Sv. Marko Evanđelist

446

Blagdan sv. Marka i blagoslov polja na Markovo

O svetom Marku

sv -marko25. travnja Crkva slavi blagdan sv. Marka, pisca jednog od četiriju Evanđelja, aleksandrijskog biskupa, mučenika Crkve, zaštitnika Venecije… Sveti Marko se štuje i kao zaštitnik polja, vinograda i usjeva, zatim kao zaštitnik zidara, građevinskih radnika, staklara, pletača, pisara, odvjetnika, a njemu se utječemo i protiv nevremena, tuče, munje…

Sveti Marko je rođen oko 10. godine, a pravo mu je ime bilo Ivan. U kući njegove majke Marije okupljala se prva kršćanska zajednica. Bio je Barnabin nećak i s njim je pratio svetog Pavla na njegovom prvom misijskom putovanju, a poslije je bio pratilac svetog Petra, s kojim je boravio u Rimu. Na temelju Petrovih propovijedi kasnije je napisao i svoje evanđelje.

Nekadašnji blagoslov polja na Markovo

Ne tako davno, u našim krajevima je bio posebno značajan i posebno svečan ophod, odnosno blagoslov polja na Markovo. Iako se još ponegdje ponetko koliko-toliko pridržava tih starih običaja, danas je taj blagoslov manje ili više zapostavljen.

Povijesno gledano, ophod na Markovo bio je vezan uz tzv. prosne dane. Prosni su se dani latinski nazivali Litaniae, a obuhvaćale su tzv. Litania maior (Velike prošnje) i Litaniae minores (Male prošnje). Prve su se odnosile na ophod na Markovo, a druge na tri dana prije Uzašašća (još su se nazivale Dani moljenja).

Ophod na 25. travnja u starom Rimu

U starom Rimu 25. travnja je bio posvećen bogu Robigusu ili božici Robigo, kada ih se molilo za zaštitu od naširoko rasprostranjenog nametnika na žitaricama, a to je štovanje pratila poljska procesija. Kako bi se ona istisnula, Rimska crkva je preuzela taj ophod i dala joj kršćanski pečat, te je tako uvedena i procesija na Markovo. Vjerojatno su nastanku ophoda pridonijele, barem jednim dijelom, i razne agrarne i vremenske nevolje, koje su harale, poput kuge, potresa, poplave, nerodnih godina, ružnog vremena i drugo.

Ophod na Markovo i papa Grgur Veliki

Ophod je, u punom smislu riječi, uveo papa Grgur Veliki 590. god., kako bi preko njega odvratio od naroda pošasti koje su nahrupile. Naime, te je godine u Rimu nastala poplava, a potom je uslijedila kuga, pa je papa, kako bi isprosio milosrđe od Boga, zapovjedio sveopću procesiju, koja je bila podijeljena na sedam manjih, a sve su se na kraju sastale u crkvi Maria Maggiore, pa su prema tome i navedene litanije dobile naziv. Budući da se Bog smilovao, papa je odredio da se po cijeloj Zapadnoj Crkvi održava taj ophod, te odredio da to bude na Markovo.

Ophod na Markovo i Male prošnje su pokorničog karaktera, što začuđuje, budući da su smješteni u vazmeno vrijeme (vrijeme između Uskrsa i Duhova), dakle vrijeme uskrsne radosti. Ne čudi stoga što su se mnogi otpočetka suprotstavljali takvim običajima i tražili njihovo dokidanje.

Ophod na Markovo i blagoslov polja u hrvatskim i bosansko-hercegovačkim krajevima

 

23Ophod na Markovo pronalazimo u svim dostupnim obrednicima, korištenima na našim područjima (osim rimskih, ovdje su se koristili kao najstariji ostrogonski, pa kaločki, zatim zagrebački, senjski, đakovački…), no među njima postoje određena odstupanja. S jedne strane, rimski obrednici donose isti ophod, stariji krajevni obrednici drukčiji od rimskih, ali međusobno jednak, dok se Strossmayerov (iz 1878. god. – namijenjen za tadašnju Đakovačku i Srijemsku biskupiju) i Priručni obrednik (1933. god. – također za Đakovačku i Srijemsku biskupiju) ponešto razlikuju i od svih drugih i međusobno.

 

Obred koji predviđaju rimski obrednici dosta je kratak i jednostavan u odnosu na ostale. Naime, prije početka ophoda izmole se Ps 43 i (klečeći) Litanije svih svetih, tako da kod zaziva: Sveta Marijo, moli za nas ophod krene. Putem se pjevaju litanije i psalmi, a po povratku u crkvu ophod se završava prošnjama i molitvama koje se nalaze na kraju Litanija svih svetih.

