Nigerija: Otet i ubijen svećenik

Prošloga je tjedna na jugu Nigerije otet i ubijen svećenik o. Cyriacus Onunkwo – prenosi agencija Fides. Prema policijskom izvještaju nekoliko je naoružanih muškaraca u kasno poslijepodne 1. rujna zaustavilo automobil o. Onunkwa koji je išao na pogreb svoga oca te su ga oteli. Tijelo ubijenog svećenika pronađeno je sljedećeg dana, 2. rujna, a iz policije tvrde da se radi o otmici i ubojstvu.

Nadbiskup Jurkovič: Okončati korištenje kazetnog streljiva

 

 

Stalni promatrač Svete Stolice pri uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi, nadbiskup Ivan Jurkovič, održao je u ponedjeljak, 4. rujna, izlaganje na 7. susretu država stranaka Konvencije o kazetnom streljivu o pitanju poopćavanja navedene konvencije koja trenutno broji više od 100 država članica.Nadbiskup Jurkovič je napomenuo da pitanje poopćavanja nema samo izravne implikacije i dalekosežne posljedice na djelovanje i djelotvornu provedbu Konvencije o kazetnom streljivu, nego isto tako utječe na uživanje općih ljudskih pravâ kao i na globalna nastojanja oko učinkovite provedbe ciljeva održivog razvoja. Opće pristajanje uz Konvenciju, te poštivanje njezinih standarda, doprinijet će ostvarenju održivog i cjelovitog ljudskog razvoja – kazao je diplomat Svete Stolice, dodajući da su čišćenje kontaminiranih područja, međunarodna suradnja te pomoć žrtvama ključni za ostvarenje ciljeva održivog razvoja kao i za sprječavanje budućih tragedija.

Apeliramo na sve države koje nisu članice Konvencije da razmotre pridruživanje svjetskim nastojanjima i našem zajedničkom cilju izgradnje ljudskijeg, sigurnijeg svijeta u kojem će biti više suradnje – istaknuo je stalni promatrač Svete Stolice. Pozvao je na udvostručenje naporâ te da države stranke i dalje budu predane podupiranju poopćavanja i pune provedbe Konvencije o kazetnom streljivu kako je naznačeno Akcijskim planom iz Dubrovnika (koji je proizišao iz Prve pregledne konferencije Konvencije o kazetnom streljivu, a koja se održala u tom gradu 2015. godine). Također treba zajamčiti da kazetno streljivo u budućnosti nikad više ne bude uzrok ljudske patnje – zaključio je nadbiskup Ivan Jurkovič.

Konvencija o kazetnom streljivu je diplomatski proces u koji su bile uključene brojne države – one pogođene ovim oružjem kao i one koje ga posjeduju; razvijene zemlje i zemlje u razvoju –, zatim nevladine organizacije, Ujedinjeni narodi i Međunarodni odbor Crvenog križa, a koji je za cilj imao stvoriti međunarodno obvezujući instrument koji će učinkovito apostrofirati goleme humanitarne probleme prouzročene kazetnim streljivom. Naime, kazetno streljivo je izrazito nediskriminatorno oružje koje tijekom operativne upotrebe ubija i sakati bez razlike, djeluje na vrlo širokom području i pritom ima visoku stopu neučinkovitosti. Drugim riječima, neeksplodirano kazetno streljivo korišteno tijekom vojnih operacija može desetljećima ostati u tlu i tako ugrožavati živote civila te sprječavati obnovu i razvoj nakon završetka sukoba.

Spomenuta je konvencija stupila na snagu 1. kolovoza 2010. godine, no određene su se zemlje, uključujući Kinu, Rusiju, Sjedinjene Američke Države, Indiju, Izrael, Južnu Koreju, Pakistan, Argentinu i Brazil, za vrijeme pregovora protivile Konvenciji, te je do današnjeg dana još nisu potpisale.

