NEKA I ONI BUDU JEDNO KAO I MI !

264

autor homilije : ZVONKO PRESEČAN

MISAO IZ EVANĐELJA DANA

Neka i oni budu jedno kao i mi!

VII. vazmeni tjedan

Nedjelja, 13. 5. 2018.

 

SEDMA VAZMENA NEDJELJA

ČITANJA: Dj 1,15-17.20a.20c-26; Ps 103,1-2.11-12.19-20ab; 1Iv 4,11-16; Iv 17,11b-19

 

Prvo čitanje: Dj 1, 15-17.20a.20c-26

Treba da jedan od ovih bude svjedokom njegova uskrsnuća.

Čitanje Djela apostolskih

 

U one dane ustade Petar među braćom – a bijaše sakupljenog naroda oko sto i dvadeset duša – i reče: »Braćo! Trebalo je da se ispuni Pismo što ga na usta Davidova proreče Duh Sveti o Judi koji bijaše vođa onih što uhvatiše Isusa. A Juda se ubrajao među nas i imao udio u ovoj službi. Pisano je doista u Knjizi psalama:

’Njegova kuća nek opusti,

njegovo nadgledništvo nek dobije drugi!’

Jedan dakle od ovih ljudi što bijahu s nama za sve vrijeme što je među nama živio Gospodin Isus – počevši od krštenja Ivanova pa sve do dana kad bî uzet od nas – treba da bude svjedokom njegova uskrsnuća.«

I postaviše dvojicu: Josipa koji se zvao Barsaba a prozvao se Just, i Matiju. Onda se pomoliše: »Ti, Gospodine, poznavaoče svih srdaca, pokaži koga si od ove dvojice izabrao da primi mjesto ove apostolske službe kojoj se iznevjeri Juda da ode na svoje mjesto.«

Onda baciše kocke i kocka pade na Matiju; tako bî pribrojen jedanaestorici apostola.

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam: Ps 103, 1-2.11-12.19-20ab

Pripjev:

Gospodin u nebu postavi prijestolje svoje.

 

Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina
i sve što je u meni, sveto ime njegovo!
Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina
i ne zaboravi dobročinstava njegovih!

Jer kako je nebo visoko nad zemljom,
dobrota je njegova s onima koji ga se boje.
Kako je istok daleko od zapada,
tako udaljuje od nas bezakonja naša.

Gospodin u nebu postavi prijestolje svoje
i kraljevska vlast svemir mu obuhvaća.
Blagoslivljajte Gospodina, svi anđeli njegovi,
vi jaki u sili što izvršujete naredbe njegove.

 

Drugo čitanje: 1Iv 4, 11-16

 Tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu.

 Čitanje Prve poslanice svetog Ivana apostola

 

Ljubljeni, ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge. Boga nitko nikada ne vidje. Ako ljubimo jedni druge, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova u nama savršena. Po ovom znamo da ostajemo u njemu i on u nama: od Duha nam je svoga dao. I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. Tko ispovijeda da je Isus Sin Božji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. I mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu.

Riječ Gospodnja.

 

Evanđelje: Iv 17, 11b-19

 Neka i oni budu jedno kao i mi!

 Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

 

U ono vrijeme: Isus podiže oči k nebu i pomoli se:

»Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi. Dok sam ja bio s njima, ja sam ih čuvao u tvom imenu, njih koje si mi dao; i štitio ih, te nijedan od njih ne propade osim sina propasti, da se Pismo ispuni. A sada k tebi idem i ovo govorim u svijetu da imaju puninu moje radosti u sebi. Ja sam im predao tvoju riječ, a svijet ih zamrzi jer nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta.

Ne molim te da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš od Zloga. Oni nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta. Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina. Kao što ti mene posla u svijet, tako i ja poslah njih u svijet. I za njih posvećujem samog sebe da i oni budu posvećeni u istini.«

Riječ Gospodnja.

