Sveti Florijan je u ranijim vremenima bio posebno čašćen svetac, napose u Slavoniji, o čemu svjedoče još uvijek sačuvani mnogobrojni njegovi kipovi na raskrižjima, pred Domovima vatrogasnih društava ili u nišama nekih kuća ili zgrada. Štovao se kao zaštitnik pivara, bačvara, dimnjačara, vatrogasaca, vojnika, ratnika, sapunara, utopljenika, vrtlara, kovača, protiv opasnosti od požara, nevremena, protiv neplodnosti polja, u opasnostima od poplava, kod opekotina, oluje, suše itd. Danas se on najčešće vezuje uz vatrogasce, koji ga svečano slave na Dan sv. Florijana – 4. svibnja, no stječe se dojam kako je tu više riječ o “folkloru”, a manje o pravoj vjeri.
Ukratko o sv. Florijanu
Sveti Florijan je rođen u 3. st. na području današnje Donje Austrije, a u vrijeme Dioklecijanova progona kršćana bio u rimskoj vojsci, zadužen za vatrogasne postrojbe. I sam je bio kršćanin, te je druge kršćane bodrio da ustraju u vjeri za Krista i, ako treba, podnesu mučeničku smrt. Rimski namjesnik ga je pokušao nagovoriti da se odrekne svoje vjere i prizna poganske bogove, no kako on to nipošto nije htio, mučen je i bičevan, te je osuđen na smrt i 4. svibnja 304. god. bačen u rijeku Enns s mlinskim kamenom oko vrata.
Ophod na spomendan sv. Florijana
U ranijim je vremenima na spomendan sv. Florijana bio značajan ophod, o čemu nam svjedoče Obrednik Biskupije Bosansko-djakovačke i Sriemske iz 1878. (str. 253) i Priručni obrednik (dodatak Rimskom obredniku za Đakovačku biskupiju) iz 1933. god. (str. 83-84). U njima pronalazimo i detaljan opis ophoda toga dana.
Svećenik bi tako, nakon završene svete mise, prišao oltaru, a sav narod bi kleknuo i pjevao Litanije svih svetih. Kod zaziva Sveta Marijo, moli za nas, svi bi ustali i ophod bi krenuo. Kad se stigne do kipa sv. Florijana i kad litanije završe, svi bi ponovno kleknuli pred kipom i zajednički izmolili Očenaš i Zdravo Marijo. Potom bi slijedio ovaj responzorij (molitveni dijalog u kojemu se smjenjuju svećenik i narod):
Sveć.: Slavom i čašću krunio si ga, Gospodine. (Aleluja).
Odg.: I postavio si ga nad djela ruku svojih. (Aleluja).
Sveć.: Moli za nas sveti Florijane. (Aleluja).
Odg.: Da od svih ognjenih pogibelji očuvani, postanemo dionici obećanja Kristovih. (Aleluja).
Sveć.: Gospodine, usliši molitvu moju.
Odg.: I vapaj moj k tebi da dođe.
Sveć.: Gospodin s vama.
Odg: I s duhom tvojim.
Potom bi svećenik izmolio ovu molitvu:
Svemogući, vječni Bože, koji si slugu svoga svetog Florijana iz premilostive ljubavi obranio od grješne propasti, i usred buke vojničkoga zvanja sačuvao od pogibelji svijeta, te ga ovjenčao mučeničkim vijencem, i nama dao za odvjetnika proti škodljivom ognju i pustošećoj poplavi: molimo te ponizno, oslobodi nas po zagovoru svetoga Florijana od grješnog ognja i spona grješnih, prosvijetli i ojačaj nas svojom nebeskom svjetlošću i jakošću proti svakomu grijehu, brani i sačuvaj naša prebivališta i zgrade od svih ognjenih i poplavnih pogibelji i zala: da i mi po vjernom ispunjavanju svojih dužnosti i držanju svetog zakona, nasljedujući izgled svetog Florijana, njegovim zagovorom postanemo dionici vječne slave. Po Kristu, Gospodinu našem. O. Amen.