Papa Franjo potaknuo Kolumbijce da nastave ići putom mira i pomirenja

 

 

Dolazim u Kolumbiju stopama svojih predšasnika bl. Pavla VI. i sv. Ivana Pavla II., te sam poput njih i ja potaknut željom da sa svojom kolumbijskom braćom i sestrama podijelim dar vjere koja se snažno ukorijenila u ovim krajevima, te nadu koja kuca u srcima sviju. Samo putem vjere i nade možemo nadvladati brojne nedaće koje susrećemo na putu te izgraditi zemlju koja je domovina i dom svim Kolumbijcima – kazao je papa Franjo danas za vrijeme svog susreta s kolumbijskim vlastima u glavnom gradu te zemlje, Bogoti.Sveti je Otac potom istaknuo kako je Kolumbija blagoslovljena na toliko načina: prirodne ljepote, nevjerojatna bioraznolikost, životnost kulture, ali je iznad svega ta zemlje bogata ljudskog vrijednošću svoga naroda koji je velikodušna srca koje prihvaća, hrabar i odlučan kada je suočen s preprekama.

Papa je izrazio svoje zadovoljstvo onime što se svih ovih godina učinilo kako bi se okončao oružani sukob u toj zemlji i da bi se potražili putovi pomirenja. Podsjetio je na značajan napredak koji je ostvaren u proteklih godinu dana te ih je potaknuo da ne umanje napore u izgradnji jedinstva i mirnog suživota, nego da ustraju u promicanju kulture susreta. To od nas zahtijeva – nastavio je papa Franjo – da u središte cjelokupne političke, društvene i gospodarske aktivnosti stavimo osobu koja uživa najuzvišenije dostojanstvo, te poštovanje općega dobra. Neka nam ta odlučnost pomogne da izbjegnemo napast osvete i traganja za kratkotrajnim osobnim interesima. Što je put k miru i razumijevanju zahtjevniji, to snažnija moraju biti naša nastojanja da priznamo jedni druge, da izliječimo rane, da gradimo mostove, da jačamo odnose i podupiremo jedni druge – kazao je Sveti Otac.

Zatim je podsjetio kako moto Kolumbije glasi „Sloboda i red“: te riječi sadrže cjelovitu pouku. Građane se mora vrjednovati u skladu s njihovom slobodom, a štititi čvrstim redom. Papa je upozorio da mirni suživot ne regulira zakon najmoćnijih, nego radije moć zakona koji odobravaju svi. Potrebni su pravedni zakoni koji će moći jamčiti sklad i pomoći u nadvladavanju sukobâ koji su desetljećima razdirali zemlju; trebaju zakoni koji se ne rađaju iz pragmatične potrebe uređivanja društva, nego iz želje da se riješe strukturni uzroci siromaštva koji vode u isključivanje i nasilje – napomenuo je papa Franjo, dodajući da jedino na taj način može doći do izlječenja bolesti koja u društvo unosi krhkost, čineći ga podložnim novim krizama. Nemojmo zaboraviti kako je nejednakost u korijenu društvenih zala – rekao je Sveti Otac.

Papa Franjo je potaknuo predstavnike vlasti da svoj pogled usmjere prema marginaliziranima, isključenima i odbačenima, te je istaknuo da su svi potrebni u stvaranju i oblikovanju društva, a ne samo „čistokrvni“. Različitost je istinsko bogatstvo – kazao je Papa te nastavio – Naš je pogled usredotočen prema najslabijima, ugnjetavanima i zlostavljanima, onima koji nemaju glasa, zato što im je oduzet ili jer im nikada nije ni dan ili zato što ih se ignorira. Prepoznajmo žene, njihov doprinos, njihove talente, to što su „majke“ u svom velikom broju zadataka. Kolumbiji treba sudjelovanje sviju kako bi se s nadom suočila s budućnošću.

Podsjetio je kako je Crkva, vjerna svom poslanju, posvećena miru, pravdi i dobru sviju te je svjesna kako su načelâ Evanđelja značajna dimenzija društvenog tkiva Kolumbije, stoga i može mnogo doprinijeti rastu zemlje; naročito je sveto poštovanje ljudskoga života, iznad svega najslabijih i najranjivijih, ugaoni kamen u oblikovanju društva koje je slobodno od nasilja. Sveti je Otac naglasio i društvenu važnost obitelji koju je Bog zamislio kao plod bračne ljubavi, a u kojoj učimo živjeti i pripadati jedni drugima usprkos našim razlikama. Papa je prisutne zamolio da slušaju i gledaju u oči siromaha kao i onih koji trpe, da dopuste da ih stalno ispituju njihova lica izmučena bolju. Od njih se učimo istinskim poukama o životu, ljudskosti i dostojanstvu – kazao je papa Franjo.