 

Uvod

Premijer jedne države jednom je na zasjedanju parlamenta izjavio:

„Gospodo krajnje je vrijeme da se ujedinimo i da povedemo naš narod u bolju budućnost.“

„Ali gospodine predsjedniče vlade, recite nam tko nas ugrožava da bi se morali ujediniti,“ oglasi se jedan zastupnik u parlamentu i nastavio. „Tko nas ugrožava? Rusi? Amerikanci? Kinezi? Protiv koga se moramo ujediniti. Tko nam prijeti?“

Možda je ovo smiješno ali neki ljudi potrebu za ujedinjenjem vide samo ako su ugroženi. Neki idu čak toliko daleko da ukoliko imaju mir, i nitko ih ne ugrožava, da bi održali jedinstvo, oni doslovno izmišljaju nekakve neprijatelje. Ako je netko od vas posjetio Albaniju negdje 93 ili 94 godine, mogao je vidjeti na tisuće bunkera uz obalu, po gradu, uz prometnice. Ti bunkeri su svjedočili o paranoji bivšeg diktatora Envera Hoxe, koji je da bi održao jedinstvo u bivšoj državi doslovno izmišljao neprijatelje. Takva udruživanja zovemo udruživanje radi političkog interesa.

Jedinstvo je u našem životu veoma važno. Ostaje samo pitanje iz kojih pobuda se ujedinjujemo. Mala poduzeća se udružuju u veliko poduzeće da bi na taj način konkurirali velikim i jačim poduzećima. Još i danas se potencira udruživanje u koje kakve jedinstvene oblike. Obrtnici iste djelatnosti će se udruživati u cehove, Različite djelatnosti u zadruge, poduzeća će se udružiti u holdinge, i tko zna kakvih sve udruženja nema. Takva udruživanja zovemo udruživanje radi postizanja zajedničkog materijalnog interesa.

Kada je Isus bio na ovoj zemlji, osnovao je također jedno jedinstvo koje traje još i danas. Zovemo ga Crkva. Zbog čega se Kristovi sljedbenici udružuju u Crkvu? Koja je uloga Crkve? Što je Krist planirao kada je osnovao Crkvu?

 

Uvod

Kristova prvosvećenika molitva posebno naglašava potrebu jedinstva Kristovih učenika. Isus moli svog Oca da Njegovi učenici „budu jedno kao i mi.“ Jedinstvo o kojem Isus ovdje govori je vrlo važno. Nakon uskrsnuće Isus će učenicima dati veoma važan nalog, nalog koji daje smisao postojanju Njegove crkve. Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!” “I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta. Matej 28,19.20.   Ovo jedinstvo crkve koje je Krist najavio prepoznatljivo je po tome što sve narode stvara Kristovim učenicima. Dužnost crkve je širiti Kraljevstvo nebesko. Dužnost crkve je evangelizirati njeno vjerništvo kako bi bilo spremno za obavljanje ove važne Gospodnje zadaće.

Ono što je najvažnije je da u toj borbi koju je Krist predvidio za Crkvu, On je neće ostaviti samu. Cijelo vrijeme Krist tvrdi da će Biti s nama. On će biti s nama svojim Duhom. Kada je Isus proročki opisivao crkvu koju je trebao organizirati, u razgovoru sa sv. Petrom rekao je: I ja tebi kažem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit ću Crkvu svoju, i vrata paklena neće je nadvladati. Matej 16,18. Mnogi vjeruju da ovdje Isus naviješta takvu čvrstoću crkve koja će izdržati sva iskušenja. S jedne strane je to točno, ali ovaj izraz ima daleko šire značenje.

Vrata imaju za cilj štiti kuću od nepoželjnih gostiju. Kada su vrata zaključana tada se ne može u kuću zaći. Upravo zbog toga postoje i tzv protuprovalna vrata koja sprečavaju nekontrolirani ulaz onih koji bi iz kuće željeli nešto uzeti što im ne pripada. Kada Isus priča da će crkva imati toliku snagu, tada to znači da vrata pakla neće pred Njom izdržati. Crkva će provaliti u sam pakao kako bi spasila one koji su u njemu zarobljeni.

