Obljetnica posvete slavne rimske bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u narodu se slavi kao Gospa Snježna. Ovaj naziv, Sancta Maria ad nives, potječe iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg. Po toj legendi Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju, rimskom patriciju Ivanu i njegovoj supruzi naređujući im da izgrade crkvu na mjestu označenom snijegom, koji će padati sljedeće noći. Na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka, papa Liberije obilježio je granice u kojima je kasnije podigao veličanstvenu baziliku. Ona je po njemu nazvana i liberijanskom bazilikom. Nju je kasnije preuredio papa sveti Siksto III. i posvetio ju Presvetoj Bogorodici na spomen Efeškoga sabora, održanog 431, na kojem je proglašena dogma o Marijinom bogomajčinstvu. Crkva je prozvana bazilikom svete Marije Velike jer je to najznačajnija bazilika na kršćanskom Zapadu, posvećena Majci Božjoj. Građena je u starokršćanskom stilu s monumentalnim stupovima i velebnim mozaicima.
Jedan od njezinih naziva je i Sancta Maria ad praesepe, Gospa od jaslica, jer je u njoj već krajem IV. stoljeća načinjena spilja nalik onoj iz Betlehema. U njoj je prvu svetu misu služio naš blaženik i mučenik Alojzije Stepinac. U samoj bazilici nalazi se i najstariji prikaz svete Marije Snježne na mozaiku iz 1308. Gospa Snježna je zaštitnica mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Volavje kod Jastrebarskog, Dubranec kod Velike Gorice, Zagreb-Sljeme, Blato kod Zagreba, Đakovački Selci, Harkanovci kod Valpova, Malinovac kod Magadenovca, Osijek-Donji grad, Belec kod Zlatara, Ljubešćica, Trnovec Bartolovečki, Kamenica kod Lepoglave, Merhatovec kod Selnice, Kutina, Karlovac-Dubovac, Kamensko kod Karlovca, Čepić kod Oprtlja, Šterna kod Grožnjana, Brnobići kod Buzeta, Maružini kod Kanfanara, Kašćerga kod Pazina, Materada kod Umaga, Rovinjsko Selo, Lič kod Fužina, Begovo Razdolje kod Mrkoplja, Belgrad u Vinodolskoj općini, Krivi Put kod Senja, Cres, Banjol na Rabu, Mandre kod Kolana na Pagu, Kukljica na Ugljanu, Donje Postinje kod Muća, Omiš, Mošnica kod Omiša, Čišla kod Omiša, Duće kod Dugog Rata, Vid kod Metkovića, Borje kod Orebića, Pupnat na Korčuli, Cavtat u Konavlima, Poljaci kod Brčkog, Deževice kod Kreševa, Blidinje-Barzonja, Tekije kod Petrovaradina, Žabalj u Bačkoj, Škaljari kod Kotora).
KAPELA BLAŽENE DJEVICE MARIJE SNJEŽNE U VOLAVJU
Jedan od najznačajnijih dragulja kulture i umjetnosti našega grada i cijelog jaskanskog kraja svakako je proštenjarska kapela Blažene Djevice Marije Snježne u Volavju (župa Petrovina). Smatra se je drevno svetište Majke Božje u Volavju postojalo već u XII. stoljeću pa je nakon drevne zagrebačke crkve svete Marije iz IX. ili X. stoljeća, koja se nalazila na mjestu današnje katedrale, volavska kapela najstarija poznata crkva u sjevernoj Hrvatskoj.
Kapela je gotička građevina, najprije dograđena u renesansnom stilu, a barokizirana je početkom XVIII. stoljeća. Svetište je nekoć bilo posvećeno Velikoj Gospi, a nakon temeljite obnove i posvete 1759, titular je postala Gospa Snježna. Izuzetno je zanimljiv sklad, kojim je spojeno uzdužno tijelo starije građevine s dvanaesterokutnim svetištem. Dogradnju kapele i njezino uređenje naručio je grof Mirko Erdödy, a tada je napravljen i skladan kompleks, opasan cintorom, s baroknim portalom iz 1732. Novo svetište, sa zvonikom i sakristijom, spominje se od 1704. Kapelu su dogradili zidari i klesari zaposleni gradnjom franjevačkog samostana u Jastrebarskom pa se zapažaju mnoge sličnosti.
Inventar kapele je izuzetno bogat, a za njegovu visoku kvalitetu vjerojatno je zaslužan naručitelj, pukovnik Pavao Andraši. Monumentalni barokni glavni oltar potječe iz 1706, a dao ga je podići grof Aleksandar Erdödy. Taj oltar sa četiri ostala barokna oltara čini jednu od najpotpunijih i najvrednijih cjelina sakralne skulpture s kraja XVII. i početka XVIII. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj. S kraja devetog desetljeća XVII. stoljeća potječu dva pobočna oltara, svetog Stjepana i svetih Triju kraljeva. S početka 18. stoljeća je oltar svete Marije iz 1701, koji stoji lijevo u lađi. Posebno su vrijedni kipovi svetica, koje u duhu ranog baroka, oslobođene stege, u živom pokretu istupaju iz svojih niša. Iz istog vremena potječe i omalena propovjedaonica, jedna od rijetkih sačuvanih iz toga vremena. Grof Juraj Erdödy darovao je 1741. kapeli u Volavju oltar svetog Ivana Nepomuka, čiji je lik okružen skupinom oblaka odakle izbijaju zlatne zrake i vire anđeoske glavice.
Sačuvan je kip Marije s Djetetom iz XVII. stoljeća koji se iznimno štuje. Treba naglasiti da je volavska proštenjarska kapela od davnina poznata diljem hrvatskih krajeva i da su u nju minulih stoljeća hodočastili brojni vjernici, među njima i hrvatski blaženik i mučenik, kardinal Alojzije Stepinac te Sluga Božji, kardinal Franjo Kuharić, koji su trajno u srcu s ljubavlju nosili svoj jaskanski zavičaj. U tu kapelu redovito je dolazio i Sluga Božji Josip Lang, koji je djetinjstvo provodio u susjednim Novakima.
Od bogatog tekstilnog inventara do naših dana sačuvane su dvije vrijedne dalmatike (misničke haljine) od bijela svilena damasta. Zanimljivo je da se nakon jaskanskog franjevačkog samostana najranije orgulje u jaskanskom kraju javljaju baš u Volavju, a današnje orgulje nabavljene su 1785. Gradio ih je Antun Šolc iz Celja, a povećao ih je 1859. Andrija Račič iz Cerklja, graditelj orgulja u Petrovini.
Današnji blagdan Blažene Djevice Marije Snježne pruža vam zaista izvanrednu prigodu za hodočasnički izlet u prekrasno gradsko naselje Volavje.
Izvor: Župa sv.Nikole Jastrebasko