Papa je istaknuo da je pred Kolumbijcima plemenito poslanje koje je također težak zadatak. Potaknuo ih je stoga riječima njihova domoljuba i nobelovca, Gabriela Garcíe Márqueza: „Ipak, pred ugnjetavanjem, pred pljačkom, pred napuštenošću, naš je odgovor život. Ni poplave, ni kuga, ni glad, ni prirodne katastrofe, pa čak ni beskrajni ratovi, koji traju stoljećima, nisu uspjeli umanjiti postojanost života pred smrću. Ta se prednost života povećava i dobiva ubrzanje“. Time se omogućuje „nova i pobjednička utopija života, gdje nitko za druge neće moći odlučivati način na koji treba umrijeti, gdje će doista ljubav biti prava ljubav, gdje će sreća biti moguća i gdje će potomstvo, osuđeno na stotinu godina samoće, imati napokon, i to zauvijek, drugu šansu na zemlji“ (Govor Gabriela Garcíe Márqueza prilikom primanja Nobelove nagrade za književnost 1982.)

Želio sam doći ovdje kako bih vam rekao da niste sami, kako vas mnogi od nas prate u činjenju tog koraka; ovaj posjet želi biti poticaj vama, doprinos koji će olakšati put prema pomirenju i miru – kazao je na kraju papa Franjo.

Papa kolumbijske biskupe potaknuo da prate narod na putu praštanja, pomirenje i mira

 

 

Papa Franjo se jučer (7. rujna) susreo s kolumbijskim biskupima, potičući ih da ponude praktične smjernice i duhovno vodstvo u ovom ključnom trenutku u povijesti njihove zemlje. Veliki kolumbijski književnik Gabriel Garcia Marquez, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, predstavljao je nadahnuće Svetom Ocu dok je istraživao složenu stvarnost kolumbijske Crkve i poticao biskupe da prate narod na putu praštanja, pomirenja i mira.Nakon što je citirao Marquezovu knjigu „Sto godina samoće“, papa Franjo je govorio o posebnoj vrsti moralne hrabrosti koja je potrebna za mir, za razliku od rata koji slijedi najniže instinkte našeg srca. Govorio je o strahu kao zatrovanom korijenu, gorkom plodu i bolnom nasljedstvu svakog sukoba.

Kako bi se borili protiv straha, Sveti je Otac potaknuo crkvene vođe da budu čuvari i sakrament prvoga koraka, podsjećajući tako na temu svojeg intenzivnog četverodnevnog posjeta. Govorio je o ključnim tekstovima Staroga zavjeta u kojima se očituje kako Bog poduzima prvi korak prema nama – u stvaranju, u Edenskom vrtu, u tome što je Abrahama učinio ocem mnogih naroda, prije nego što je na kraju poslao svojega Sina Isusa, kao konačni, nepovratni korak.

Kao što je izazvao kolumbijskog predsjednika da bude uključiviji, tako je izazvao i biskupe te zemlje da uključe tolika različita iskustva i izražaje Crkve, posebno njezine afričke korijene kao i njezinu amazonsku, domorodačku mudrost i duhovnost.

Podsjećajući na posjet svojih predšasnika, bl. Pavla VI. i sv. Ivana Pavla II., papa Franjo je rekao da nije došao s popisom stvari koje treba, odnosno ne treba činiti, nego je radije podsjetio biskupe kako imaju jedinstvenu ulogu u propovijedanju mira i pomirenja.

Kao što je Gabriel Garcia Marquez govorio o „postojanosti života pred smrću“, koja je pomogla njegovim likovima preživjeti sve vrste nevoljâ i preprekâ, tako je i Papa potaknuo kolumbijske biskupe da se pouzdaju u Božju ljubav, nalazeći slobodu i vjerodostojnost kako bi pomogli ljudima ispisati novo poglavlje u povijesti njihove zemlje.

Papa Franjo mladima: Usudite se sanjati velike stvari!

