Vaskrs
Vaskrs je najveći kršćanski blagdan. Toga dana je Gospod Isus Hristos uskrsnuo iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život. Zbog značaja ovoga blagdana, svaka nedjelja tijekom godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se poslije židovske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljetne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, nikada pak ne prije te ravnodnevnice. Najranije može biti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja po novom kalendaru.
Za Vaskrs su, također, vezani lijepi običaji u narodu. U čitavom kršćanskom svijetu, pa i kod pravoslavaca, za ovaj blagdan važna je veza i običaj darivanja jajima.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak, goreći na ognjištu, daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Bojanje vaskršnjih jaja
Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih pravoslavnih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, je farbanje jaja za Vaskrs. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i u Jeruzalemu.
Simbolika
Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je ona djevojka, koja je s Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista tijekom njegovog stradanja na Golgoti, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim propovijedati Jevanđelje, i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga riječima: “Hristos Vaskrse”. Crvena boja simbolizira Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz povijest pokušavali ovu boju prisvojiti i kompromitirati.
Vaskršnje slavlje
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko se ne zna otpjevati vaskršnji tropar, naglas se čita “Oče naš” i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve, ponovno, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljen stol.
Tucanje jajima
Na stolu stoji ukrašena posuda s ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost djeci. Prilikom tucanja izgovara se, također, “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuhano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
Pobusani ponedjeljak
Prvi ponedjeljak posle Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Toga dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i svećenik vrši parastose i spomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob, i dijele se potom sirotinji. Dakle, Pobusani ponedjeljak je dan posvećen mrtvima.
Odabrao: Franjo Damir K.