Danas su mnogi zarobljeni i nalaze se u paklu ovisnosti o drogi, kocki , alkoholu ili nekoj drugoj ovisnosti. Mnoge obitelji umjesto da budu predvorje raja, prolaze kroz pakao, tj. imaju sve karakteristike pakla, od nasilja u obitelji, bolesti, neimaštine i svega ostalog. Isus kaže da će crkva takva vrata probiti kako bi spasila one koji su u tome paklu zarobljeni.

Svakako, kroz svoje institucije crkva danas to radi. Karitas, te ostale institucije socijalnog karaktera čine sve kako bi ublažile te posljedice grijeha koje je đavao nametnuo. Ipak ostaje pitanje, koliko osobno učestvujem u tome da nekog izvučem iz pakla u koji ga je đavao uvukao? Možda mislim da organizirani oblik pomoći je sasvim dovoljan. Ipak Bog želi da osobno u tome učestvujem.

Pedeset dana nakon uskrsnuća apostoli i ostali koji su boravili u Gornjoj sobi dobili su dar Duha. Rezultat toga je bio da su s takvom silom svjedočili da se samo nakon jedne propovijedi koju je održao polupismeni i neobrazovani ribar-Petar, obratilo tri tisuće duša. Učenici su bili jedinstveni kao kapi vode u čaši. Upravo to jedinstvo, jedinstvo sa Duhom Svetim davalo im je nevjerojatnu snagu. Za vrlo kratko vrijeme dvanaest Isusovih učenika zapalilo je evanđeljem cijeli tada poznati svijet.

Ipak, ostaje osnovno pitanje, kako je moguće među nama ljudima stvoriti jedinstvo kada smo svi različiti. Različiti smo po svom profilu osobnosti. Psiholozi nas dijele na četiri osnovne podjele. Netko je introvertan i svojim profilom osobnosti okrenut prema unutra. Netko je ekstrovertan i svojim profilom osobnosti okrenut prema van. Netko je više okrenut ljudima, drugi je više okrenut ciljevima. Svatko od nas od Boga je dobio različite duhovne darove. Kaka stvoriti jedinstvo u takvoj različitosti?

Ono što čovjek ne bi uspio, Bog to čini vrlo jednostavno. Tu našu različitost kada ju On objedini,  tada dobivamo nešto savršeno. Kao prvo Bog nas posvećuje svojom istinom. Isus se molio: Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina. To jedinstvo možemo ostvariti samo kroz Božju riječ. Najveći problem nas ljudi je da velike biblijske poruke razumijemo na drukčiji način. Najčešći razlozi kršćanskog odvajanja bilo je razumijevanje Božje riječi. Danas postoje tisuće kršćanskih vjerskih pravaca koji različito razumiju neku od biblijskih poruka. Kako saznati koje je tumačenje ispravno.

Na jednom internetskom forumu vodila se neka religijska rasprava. Jedan znanstvenik koji se po vjerskom pitanju deklarirao kao nevjernik da bi opravdao svoju nevjeru, rekao je: “Oprosti Bože, ali nisi bio potpuno jasan.” Dali stvarno Bog u svojoj Riječi nije jasan pa ga mi ljudi ne razumijemo? Svakako, u razumijevanju Božje poruke koja je napisana ljudskim jezikom uvažavajući da je ta poruka pisana u dosta velikom vremenskom odmaku, da je pisana u nekoj drugoj kulturi koja ima drukčije životne vrednote od naše kulture, može se dogoditi da se ta slika Božjeg karaktera iskrivi, kao da ju gledamo kroz neku prizmu koja pokazuje nerealnu sliku. Da bi nekako to spriječili, ljudi koji žele stvoriti jedinstvo među kršćanima raspravljaju o biblijskim porukama i na osnovi tih rasprava stvaraju konsenzus. Oni tvrde da je nešto istina samo za to što se oko tog predmeta suglasila većina onih koji su po tom pitanju raspravljali. A koliko je siguran takav zaključak? Da bi upoznali Boga, nama ne pomaže konsenzus. Za upoznavanje Krista i Njegovog karaktera, nama treba osvjedočenje Svetim Duhom. Najbolji primjer tomu je kada je Isus pitao: “A što vi mislite tko sam ja?” Petar koji je tada bio Kristov učenik je odgovorio: “Ti si Krist”. Isus pohvaljuje Petra za takvu spoznaju, ali mu navodi i izvor te spoznaje. On kaže: To nije rezultat tvojeg logičnog zaključka, to nije rezultat glasovanja i nečijeg konsenzusa, to je rezultat Duha Svetog. On te je u to osvjedočio.