 

I ostali obrednici ophod započinju u crkvi, ali uz moljenje Ps 68, nakon kojeg slijedi responzorij (dijalog između svećenika i naroda), te litanije. Na mjestu blagoslova usjeva svi kleknu, dovrše se litanije, te izmoli Oče naš… i Zdravo Marijo… Zagrebački, Kaločki i Ostrogonski obrednik, za razliku od ostalih, potom donose responzorij i molitvu da Bog blagoslovi prvine plodova, kao i one koji ih budu blagovali. Zatim slijede čitanja iz evanđelja, tako da se svećenik okreće prema četiri strane svijeta, počevši od istoka, a nakon njih se moli responzorij i zaključuje molitvom. Ta su čitanja evanđelja i molitve nakon njih bili gotovo kod svih obrednika međusobno različiti.

 

Nakon toga, slijedio je blagoslov vinograda i responzorij, a potom bi se ophod vratio u crkvu, gdje bi se, poslije Tebe Boga hvalimo…, zaključilo zagovorom Blažene Djevice Marije ili zaštitnika crkve. Đakovački obrednik iz 1878., za razliku od njih, nakon čitanja, a prije blagoslova vinograda, predviđa blagoslov ječma, zobi i drugog usjeva.

Posebnost Đakovačke i Srijemske biskupije – križanje Trojstvom i Jedinstvom

Poslije navedenih blagoslova, đakovački obrednici imaju jedan specificum, a koji se ponegdje djelomično zadržao do naših dana (kako su se đakovački obrednici koristili i u Bosni i Hercegovini, ta se posebnost i ondje, u nekim krajevima, zadržala gotovo do danas). Svećenik bi tada, naime, posebnom uskrsnom svijećom, tzv. Trojstvom (tri svijeće na stalku), križao na sve četiri strane svijeta i govorio: Od munje, leda i groma, a narod bi odgovarao: Oslobodi nas Gospodine, potom bi isto učinio sa svijećom Jedinstvo (jedna svijeća na stalku), uz riječi: Od kuge, glada i vojske, te na kraju ophodnim križem, uz riječi: Za križ i muku svoju, na što bi narod odgovarao: Tebe molimo, usliši nas. Zatim bi se molila tri Očenaša, tri Zdravomarije i tri Slava Ocu, te se blagoslovilo i okadilo žito, a ophod krenuo nazad u crkvu pjevajući Lauretanske litanije i druge pjesme. U crkvi se pak obred završavao pjevanjem: Kraljice neba…, responzorijem i zaključnom molitvom, a svećenik bi na kraju blagoslovio narod pacifikalom (manje raspelo koje se nosi na blagoslov, tzv. “križec”).

Iako obrednici to nisu predviđali, ponegdje je bio običaj da se blagoslov ne vrši samo na jednom, nego na četiri mjesta (kako je to bilo i u tijelovskom ophodu), gdje su se čitala različita evanđelja i molile određene molitve, škropilo blagoslovljenom vodom i križalo svijećama.

S obzirom na sve rečeno, možemo zaključiti kako su općenito ophodi, pa tako i ophod na Markovo, bez sumnje, imali u ranijim vremenima znatno veće značenje nego li danas, a o tome posebno svjedoči njihova izrazita svečanost i uključenost cijele društvene zajednice. Iako se to današnjem čovjeku može činiti pretjeranim, današnje gotovo zanemarivanje ophoda kao jednog znakovitog oblika liturgijskog slavlja sa snažnim pastoralnim odjekom, priziva u pamet onu staru o zlatnoj sredini.

(Izvor: Vjera i djela, portal katoličkih teologa, Autor: mr. Snježana Majdandžić-Gladić)

 

Odabrao: Franjo Damir K.

