u Izraelu u špiljama u Qumranu, sjeverozapadno od Mrtvog mora. Datiraju iz 2. i 1. stoljeća prije Krista.

………………………………………………………………………………………………….

Kad se prosvjetiteljska ideja proširila, kriticizam prema Bibliji je ojačao i na europskom kontinentu pa i u Engleskoj. Počeli su govoriti da je Biblija puna mitova i legendi i da joj se ne može vjerovati u podatke ni povijesno ni geografski, da je kroz stoljeća prepisivanja tekstova došlo do dramatičnih odstupanja od prvotnog sadržaja i td.

No, kad su 1947. godine u Izraelu pronašli na stotine biblijskih tekstova Staroga zavjeta, u špiljama u Qumranu kraj Mrtvog mora, kritičari su pomislili da su konačno dočekali svoj dan – dokaze o nepostojanosti biblijskog teksta tijekom prepisivanja kroz 2000 godina. Ali, stvarnost je doista odjeknula kao bomba. Potpuno ih je pobila ova činjenica: starozavjetni tekstovi napisani u 2. i 1. stoljeću prije Krista, potpuno su i danas istovjetni u Bibliji koju imamo!

Nema promjena o kojima su nagađali i pričali kritičari. Ali nanesena šteta tih kritičara i “prosvjetitelja” je velika. Biblija nije knjiga bajki, mitova i legendi. A to je uvijek bilo bitno pa i za današnjeg vjernika.

 

Najviši standardi u odnosima

Zato, kad govorimo o vjerovanju u ono što kaže Biblija, ne mislimo na praznovjerje ili slijepo vjerovanje. Biblija se dokazala da se ne bavi praznovjerjem. Naprotiv, ona ga uništava. Biblija ima najsnažnije poruke mira, suživota, ljubavi i nade. Zastupa najviše moralne standarde do te mjere da kaže: “Koja je najveća zapovijed u Zakonu? … Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom! To je najveća i prva zapovijed. Druga je toj jednaka: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!” (Matej 22,37-40) i čak

Ljubite i neprijatelje svoje.” (Matej 5,44); “Tko tebe kamenom, ti njega kruhom.”

Jedna od špilja u Qumranu, blizu Mrtvog mora, u kojoj su pronađeni svitci Staroga zavjeta.

……………………………………………………………………………………………….

Na takve reakcije nismo spremni. Pogotovo kad znamo da smo sto posto u  pravu. “Zašto da ga volim kad me uništava?!”, kažemo. Takve izjave o ljubavi ne mogu biti plod ljudskog umovanja. Iza takvih izjava krije se plan za pobjedu dobra nad zlom djelujući samo dobrom a ne zlom. A to je već božanski nadahnuta reakcija. Tako je Isus radio.

 

Najviši standardi za očuvanje zdravlja

Mojsije nije koristio mudrost egipatske medicine. On je imao spoznaju još tada, prije gotovo 3500 godina, da je higijena i preventiva bitna za očuvanje zdravlja. (Levitski zakonik, 11. poglavlje)

* Morali su imati lopaticu i zakopati izmet, da bi logorište i okoliš bili na visokoj higijenskoj razini.

* Morali su prati sve što se moglo prati. (U Europi su doktori shvatili da trebaju oprati ruke poslije operacije a prije sljedeće operacije tek prije tristotinjak godina.) Bila je obavezna upotreba vode za održavanje higijene tijela i odjeće.

* Morali su provući kroz vatru sve što je podnosilo vatru. Svaka posuda koja nije mogla ići kroz vatru a ako je bila zaražena, morala je biti razbijena ili spaljena  Isto je važilo i za odjevne predmete.

* Svećenici su morali znati prepoznati opaku bolest gubu (lepru) i momentalno izdvojiti u strogu izolaciju oboljele. Za sumnjive slučajeve bila je obavezna karantena.

* Bilo je strogo zabranjeno jesti krv. Danas je medicina dokazala da je to opravdano.

* Bilo je strogo zabranjeno jesti neke vrste mesa. (Levitski zakonik 11. poglavlje) Opravdano za one koji žele slušati struku. A sve nam je slobodno, samo nije na korist. I sukladno tome, snosimo posljedice.

* Bilo je zabranjeno jesti loj (i mast) i od jestivih životinja. (Levitski zakonik 7,23) I to je danas struka objasnila zašto.

 

Evo jednog recepta egipatskih liječnika iz Knjige za liječenje rana (16. stoljeće prije Krista):

“Ako se ubodeš u prst, primijeni krv od gliste i izmet od mule. Ako je rana velika, onda se dodaje gušterova krv, svinjski zub, pokvareno meso, smrdljiva mast, ljudski i životinjski izmet – magareći, pasji, mačji i čak muhin.”