 

 

Nazivajući se hodočasnikom mira i nade, papa Franjo je jučer potaknuo oko 22 tisuće mladih koji su se okupili na Trgu Bolivar u Bogoti da se ne boje budućnosti i da se usude sanjati velike stvari. Pozvao ih je da ostvare taj san mirne budućnosti za Kolumbiju te im je jasno kazao da je njegova prisutnost u njihovoj zemlji konkretan znak ohrabrenja i potpore u ovom ključnom trenutku u kojem su svi Kolumbijci pozvani nadvladati strah i podjele.I dok kolumbijska Vlada nastoji nastaviti svoj program pomirenja i obnove, postalo je očitije da veliku prepreku predstavljaju duboke podjele koje ranjavaju kolumbijsko društvo. Iz tog su razloga mladi ljudi toliko važni u procesu budući da predstavljaju budućnost te su oni ti koji mogu najviše dobiti ili izgubiti.

Ne dopustite da vam itko oduzme radost – kazao im je Sveti Otac – pazite na tu radost koja ujedinjuje sve u spoznaji da je plamen Isusove ljubavi dovoljan da zapali čitav svijet. Kako ne biste mogli biti sposobni promijeniti ovo društvo?

Papa se nije ustručavao istaknuti činjenicu da su mladi Kolumbijci pretrpjeli teške i mračne trenutke te kako konteksti smrti, patnje i podjelâ mogu duboko utjecati na osobu da su ih napola ošamutili. No također je napomenuo da je mladima tako lako susretati jedni druge: sve što vam je potrebno jest dobra kava, dobro piće, nogometna utakmica; vi nas podučavate kako kultura susreta nije u tome da mislimo, živimo ili reagiramo na sve na isti način, nego u spoznaji da makar bili različiti svi smo mi dio nečeg većeg što nas ujedinjuje i nadilazi; svi smo dio ove predivne zemlje – rekao je Sveti Otac.

Papa Franjo se dotaknuo još jednog ključnog i trnovitog pitanja – kolumbijskog mirovnog procesa. Kazao je da nas mladost osposobljava da oprostimo i iza sebe ostavimo ono što nas je povrijedilo kako bismo usmjerili pogled prema budućnosti bez tereta mržnje. Kolumbija vas treba! – kazao je na kraju mladima.

Govor biskupima CELAM-a

 

 

Željno očekivani Papin govor voditeljima Latinoameričke biskupske konferencije (CELAM), pružio je bogat i raznolik spektar idejâ i prijedlogâ za cjelovit odgovor na mnoge izazove Latinoameričkoga kontinenta u ovom vremenu promjenâ.Papa Franjo je snažno povezan s CELAM-om, ustanovom koja je objavila niz ključnih dokumenata za tamošnju Crkvu, uključujući i ključni dokument “Aparecida”, koji je napisao upravo nadbiskup Buenos Airesa, Jorge Bergoglio. Taj pak dokument zasnovan je na uvjerenju da se Crkva mora “izvući iz svih zastarjelih strukturâ koje ne pridonose prijenosu vjere”, vidi se kao neka vrsta ‘manifesta’ u pontifikatu pape Franje te se uvijek iznova pojavljuje u njegovoj viziji o današnjoj ulozi Crkve.

Njegov govor voditeljima CELAM-a, sinoć (07. 9. 2017.) u Bogoti, potvrdio je čvrsto uvjerenje pape Bergoglia, da je jedini način da njihovo poslanje na kontinentu napreduje, to da osnaže i prošire ulòge mladih, ženâ i laika općenito, pouzdajući se u njihovu pomoć Crkvi, kako bi odgovorila mnogim izazovima s ​​kojima je suočena.

Papa je potvrdio svoje povjerenje u CELAM i podsjetio prisutne da je poslanje toga tijela, da Isusovu poruku spasenja stavi u središte same Crkve “što ga čini kriterijem za mjerenje djelotvornosti njezinih struktura, rezultata njenih napora, plodnosti svojih poslužitelja i radosti koju budu probudili.” Opetovao je riječi, već više puta izrečene za svoga boravka u Kolumbiji: “Bez radosti – rekao je – nikog ne privlačimo”.

Govorio je o potrebi za bliskošću i susretom koji su – kako je rekao – sredstvo kojim se Bog koristi i “koji nam se u Kristu uvijek približava, kako bi se s nama susreo” te dodao da “Ako u svoje poslanje ne krenemo s njime, brzo se izgubimo”.

