godina A
USKRSNUĆE GOSPODINOVO
Ps 118 (117), 1-2. 16-17. 22-23
UVOD
Vazmeno jutro s jedinstvenim događajem, otvara vrata novom dobu ljudske povijesti. Uskrsnućem svojega Sina Isusa Krista, kojega proslavljamo današnjom svetkovinom Uskrsa, Bog ljudima objavljuje svoju posljednju riječ. U tom događaju nebeski Otac objavljuje da je život a ne smrt Božji plan za čovjeka, te da Božja ljubav nema granica niti prepreka.
Kristovo nam uskrsnuće otvara poglede i daje novi smisao našim životnim traganjima. U nama rasplamsava nadu da će i naši životni križevi i križni putovi završiti proslavom i novim životom. Na taj nam se način učvršćuje vjera da nam Bog nikada ne uskraćuje svoje pomoći, nego nas kao Kristove učenike potiče na djelatnu ljubav.
Za sve one trenutke u našem životu kada smo dopustili da tama beznađa potkopa našu vjeru i zamagli nadu, pokajmo se i zamolimo Boga da nam oprosti.
HOMILIJA
Pjesnik Aleksa Kokić o Uskrsu pjeva:
„Danas je nedjelja…
Nevidljiva ruka sa srca nam,
skinula tuge težinu,
i mi ganuti ne vidimo drugo,
doli cvijeća, sunca, sjaja i rose,
osjećamo radosti svježinu.“
Šutnja zvona i tišina prethodna dva dana, označavala je svu važnost i ozbiljnost događaja Velikog Petka i Velike Subote. Na vrhuncu zbivanja bili su muka, trpljenje i smrt Bogočovjeka Isusa Krista. Božja Ljubav se u tim danima pokazala toliko velikom prema nama ljudima, da se Isus Krist, Bog i čovjek, dao razapeti na križ umrijevši na njemu za naše spasenje.
Današnji blagdan Uskrsa još više nadilazi sve te događaje, koji su se zbili s Isusom u tim velikim danima. Krist je pobijedio tamu grijeha, zla i samu smrt, te je ovo najveći kršćanski blagdan. Nestalo je tame i žalosti Velikog Petka, plača i šutnje, tjeskobe i beznađa, a zasvijetlilo je Svjetlo – Uskrs, uskrsli Krist.
Uskrs se slavi prvoga dana u tjednu nakon Isusove smrti, što nama kršćanima predstavlja nedjelju, Dan Gospodnji i početak novoga tjedna. I svaka je nedjelja proslava događaja Isusova uskrsnuća. Toga prvoga dana u tjednu zapravo je uvijek kao mali Uskrs, kojim se proslavlja živućeg Krista.
Petrova propovijed iz Djela apostolskih u prvom čitanju ima za poruku da cjelovita vjera u Uskrsloga, prihvaća ne samo činjenicu tjelesnog uskrsnuća Raspetoga nego i kasniju proslavu. Uskrišeni Krist može davati život, ako mu se ljudi vjerom i krštenjem pridružuju. Petrov govor naišao je na pozitivan odjek u Kornelijevoj kući, jer su i njegovi ukućani prihvatili vjeru i primili krštenje.
Sv. Pavao u Poslanici Kološanima piše vjernicima da je kršćanska Pasha – Krist Gospodin – već žrtvovana. Svake godine kršćani proslavljuju Uskrs kao blagdan povratka na svoje izvore, jer je od uskrsnog jutra sve počelo. Da bi dostojno slavili svoju Pashu, vjernici kršćani trebaju skinuti stari kvasac zloće i pakosti te se služiti novim duhom “beskvasnim kruhovima”, koji su duhovna čistoća i evanđeoska istina.
