Papa Franjo susreo se sinoć sa studentima, sveučilišnim osobljem, intelektualcima i akademicima na Papinskom katoličkom sveučilištu Čilea u Santiagu, potičući ih da preuzmu izazov stvaranja nove kulture dijaloga i društvene kohezije. Sveti je Otac čileanske akademike i intelektualce potaknuo da senzibiliziraju zemlju za važnost iskazivanja posebne skrbi i poštovanja prema domorodačkim zajednicama i njihovim kulturnim tradicijama. U svom je govoru Papa također istaknuo važnost odgovornosti odgajatelja u stvaranju uvjeta za miran suživot u zemlji.
Jučerašnji je dan Papina pohoda Čileu bio u znaku autohtonih naroda te južnoameričke zemlje jer je Sveti Otac velik dio vremena proveo u Araukaniji, rodnoj zemlji naroda Mapuche, te je u tom kontekstu kazao da domorodački narodi nisu samo jedna manjina među drugima, nego bi ih se trebalo smatrati glavnim dijaloškim partnerima, posebno kad se predlaže velike projekte koji pogađaju njihovu zemlju.
Sveučilišnim profesorima i intelektualcima je rekao da ubrzanje i osjećaj dezorijentiranosti pred novim procesima i promjenama u društvu zahtijevaju nove obrazovne procese koji su preobražavajući, uključivi i koji daju prednost susretu i suživotu. Taj proces zahtijeva obrazovanje koje integrira i usklađuje um, osjećaje i djelovanje – kazao je Papa, objašnjavajući da će takav pristup studentima ponuditi rast koji nije samo skladan na osobnoj razini, nego i na društvenoj, te će tako spriječiti fragmentaciju i društveni slom.
Papa Franjo je posebnu pozornost posvetio pitanju takozvanog „fluidnog društva“ u kojem izgleda da je novo mjesto susreta „oblak“ u kojem sve isparava i gubi postojanost, a što je možda jedan od razloga za gubitak svijesti o važnosti javnoga života. Bez te je svijesti vrlo teško izgraditi naciju jer jedino što se čini važnim i valjanim jest ono što se tiče pojedinca – kazao je Papa.
Pozivajući na kulturu koja njeguje pamćenje i veze koje ga podupiru, Sveti je Otac rekao da nacija kojoj nedostaje svijest o važnosti javnog života neće postati samo sve više fragmentirana, nego i konfliktnija i nasilnija. Ističući važnost napretka kao zajednice, papa Franjo je kazao kako je sveučilište izazvano stvoriti nove procese koji će nadići fragmentaciju i omogućiti nove oblike uključivosti. Napomenuo je da znanje mora dovesti do međuigre sveučilišne učionice i mudrosti ljudi koji čine tu blagoslovljenu zemlju.
Ističući da znanje mora uvijek osjećati da je u službi života, Papa je rekao da obrazovna zajednica ne može biti svedena na učionice i knjižnice, već mora biti stalno izazivana na sudjelovanje. Sveti se Otac također prisjetio stare kabalističke predaje prema kojoj je zlo nastalo iz rascjepa koji je proizveo čovjek koji je jeo sa stabla spoznaje dobra i zla, dopuštajući tako da znanje stekne nadmoć nad stvorenim, podvrgavajući ga svojim planovima i željama.
To će – nastavio je papa Franjo – uvijek biti suptilna napast u svakom akademskom okruženju: svesti stvoreno na određene interpretativne modele koji ga liše onog Otajstva koje je poticalo čitave generacije da traže ono što je pravedno, dobro, lijepo i istinito. Istinski profesor treba biti sposoban probuditi čuđenje u svojim studentima. Čuđenje nad svijetom i čitavim svemirom koji čeka da bude otkriven – kazao je Papa.
Podsjećajući prisutne da je poslanje koje im je povjereno proročko jer su pozvani stvoriti procese koji će prosvijetliti suvremenu kulturu, papa Franjo ih je na kraju potaknuo da traže uvijek nova mjesta dijaloga umjesto sraza; susreta, a ne podjele; putove prijateljskog neslaganja koji dopuštaju različitosti među osobama koje su udružene u iskrenom nastojanju da kao zajednica napreduju prema obnovljenom nacionalnom suživotu.
Izvor: Vatikanski radio