Knjiga kaže da kao lijek za određenu bolest treba uzeti velikog kukca, odrezati mu glavu i krila, zagrijati, staviti u zmijsku mast i primijeniti. Ako se želi otjerati bolest, preporuča se zagrijati glavu i krila toga kukca, staviti u zmijsku mast i sve to bolesnik mora popiti. Kako vam se sviđa ovaj recept? Zamislite da je Mojsije neke od ovih recepata uvrstio u Petoknjižje. Kako bi se kritičari smijali i rugali Bibliji!

U vrijeme kad je Mojsije bio u Egiptu, ljudi su to vjerovali. Mi u Bibliji nigdje ne čitamo o zmijskoj masti i životinjskom i ljudskom izmetu kao lijeku zato što je sam Bog dao napisati tu Knjigu. A Bog zna kraj od početka.

Evo još nekoliko primjera! U Levitskom zakoniku 7,23 piše: “Ovako kaži Izraelcima: Ne jedite loja ni volujskoga, ni ovčjega, ni kozjega.” Recite, koliko je ovo suvremeno? Kad je Bog ljudima dopustio da jedu meso, On im je zapovjedio da ne jedu životinjsku mast. Svu tu mast – Biblija je naziva loj – trebali su odstraniti. Tisućama godina to nismo znali. Znanost je to tek nedavno otkrila. A Biblija to tvrdi već gotovo 3500 godina.

Vidimo da Mojsije ništa nije prepisao iz te egipatske knjige za liječenje i preventivu. Njegovi su standardi suvremeni i potpuno punovažni i danas. Naročito snažan dojam ostavlja spoznaja o značaju preventive, upotrebi vode i izolacija (karantena) za sumnjive slučajeve!

 

Biblija je vjerodostojna knjiga

  1. Potvrđuje samu sebe. (2. Petrova 1,19-21; 2. Timoteju 3,16)
  2. Izvor je podataka o Isusu Kristu. (Matej 1. poglavlje i drugi)
  3. Govori o životu u budućnosti (Ivan 11,25; 14,19)
  4. Važna je za život (Jakov 4,14; Izaija 43,2)
  5. Ima sposobnost, utjecaj da mijenja ljudski život. (Ezekiel 36,26)
  6. Udarila je temelje zapadne kulture (i ne samo zapadne). Pokrenula je reformaciju 1517. u Europi, općepriznata kao jedna od najvažnijih i najdalekosežnijih revolucija misli u povijesti. Reformacija je bila čvrsto utemeljena na Bibliji. Sola Scriptura – “samo Pismo (Biblija)” – bilo je jedno od glavnih načela kojima se rukovodila reformacija.
  7. Ona je izvor nade. U Bibliji čitamo o “boljoj nadi”, “živoj nadi”, “nadi koja ostaje”, “nepokolebljivoj nadi”, “nadi slave”, “nadi o uskrsnuću mrtvih” i “radosnoj nadi”. Mora postojati nada! I, što je možda najljepše, Biblija govori o “blaženom ispunjenju nade.” (Titu 2,13)

 

Biblijske doktrine

Biblijske doktrine su u svim njezinim knjigama (a ima ih ukupno 66) suglasne, unatoč tome što su je pisali mnogi pisci koji su živjeli u različita vremena u razdoblju od 1600 godina. Nisu napisane sve u svakoj knjizi nego se nalaze na raznim mjestima i Biblija kao knjiga čini cjelinu. Biblija otkriva spoznaju o Bogu.

 

Biblijske doktrine i što obuhvaćaju:

– Božji karakter: ljubav, milost i dobrota;

– Nasljedna i uništavajuća grešnost ljudskog roda i njegova potreba za spasenjem;

– Božje obećano i ispunjeno djelovanje u ljudskoj povijesti preko Mesije, Njegovog Sina, Isusa Krista;

– Isusovo čudesno rođenje, Njegova bezgrešnost, život, smrt i uskrsnuće;

– Trajna vrijednost Božjeg moralnog Zakona, uključujući svih Deset zapovijedi, nepromijenjene;

– Neizbježna smrtnost ljudskog bića i stvarnost smrti;

– Vjekovni sukob između dobra i zla, između Krista i Sotone;

– Nada u vječni život; uskrsnuće i besmrtnost vjerom u Isusa Krista koja će konačno i u potpunosti biti ostvarena prilikom Njegovog drugog dolaska;

– Konačno ispunjenje Božje namjere stvaranja nove Zemlje.