Isus se moli da budemo jedinstveni u Duhu. Koliko god bili različiti po bilo kojoj osnovi, Duh Sveti je taj koji nas treba ujediniti. Sveti Petar je kasnije u svojoj poslanici slikovito opisao to jedinstvo i zajedništvo kršćana. Siguran sam da se je sveti Petar cijelog života sjećao tog razgovora s Kristom. Mnogo kasnije je objašnjavao kako je on razumio Isusa, i koji je smisao toga što mu je Isus rekao. Smatrao je svojom velikom čašću što je izabran od samog Spasitelja da bude dio temelja Kristove crkve koju je Krist osnova. Govoreći o crkvi, najbolji prijatelj apostola Petra, sveti Pavao je pisao: Tako dakle više niste tuđinci ni pridošlice, nego sugrađani ste svetih i ukućani Božji  nazidani na temelju apostola i proroka, a zaglavni je kamen sam Krist Isus.  U njemu je sva građevina povezana i raste u hram svet u Gospodinu. U njemu ste i vi ugrađeni u prebivalište Božje u Duhu. Efežanima 22,19-22. Sam apostol Petar je uzevši tu sliku koju je opisao sveti Pavao pisao: Pristupite k njemu, Kamenu živomu što ga, istina, ljudi odbaciše, ali je u očima Božjim izabran, dragocjen pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni Dom za sveto svećenstvo da prinosite žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu. 1,Petrova 2,5.

Oduševljava me ova slika građevine. Svi mi, ako prihvatimo Krista, možemo biti dio tog najsvetijeg Hrama u kojem boravi sam Isus Krist svojim Duhom. Međutim, mi smo slični kamenu koji je donesen iz kamenoloma. Neotesani smo, vrlo grubi i neprikladni za ugradnju u zid. Veliki Graditelj, naš Gospodin Isus Krist nas je izabrao i želi nas prilagoditi kako bi nas smjestio u taj zid svog najsvetijeg Hrama. On nas mora tesati i obrađivati. U našem životu zasigurno doživljavamo poteškoće i nevolje. Kada bi smo mogli vidjeti svoga graditelja s kojom nas brigom i oprezom obrađuje kako bi nas ugradio u taj sveti Hram, bili bi smo sretni zbog milosti koja nam je ukazana. to je slika jedinstva u različitosti. Nijedan kamen u građevini nije isti, ali građevina zbog toga izgleda prekrasno. To je jedinstvo u Duhu.

Sveti Pavao također opisuje to jedinstvo jednom drugom slikom. Jer kao što u jednom tijelu imamo mnogo udova, a nemaju svi isto djelovanje, tako smo i mi, mnogi, jedno tijelo u Kristu, a pojedinci udovi jedan drugomu. Rimljanima 12,4.5. Ovom slikom sv. Pavao opisuje savršenost jedinstva u raznolikosti. Ta naša različitost po svim osnovama, kada se predamo Kristu, On od nas različitih čini prekrasnu cjelinu. Upravo ta različitost postaje u Božjim rukama nešto poželjno. Ta različitost u jedinstvu sa Svetim Duhom daje pretpostavku za izvrsnost. To je očito i razlog zašto bi trebali ljude poticati da budu ono što jesu. Upravo ono što jesmo, Bogu je najpotrebnije. On je taj koji će s nas maknuti nešto suvišno ukoliko je to potrebno, ili nam dodati nešto ukoliko nam nešto nedostaje. U tom jedinstvu Duha bit ćemo savršeni kao zajednica.

