U četvrtak, 22. studenoga 2018. godine u Pastoralnom centru župe Svih Svetih u Livnu upriličeno je predstavljanje knjige Tragom narodne baštine autorice Ane Papić. Organizator predstavljanja je Franjevački medijski centar Svjetlo riječi.
Večer su otvorili članovi Folklorne sekcije OŠ „Fra Lovro Karaula” iz Ljubunčića otpjevavši pjesmu O kako se često sitim.
Na početku predstavljanja knjige prisutnima se obratio ravnatelj Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi i glavni urednik revije Svjetlo riječi te definitor Franjevačke provincije
Bosne Srebrene fra Janko Ćuro. Najprije je pozdravio sve prisutne, a potom ih je upoznao s djelatnošću medijskoga centra rekavši kako je njegova osnovna svrha širenje kršćanske
vjerske i moralne poruke te promicanje općeljudskih vrijednosti kulture mira i solidarnosti, kao i unapređivanje međuvjerskog dijaloga i međunacionalne snošljivosti. Potom je objasnio kako je knjiga Tragom narodne baštine nastala kao plod višegodišnje suradnje njezine autorice Ane Papić i Svjetla riječi: „Nešto više od tri godine Ana je uređivala istoimenu rubriku u reviji Svjetlo riječi. Sada su svi ti njezini tekstovi objedinjeni u knjigu koja će itekako natopiti inače sušno, sustavno osporavano i nepravedno zapostavljeno područje istraživanja i njegovanja kulturne baštine hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.”
Fra Janko je zatim naglasio kako je itekako važno njegovati i čuvati svoju baštinu koja je stoljećima rađana i pomno čuvana jer je: „Narodna baština neprocjenjiv dio kulture
svakoga naroda koja se stoljećima stvara, čuva i njeguje na onom mjestu na kojem i nastaje: među pukom. Stoga, govoriti o narodnoj baštini u kontekstu čiste prošlosti nije ni pravedno niti moguće jer je ona istovremeno nadahnuće za budućnost. Naime, može li, ne samo rasti nego uopće postojati stablo bez korijena? Ista se slika može primijeniti i na narod kada ne bi poznavao svoju prošlost, izvor i kulturu i kada ne bi to znanje njegovao kao neprocjenjivu vrijednost.”
Ukazao je i na aktualni trend iseljavanja mladih i cijelih obitelji s naših prostora naglasivši kako već prva generacija naših doseljenika diljem svijeta ne govori ni svoj materinji jezik, a kamoli da poznaje svoje korijene i baštinu. U tom kontekstu prisutnima je prepričao scenu iz pripovijetke Čaša autora Ive Andrića. Pred kraj svoga obraćanja fra Janko je objasnio
kako nije mala stvar biti dionikom povijesti i nacionalnog identiteta slavnih ljudi bogate crkveno-pučke tradicije o kojoj u ovoj knjizi s pažnjom i poštovanjem piše naša Ana. Svoj govor je završio riječima zahvale Ani za suradnju sa Svjetlom riječi, a posebno na njenom odnosu prema našoj zajedničkoj baštini i tradiciji istaknuvši kako je njezina knjiga pravo malo blago koje bi trebala imati svaka obitelj.
Nakon fra Janka okupljenoj publici se obratio doc. dr. sc. Marinko Marić, voditelj studija Povijest Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku. Doc. dr. sc. Marić je autor
dvadesetak znanstvenih i stručnih članaka te knjige Stanovništvo Popova u Hercegovini: Ravno. O knjizi Tragom narodne baštine je rekao: „Zbirka kolumni Ane Papić koju večeras promoviramo predstavlja vrlo zanimljivu građu koja je plod njezina dugogodišnjega terenskoga rada, marljivoga prikupljanja sjećanja svojih kazivača te iščitavanja brojne literature koja se bavi tradicijskom kulturom.” Potom je istaknuo kako živimo u vremenu kada bogatstvo naše višestoljetne tradicije sve više iščezava i gubi se u bezdanu prošlosti. „Ova zbirka donosi dragocjene uspomene na narodne običaje i ostale zanimljivosti iz prošlosti livanjskoga kraja. Vrlo je zanimljivo prisjetiti se adventskih i korizmenih običaja koji su nekada činili glavna kulturna događanja. Papić nas kroz svoje kazivače vraća u teška i bremenita vremena kada su ovdašnji katolici čuvali svoju vjeru održavajući stoljetne običaje predaka i Katoličke Crkve”, naglasio je Marić.