Nakon toga bi se ophod vratio nazad u crkvu, a pri tom bi se pjevale marijanske pjesme. Kad bi se ušlo u crkvu, otpjevala bi se pjesma:
Kraljice neba, raduj se. Aleluja.
Jer kog si dostojna bila nosit. Aleluja.
Uskrsnu, kako je rekao. Aleluja.
Moli za nas Boga. Aleluja.
Zatim bi svećenik zazvao, a narod odgovorio:
Sveć.: Raduj se i veseli se, Djevice Marijo. Aleluja.
Odg.: Jer uskrsnu Gospodin uistinu. Aleluja.
Na samom kraju bi svećenik izmolio još ovu molitvu:
Pomolimo se.
Bože, koji si se dostojao razveseliti svijet uskrsnućem Sina svoga Gospodina našega Isusa Krista, daj molimo te, da po njegovoj Majci Djevici Mariji postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našem. O. Amen.
Potom bi podijelio blagoslov narodu ručnim križem i time bi ophod završio.
(Izvor: Vjera i djela – portal katoličkih teologa; autor: mr. Snježana Majdandžić-Gladić)
Odabrao: Franjo Damir K.
Sveti Josip – Zaštitnik Domovine
Moramo raskrinkati abortus kao zločin
Vi ste tomu svjedoci – uz treću vazmenu nedjelju
Zašto su Uskrsna jutra drukčija
Velika subota – Dan tišine i molitve
Nekadašnji običaji uz Veliki petak i Veliku subotu
Veliki petak – Istina između dva zakona
Veliki četvrtak – Stol ljubavi Božje
Država ne može zarađivati u medicini
Kauza sluge Božjega p. Ante Gabrića
Blažena Djevica Marija Lurdska
Sretan u životu i poslije 28 operacija
Sv. Blaž, sv. Vlaho, sv. Tripun
Običaji na Badnji dan, večer i Božić
Božić u potrošačkoj današnjici
Neka se ispuni volja Božja – molimo!!!
Četrnaest godina od smrti Vlade Gotovca
Dva Božja dara Portalu prije Došašća
Papa Franjo u Europskom parlamentu
Gladni traže dostojanstvo, a ne milostinju
Prikazanje BDM – Gospa od zdravlja
Posveta bazilika svetih Petra i Pavla
Trebaju nam mostovi, ne zidovi
Papa i Svjetski savez evangelika
Gdje vas je dvoje, tu sam i ja
Blagdan svih svetih i Dušni dan
Sveti Šimun i Juda Tadej, apostoli
Blažena Katarina Kosača-Kotromanić
Deset čuda svetog pape Ivana Pavla II.
Dan kada je poginuo Blago Zadro
Uz svjetski dan hospicja i palijativne skrbi
Dan neovisnosti Republike Hrvatske
Sv. Terezija od Malog Djeteta Isusa
Sv. Jeronim, svećenik i crkveni naučitelj
Sveti Mihael, Gabriel i Rafael
Papa Franjo ili petorica kardinala
Sveti Kornelije i Ciprijan, sveta Eufemija
Spomendan imena Blažene Djevice Marije
Ljudi – u daljini ili pored nas
Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja
Rimini – 35. Meeting prijateljstva
Blažena Djevica Marija Kraljica
Sveti Pio X. – papa reformator
Sveta Ivna Franciska de Chantal
Beskućnici i siromasi u Hrvata
Ustoličen novi mitropolit Porfirije
13. srpnja – Majka Božja Bistrička
9. srpnja – Spomendan Marije od Propetog Isusa Petković
5. srpnja – spomendan suzaštitnika Europe – Ćirila i Metoda
Duhovna potpora u palijativnoj skrbi
Sveti Petar i Sveti Pavao – apostoli