 

Objavljeno:

Moramo raskrinkati abortus kao zločin

Izdrži i prikaži

Vi ste tomu svjedoci – uz treću vazmenu nedjelju

Uskrsna poruka za život

Zašto su Uskrsna jutra drukčija

Tri dana su vječnost

Uskrsni ponedjeljak

Meditacija uz Uskrs

Velika subota – Dan tišine i molitve

Nekadašnji običaji uz Veliki petak i Veliku subotu

Veliki petak – Istina između dva zakona

Veliki četvrtak –  Stol ljubavi Božje

Veliki tjedan

Zaređen novi krčki biskup

Intervju Fra Rozo Brkić

Država  ne može  zarađivati  u  medicini

Kauza sluge Božjega  p. Ante Gabrića

Poniznost i sebedarje

Moj početak Korizme

Pepelnica – početak Korizme

Čestitka kardinala Bozanića

Zbogom, oče Vjenceslave

Sveti Valentin

Blažena Djevica Marija Lurdska

Sretan u životu i poslije 28 operacija

Blaženi Alojzije Stepinac

Zalaganje za Božju stvar

Sv. Blaž, sv. Vlaho, sv. Tripun

“Kucam na vrata vašega srca”

Isus Krist kao psihoterapeut

Kontemplativna molitva

Običaji na  Badnji dan, večer i Božić

Vrtlar

Večernji susret

Božić u Hrvata

Božić u  potrošačkoj današnjici

Povijest blagdana Božića

Neka se ispuni volja Božja – molimo!!!

A što je s nama u Došašću?

Četrnaest godina od smrti Vlade Gotovca

Četiri nedjelje Došašća

Što je Došašće?

Povijest Došašća

Dva Božja dara Portalu prije Došašća

Papa Franjo u Europskom parlamentu

Crkvena godina B

Crkve ne smiju postati burze

Gladni traže dostojanstvo, a ne milostinju

Prikazanje BDM – Gospa od zdravlja

Bojimo se Božjih iznenađenja

Neuslišane molitve

Posveta bazilika svetih Petra i Pavla

Sveti Nikola Tavelić

Mobilizacija savjesti

Svi smo sposobni sablazniti

Trebaju nam mostovi, ne zidovi

Papa i Svjetski  savez evangelika

Blaženi  Gracija Kotorski

Svi sveti srijemski mučenici

Gdje vas je dvoje, tu sam i ja

Sv. Karlo Boromejski

Bog te uzeo k sebi

Blagdan svih svetih i Dušni dan

Bog je vjeran zauvijek

Spora igra

Pijani milijarder

Sveti Šimun i Juda Tadej, apostoli

Oprostio sam svima

Sveti Demetrije

Blažena Katarina Kosača-Kotromanić

Sveti Ivan Kapistran

Deset čuda svetog pape Ivana Pavla II.

Sveti Hilarije

Bog nam je dao nebo u ruke

Salezijanski dani 2014.

Luka Evanđelist

Dan kada je poginuo Blago Zadro

Iz mene je govorio heroin

Uz svjetski dan hospicja i palijativne skrbi

Dan neovisnosti Republike Hrvatske

Sveti Franjo Asiški

Sveti anđeli čuvari

Sv. Terezija od Malog Djeteta Isusa

Sv. Jeronim, svećenik i crkveni naučitelj

Sveti Mihael, Gabriel i Rafael

Sveti Vinko Paulski

Sveti Kuzma i Damjan

Sveti Pio iz Pietrelcine

Papa Franjo ili petorica kardinala

Sveti Kornelije i Ciprijan, sveta Eufemija

Gospa Žalosna

Da mogu…

Sveti Ivan Zlatousti

Spomendan imena Blažene Djevice Marije

Ljudi – u daljini ili pored nas

Sv. Marko Križevčanin

Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja

Sveti Augustin

Rimini – 35. Meeting prijateljstva

Blažena Djevica Marija Kraljica

Sveti Pio X. – papa reformator

Marija De Mattias

Sveti Ivan Bosco

Marijino Uznesenje na Nebo

Sveti Maksimilijan Kolbe

Sveta Ivna Franciska de Chantal

Sveta Klara Asiška

Kao svake večeri

Preobraženje Gospodinovo

Gospa snježna

5. kolovoz 2014.

Gospa od anđela

Neupitni hrvatski rodoljub

Jasni glas Crkve u Hrvata

Izazovi ‘oca laži’

Sveta Marta

Sveti Joakim i Ana

Sveti Jakov apostol

Don Živko Kustić – Biografija

Sveta Brigita

Marija Magdalena

Beskućnici i siromasi u Hrvata

Sveti Ilija, prorok

Ustoličen novi mitropolit Porfirije

13. srpnja – Majka Božja Bistrička

9. srpnja – Spomendan Marije od Propetog Isusa Petković

5. srpnja – spomendan suzaštitnika Europe – Ćirila i Metoda

Međuljudski odnosi

Da li su me voljeli?

Duhovna potpora u palijativnoj skrbi

Sveti Petar i Sveti Pavao – apostoli

Svetkovina Presvetog Srca Isusovog

Rođenje sv. Ivana Krstitelja

PODIJELI