Potom je objasnio kako se knjiga sastoji od tri cjeline: Život u prošlosti gdje je autorica objedinila 16 kolumni koje se tiču crtica iz seoskoga života, narodnih poslovica, majstora zlatnih ruku, društvene i duhovne dimenzije djetinjstva. Druga cjelina Crkveno-pučka
tradicija obuhvaća 17 kolumni čije su teme vezane uz običaje i crkvene blagdane dok treću cjelinu pod nazivom Povijest i tradicija čine povijesne crtice od predaje o dolasku Hrvata do života fra Lovre Karaule – sveca za narod u livanjskoj pučkoj tradiciji s ukupno 14 članaka.
Na kraju svoga obraćanja, doc. dr. sc. Marić čestitao je izdavaču Franjevačkom medijskom centru Svjetlo riječi i uredniku fra Janku Ćuri, te autorici Ani Papić što su izdavanjem ove knjige upotpunili prazninu u hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj historiografiji tradicijske kulture.
Uslijedio je kratki igrokaz Folklorne sekcije OŠ „Fra Lovro Karaula” pod nazivom Kako je nekad bilo. Autorica igrokaza je učiteljica Tina Karaula, a njegov sadržaj na šaljiv način prikazuje kako je nekada izgledala prosidba. Nakon njih je svoju riječ uputio dugogodišnji meštar novaka i bogoslova te profesor franjevačke povijesti fra Anđelko Barun. Fra Anđelko je najprije naglasio kako knjiga Tragom narodne baštine pripada domeni očuvanja i prezentiranja nematerijalne kulturne baštine u našem narodu, posebice u livanjskom kraju. Kako bismo je pravilno mogli vrednovati, fra Anđelko je prije svega razjasnio sadržaj pojmova o kojima knjiga govori. Potom je naglasio: „Knjiga Tragom narodne baštine spomenik je žive riječi narodne baštine ostavljene sadašnjim i budućim pokoljenjima. Naslijeđena baština ogledalo je naše prošlosti i pouka nama i budućim generacijama. Zato hvala Ani na njezinu zanimanju i trudu koji je uložila, te u pismenoj formi ostavila dio naše narodne baštine po kojoj prepoznajemo svoj identitet.”
Na kraju se prisutnima obratila i sama autorica knjige Ana Papić riječima znamenitoga fra Ivana Frane Jukića: „Među narodom živjeti, njegove običaje, narod, ćud i predrasude ne
znati, upravo znači: u vlastitoj otadžbini tuđinom biti.” Potom je ukazala na činjenicu kako je naša baština jedinstveno i nenadomjestivo nasljeđe koja sa sobom nosi odgovornost očuvanja: „Niti jedna vlast i sila nisu narodno pamćenje mogli uništiti. U svojoj originalnosti hrvatska tradicijska kultura nudi nam se i danas noseći sa sobom višestruke poruke kako se snagom, nadom, ljubavlju, čvrstom vjerom i zajedništvom mogu pobijediti poteškoće i sačuvati ognjište te kako se ostvaruje suživot i poštovanje prema drugim narodima.” Istaknula je, također, da su jezik i kultura najveće blago koje jedan narod posjeduje i zaboravljanjem toga gubi se identitet. U dom je duhu zahvalila suradnicima iz Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi i predstavljačima knjige koji su odvojili vremena da naše blago bude snimljeno i zapisano.
Mladi članovi Folklorne sekcije OŠ „Fra Lovro Karaula” su za kraj otpjevali tradicionalnu pjesmu Na šta cure momke mame, a večer je moderirala novinaraka Svjetla riječi Nikolina Marčić. Nakon predstavljanja uslijedilo je zajedničko druženje uz zakusku.
Foto: Anita Tolo
Izvor: www.svjetlorijeci.ba