Istaknuo je činjenicu da je “poslanje s Isusom u Latinskoj Americi danas” znači biti konkretan i pozvao braću biskupe da ne budu paralizirani u “klimatiziranim uredima”, pozvavši ih da “razgovaraju s muškarcima i ženama, u njihovim konkretnim situacijama” i u kontaktu „jedan-na-jedan” („u čtiri oka“).

Papa Franjo se također dotaknuo i uloge CELAM-a u poticanju unutar-kontinentalnog jedinstva u Crkvi i širem društvu te je pohvalio rad na izgradnji mostova, rušenju zidova, integraciji raznolikosti i promicanju susreta i dijaloga.
“Nema trajne izgradnje u Latinskoj Americi bez tih bitnih temelja” – rekao je. Papa je dugi i složen govor završio pozivom Crkvi u Latinskoj Americi da svoje povjerenje i nadu stavi u tri elementa: u svoje mlade, u žene i u laike.

Pozvao je CELAM da ulaže vrijeme i sredstva u osposobljavanje mladih i osnaživanje katoličkih laika koje je u Crkvi opisao kao protagoniste. A snažne je riječi uputio u pogledu uloge ženâ bez kojih će – kazao je – Crkva izgubiti svoju moć “da se neprestano iznova rađa”, kao i i to da – “ako se nadamo novom i živom poglavlju vjere, na ovom kontinentu, to nećemo moći ostvariti bez žena.”

Papa je nazočne još jednom uputio na glavnu poruku Aparecide te je zaključio da najdublji problemi Latinske Amerike neće biti riješeni “odgovorima iz udžbenika”, niti “talk-show odgovorima”, nego kroz “kršćansku jednostavnost skrivenu moćnima, a objavljenu poniznima.”

Papa Franjo osudio “gustu tamu” koja prijeti Kolumbiji

 

 

Među više od milijun vjernika, koji su jučer (7. rujna) sudjelovali na papinskoj misi u Bogoti, bile su i tisuće onih koji su pogođeni sukobom u Kolumbiji kao i skupina venezuelskih izbjeglicâ koji bježe od nasilja i bijede u svojoj zemlji. I dok su žrtve sukoba u Kolumbiji u potrazi za snagom koja je potrebna za oprost, Venezuelci se nadaju utjesi i potpori, potpori koju su im pružile Crkve na granicama dviju zemalja, kao i venezuelski i kolumbijski biskupi koji su ustanovili hitni pastoralni program kako bi odgovorili na njihovu vrlo tešku situaciju.Papa Franjo je u svojoj propovijedi u parku Simon Bolivar osudio „gustu tamu“ koja izaziva nasilje i oduzima ljudske živote kako u Kolumbiji tako i u drugim zemljama svijeta. Napomenuo je da je takva tama žeđ za osvetom i mržnja koja kalja ruke onih koji bi vlastitim autoritetom ispravljali zlâ i nepravde, tama onih koji otupljuju na bol i patnju tolikih žrtava.

Papa je samog sebe opisao kao hodočasnika mira u Kolumbiji koja nakon toliko godina sukobâ nastoji učiniti prve korake teškog procesa prema miru i pomirenju. Taj je proces započeo potpisivanjem mirovnog sporazuma između Vlade i gerilske skupineRevolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), koja se razoružala i pretvorila u političku stranku, a prošloga je tjedna najavljen bilateralni prekid vatre s Nacionalno-oslobodilačkom vojskom (ELN). I makar je riječ o bitnim koracima na putu prema miru i pomirenju, istinski mir još uvijek ne vlada u Kolumbiji: paravojne i manje pobunjeničke skupine i dalje vrše nasilje što dovodi do raseljavanja stanovništva.

Svjestan duboke potrebe svoga stada za riječima prosvjetljenja, koje bi ukazale na smjer i ljepotu ljudskog postojanja, papa Franjo je potaknuo vjernike da se uzdaju u Gospodina čija je riječ plodonosna, pa i ondje gdje neprijateljstvo ljudske tame uništava i otima. Moramo opet jedni na druge gledati kao na braću i sestre, suputnike, suradnike u tom zajedničkom zadatku koji je domovina. Ostavite iza sebe sebičnost, strahove i paraliziranost, te postanite umješnici mira, promicatelji života – zaključio je na kraju Sveti Otac.

Izvor: Vatikanski radio

PODIJELI