Napomena Ivana evanđelista o Isusovu praznom grobu “vidje i povjerova” u uskrsno jutro, tiče se na ovoj Misi i svakoga od nas. Mi danas “vidimo” Crkvu koja živi od prvog uskrsnog jutra, sabire se oko uskrslog Krista svake nedjelje, kojega su kršćani stavljali za prvi dan u tjednu, i vjeruje da Uskrsli ostaje prisutan u njoj. I to po evanđelju koje se na Misi naviješta, po posvećenim darovima kruha i vina, po zaređenim predstojnicima, po sabranoj zajednici krštenika. I danas želimo dublje gledati u izvješće o Kristovom praznom grobu i vjerovati svjedocima uskrsnuća i Krista uskrsloga.
Uskrs je navještaj bolje budućnosti i pokazatelj je kako se po strpljivom trpljenju i podnošenju teškoća, dolazi do slave i pobjede nad zlom. Kad se na naša ramena navale sva zla: bolesti i starosti, osamljenosti i napuštenosti, neprihvaćanja i nerazumijevanja ljudi, vjere i nevjere, sumnje i kolebanja, znajmo da ćemo u Bogu naći najbolji oslonac i sigurnost. Jer da Isus nije uskrsnuo, nego da je samo umro i ostao u grobu, kršćanska vjera ne bi imala nikakve sigurnosti niti oslonca, a i svaka nada bila bi slaba.
Vazmeno Gospodinovo otajstvo koje slavimo velika je škola i pobjeda života. Ne samo što je Krist došao u smrtni svijet, nego se htio potpuno podložiti svim njegovim zakonitostima, grijehu i nepravdi, muci i smrti koji kraljuju u svijetu. Upravo kad se činilo da je njegov život pobijeđen, te se poput ostalih slio u rijeku prolaznosti, on je na dan uskrsnuća započeo živjeti novim i savršenijim životom. Počeo je živjeti besmrtnom slavom kojom je obdario svoju ljudsku narav, a time i svaki ljudski život koji se njemu suobličuje.
Tadašnji su se vlastodršci i vjerski poglavari poslužili smrću jednoga čovjeka, kako bi svom narodu osigurali izvanjsku blagodat i sigurnost pod okriljem moćnih Rimljana. Pogazili su život Božjeg Pravednika i Spasitelja u ime političkih interesa i zemaljskoga blagostanja.
Naše društvo i mentalitet ovoga svijeta često puta popularizira samo one kratkotrajne i privremene oblike života, provoda i uživanja, svjesno otklanjajući od nas duhovne i vječne vrijednosti. Uronjeni smo u svijet površnosti, koje nas sprječava da se na pravi način opredijelimo za novi život koji nam je donio uskrsli Gospodin.
Živimo u civilizaciji koja promiče privide života, ne želeći se susresti sa svojom slabovidnošću i kratkovidnošću. Umjesto da očima duha zavirimo u Kristov grob i pogledamo u oči novom životu, poput dvojice apostola koji povjerovaše u trenutku ulaska u kalvarijski grob.
Ne živimo zato više kao mrtvaci, jer smo po Kristu primili uskrsnu nadu! Već sada nam je odgovoriti na sve izazove živeći kao nositelji uskrsne nade, živeći pobjednim uskrsnim životom. Uskrs nas poučava da ne smijemo živjeti smrtnim, zemaljskim životom na zemlji, nego nebeskim i besmrtnim.
Uskrsli Gospodin nas danas uči da ne možemo sebi priuštiti živjeti samo za kratkotrajne i vremenite ciljeve, jer to bi bilo samo trošenje života. Mi smo, naprotiv, stvoreni za pobjedu života koja se ostvaruje kada se, poput svoga Gospodina, služimo životom kako bismo, umirući, drugima davali vječni i neprolazni život. Samo tako će se Uskrsli proslaviti u nama, a mi u njemu.
Neka Krist bude naš život sada na zemlji, kako bismo se i mi s njime jednom pojavili u slavi, u onoj konačnoj i potpunoj pobjedi života nad smrću.
Svima nama neka je sretan Uskrs i uskrsni blagdani!
fra Mate Tadić