 

Biblija ima silan utjecaj na karakter

Primjerice, nama kao ljudskoj vrsti najteže je oprostiti, posebice kad smo “sto posto u pravu”. Ako nam je netko uništio karijeru, razorio brak, razbio obitelj, iznio nas na zao glas, upropastio zdravlje… i sada toj osobi treba oprostiti. To je po ljudskom nemoguće. Zašto da mu/njoj oprostimo?! Ali, u Bibliji postoji, kako to jedan pisac reče, tzv. “kontra kultura”. Postoji drukčiji način reagiranja.

Isus je bio osuđen nepravedno. A sam sudac, Pilat, inače prodana duša, izjavljuje: “Nevin sam od krvi ovog  pravednika. To je vaša stvar!” Budući da je svjetina i dalje snažno navaljivala da pusti Barabu, koji je bio krvnik i ubojica, predao im je Isusa da Ga razapnu. Tako se završilo najsramnije suđenje u povijesti. I onda Isus na križu, posljednje što čini, moli za svoje mučitelje: “Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine.” (Luka 23,34) Ako netko danas tako postupi prema svojim neprijateljima, jer to nikako nije ljudski, onda je to božanski. Po uzoru na Boga. A obraćena osoba će postupiti baš tako. (Efežanima 4,32)

Tako je postupio i Stjepan mučenik, koga su kamenovali, kad je svom narodu govorio da su zapravo razapeli Isusa Krista Gospodina slave, pravoga Mesiju, koji je došao baš u pravo vrijeme, baš kako su proročanstva prorekla. Dok su ga ubijali kamenicama, on se molio: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!”  Kad to reče, usnu (umrije).” (Djela 7,51- 60) On je postupio kao i Isus Krist, božanski.

Jedan od dvojice zločinaca na križu, kraj Isusa, također je doživio promjenu. Rekao je: “Isuse, sjeti me se kada dođeš u svoje kraljevstvo!” Isus mu  je to obećao. (Luka 23,42) Biblija ima silu koja čovjeka pokreće na pokajanje, na dobro, na vjeru, na promjenu.

 

Ben Hurneviđen uspjehbestseller

Kad je jednom putovao vlakom, general Lew Wallace je u odjeljku sreo poznatog ateista, pukovnika Ingersolla.

Pričali su o svemu i svačemu, uključujući i “besmislicu kršćanstva”. Tada je Ingersoll izazvao Wallacea predloživši mu sljedeće: “Ti si inteligentan i obrazovan čovjek. Zašto ne bi napisao knjigu koja će dokazati da je kršćanstvo doista besmislica i da Isus Krist nikada nije postojao! To bi sigurno bio bestseller!”

Wallace se oduševljeno prihvatio tog posla. Oduševljavala ga je pomisao da će postati znamenit čovjek. Godinama je putovao svijetom i prikupljao građu za svoju knjigu.

Već je bio napisao četiri poglavlja, kad ga je odjednom kao munja ošinula činjenica da je Isus Krist doista postojao.

Čak je bio uvjeren da je taj Isus bio više negoli samo povijesna osoba. Kad mu je bilo pedeset godina, Wallace je prvi put u životu pao na koljena i molio se. Molio je Isusa Krista, Sina Božjega, da ga spasi i predao mu sav svoj život.

Tada je odlučio iznova napisati ona četiri poglavlja svoje knjige. Ishod je bio bestseller “Ben Hur”, po kojem je kasnije snimljen i istoimeni film – jedan od najvećih uspjeha svjetske kinematografije. Tako je general Wallace postao dojmljivim primjerom temeljitog obraćenja na vjeru u Gospodina Isusa Krista.[2]

 

Primjena

Božje tajne nije moguće otkriti ljudskim okom, niti ih se može shvatiti samo razumom. One se uviđaju očima srca koje mora prosvijetliti sam Bog. (Efežanima 1,18)

“Blago onima koji su čistoga srca, oni će Boga gledati.” (Matej 5,8)

 

Zaključak

*Biblija ima silu da može mijenjati ljudski život.

*Arheološka otkrića potvrđuju istinitost biblijskih tvrdnji.

*Biblija je pretkazala budućnost. Istinitost njezinih proročanstava može se pratiti kroz povijest, koja se ispunjavaju po proročkom satu.

*Zadivljujuća je činjenica da je Biblija opstala kroz vjekove, do danas. Mnogi su je htjeli uništiti. Usprkos mnogim napadima, požarima i poplavama, nezgodama i katastrofama i odlučnim naporima mnogih neprijatelja tijekom vjekova da je unište, ona ipak stoji i danas. I vrši svoju misiju.

