Ka razumnoj potrošnji – Globalni pristup podizanja svijesti o potrebi promjene obrazaca potrošnje u kućanstvima posebice po pitanju bacanja hrane

 Zabrinjavajući su podaci da svaki peti kruh završi u kanti za otpad u zemlji u kojoj svaki peti stanovnik gladuje. Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore potrošnja u prosincu 2017. iznosit će 12,5 milijardi kuna. Što kupujemo, kako kupujemo i koliko potom hrane bacamo trebale bi biti glavne teme u ovoj pred blagdanskoj shopping euforiji a malo tko ih spominje. Konzumerizam postaje globalni problem s kojim se danas suočavaju sve članice i nečlanice EU. Veliki problem koji je donijela potrošačka groznica današnjice jesu viškovi hrane kako i enormne količine iste koje se bacaju svaki dan. Pa tako i u Hrvatskoj godišnje bacimo oko 400 tisuća tona hrane, pri čemu samo kruha dnevno 135 tona, a istodobno ljudi kopaju po kontejnerima.

Ovo su samo neki od razloga pokretanja 3 godišnje inicijative pod nazivnom Globalni pristup učenju o otpadu iz hrane u neformalnom obrazovanju koja de okupljati partnere iz Hrvatske, Litve, Latvije, Estonije, Rumunjske, Bugarske i Bangladeša u zajedničkim aktivnostima podizanja svijesti ciljnih skupina o globalnoj međuovisnosti i pitanjima okoliša i društvenog razvoja, te promicanja vještina izbjegavanja stvaranja otpada hrane i promijenjene obrasce potrošnje u kućanstvima. Projekt sufinancira Europska komisija kroz program Development education and awareness raising (DEAR).

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.702,475 eura. “Borba s ovim problemom nije moguća bez promjena u obrascima potrošačkog ponašanja svakog pojedinca. Svatko od nas doprinosi već malom promjenom. Kroz projekte aktivnosti biti de obuhvaćeno više od dva milijuna građana EU-a koje želimo potaknuti na korištenje održivog obrazac potrošnje. Drugo, ciljne skupine i dionici (2 000 000 članova kućanstva, 3000 stručnjaka za obrazovanje, 1000 predstavnika nevladinih organizacija i donositelja odluka) povećat će znanje o tome kako se otpad od hrane globalno odnosi na klimatske promjene, migracije i biološku raznolikost. Ovim pristupom želimo dovesti s jedne strane do smanjenog negativnog trenda bacanja hrane i smanjenim troškovima kućanstava te izravno doprinijeti smanjenju tereta okoliša tijekom proizvodnje i potrošnje i fazama iskorištavanja”, rekla je Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača, koordinatorica projekta za Hrvatsku.

Iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača u ovoj blagdanskoj potrošačkoj groznici građanima poručuju da razumno i planirano kupuju, da biraju i serviraju manje porcije i viškove hrane ako ih bude
doniraju najbližim socijalnim samoposlugama jer nemaju svi u Hrvatskoj sreću bogate Božićne trpeze.

Autor: dnevno.hr
PODIJELI