*Nalazila se čak na Indeksu zabranjenih knjiga, kao da je opasna za ljudski moral! Mnogi političko-vjerski sustavi u prošlosti zabranjivali su njezino prevođenje, tiskanje i širenje među narodom. U nekim zemljama to je slučaj čak i danas!

*Biblija je prevođenjem u mnogih naroda postala temelj jezika i kulture, jer je prevedena na preko 2200 jezika i narječja, u cijelosti ili samo njezini dijelovi.

*Biblija je najprevođenija, najviše tiskana i najprodavanija  knjiga na svijetu. Neki kažu da je i najviše kradu (na raznim sajmovima i izložbama). Tako su se mnogi čekići progonitelja, kritičara, nevjernika i rugača istrošili na tom nakovnju.

Iz te knjige ćemo sada istražiti deset najvećih tajni. Toliko koliko nam je dostupno iz biblijske perspektive.

 

Zaključne misli

“Sveto pismo (Biblija) Starog i Novog zavjeta je pisana Božja Riječ dana božanskim nadahnućem preko svetih Božjih ljudi koji su govorili i pisali onako kako ih je pokretao Sveti Duh. U ovoj Riječi Bog je povjerio čovjeku znanje potrebno za spasenje. Sveto pismo je nepogrešiva objava Njegove volje. Ono je mjerilo karaktera, provjera iskustva, autoritativni tumač doktrina i pouzdana bilješka o Božjim djelima u povijesti.”[3]

 

Biblija

Draga, stara knjigo!
Vjekovi su mnogi prešli preko tebe,
Potamnjela slava mnogih velikana,
Nestajala carstva sa zemljinog lica,
A ti ipak stojiš i do naših dana.

Divna stara knjigo!
Kolika su djela čovjekovog duha
Zablistala silno, al’ tek koji tren,
Hranila su srca taštine prepuna
I u mrak iščezla, tiho kao sjen’.

Moćna stara knjigo!
Koliko je bilo borbe protiv tebe!
Koliki su htjeli da te vječno spale,
Al’ lomače vatra činila je čuda;
Stranice su tvoje još jače zasjale!

I ti, eto, stojiš,
I svaka r’ječ tvoja na mjestu je i sad,
Sačuvana za nas, k’o najljepši dar!
I čudna je snaga koju ona nosi
U srce gdje svatko njen osjeća žar.

Ti i nisi drugo nego r’jeka moćna
Neiscrpnog vrela što se zove Bog.
Zato dalje teci, jer nikoga nema
Snažnog, da zadrži silu toka tvog.

Marija Dedić  

 

 

Što je Biblija otkrila, oni potvrđuju:

“Dvije mi stvari pune srce uvijek novim i uvijek vječnim čuđenjem: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakoni u meni.”
Imannuel Kant

“Boga nema samo za onoga tko ga ne traži. Traži ga i on će ti se javiti.”
Lav N. Tolstoj

“Što više istražujem svemir, sve više vjerujem u Boga.”
Albert Einstein

“Od svih vrsta znanja do kojih možemo stići, spoznaja Boga i spoznaja o sebi svakako su najvažnije.”
Jonathan Edwards

“Ja ne vjerujem u Boga; znam da On postoji.”
Carl Gustav Jung

 “Vjerojatno  nikad ne bih došao ni do jedne od mojih znanstvenih spoznaja da neprestano nisam vjerovao kako iza sve mehanike i strukture svemira, i svega što postoji, stoji Bog.”
Albert Einstein

 “Iz morala proizlazi Bog, jer sam moral traži da postoji Bog.”
Immanuel Kant

“Ako umujete doista ozbiljno, prirodne znanosti će vas prisiliti da priznate Boga.”
William Thomson Kelvin

 “U svemu stvorenom ja kao da rukama dodirujem Boga.”
Johannes Kepler

“Onaj tko bez predrasuda proučava prirodne znanosti, nužno dolazi k Bogu.”
Edward Luther Kessel

 “Najbolji dokaz Božjeg postojanja jest u tome što je nemoguće dokazati da Ga nema.”
Jean de La Bruyere

 “More… kad sam njegovu odredio među. Dotle, ne dalje, rekao sam njemu, tu nek’ se lomi ponos tvog valovlja.” (Job 38,8-11)

 

[1] Bryan Ball: Možemo li još uvijek vjerovati Bibliji?, str. 13. Znaci vremena, Zagreb, 2010.

[2]Isus naša jedina nada, str. 16.17.

[3] Osnovna vjerovanja 1, str. 4.

   

PODIJELI