Ipak ostaje jedno važno pitanje; Kako ćemo znati da smo u zajednici s Duhom. Danas ima puno zajednica i udruženja koja su se udružila iz raznih razloga. Uglavnom su to udruživanja iz interesa. Jeli i Crkva jedna od takvih zajednica. Postoji test koji nam pokazuje jeli naša zajednica ima jedinstvo u Duhu.

Jedan od bivših predsjednika naše domovine jednom je prigodom izjavio: “Nijedan oblik jedinstva s bilo kime nije niti prijateljstvo niti bilo kakva ljubav. Jedini razlog i potreba za bilo kakvim udruživanjem mora biti interes.” Koliko li je to različito od zajedništva u Duhu. Sveti Ivan apostol je o karakteristikama tog zajedništva često pisao. Jednu od njegovih takvih izjava smo čitali na početku: Ljubljeni, ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge. Boga nitko nikada ne vidje. Ako ljubimo jedni druge, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova u nama savršena. Po ovom znamo da ostajemo u njemu i on u nama: od Duha nam je svoga dao. I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. Tko ispovijeda da je Isus Sin Božji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. I mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu.

Sveti Ivan  ovdje navodi dvije važne karakteristike tog zajedništva. Prva i osnovna je da vjerujemo u Boga i u Njegovog Sina Isusa Krista. To je najvažnija vijest koju trebamo iznijeti ovom svijetu. Isus Krist, Sin Božji, zbog velike ljubavi prema palom čovjeku, postao je čovjekom i umjesto njega svojom smrću i uskrsnućem platio dug koji je čovjek napravio padom u grijeh. To je najradosnija vijest da je upravo tim činom Krist uspio pomiriti grešnog čovjeka sa savršenim i bezgrešnim Bogom. To je radosna vijest koja nas poziva da se ujedinimo s njim.

Tako ujedinjeni s Kristom preko Duha Svetoga, mi se ujedinjujemo s izvorom ljubavi. Iz našeg će života zračiti ljubav. Ljudi koji nas budu gledali, koji s nama budu u nekom kontaktu, koji s nama budu nešto radili, u nama će prepoznati Isusa Krista.

Za vrijeme drugog svjetskog rata nakon bombardiranja jednog Njemačkog grada, po gradu je hodao jedan Američki vojnik. Ruševine su svuda bile oko njega. Vojnik je naišao na dječaka koji je pokušavao iz ruševina neke pekare izvući komadiće kruha kako bi utažio svoju glad. Vidjevši to, vojnik se sažalio i iz svoje torbe izvukao komad kruha i dao ga dječaku. Dječak je pogledao vojnika, a zatim upitao:

„Gospodine, da niste vi slučajno Isus?“

Da, po ljubavi će nas prepoznati da smo Kristovi učenici. Ta ljubav koju imaju Kristovi učenici, ta ljubav koju trebaju imati kršćani, to nije samo neka ugodna emocija. Ona je načelo života po kojem se prepoznaju Kristovi učenici.

Ukoliko tu ljubav ne primijetite u vašem životu, ne pozivam vas da ju stvarate i da se na nju prisilite ili sl. Pozivam vas da provjerite kakva je vaša veza sa Gospodinom Isusom Kristom. Mi ne možemo ovom svijetu davati ono što nemamo. Ako nismo povezani s Kristom preko Duha Svetoga, mi možemo imati zajedništvo jedan s drugim, ali to će biti zajedništvo isto kavo je i zajedništvo koje se stvara iz interesa. Dokle nam traju interesi, trajat će i zajedništvo. Neka naše zajedništvo bude zajedništvo iz ljubavi. To će moći biti ako dozvolimo da Krist kroz svoju Riječ stanuje u nama. Krist je davno za to zajedništvo molio svog Oca i On je za to zajedništvo još uvijek zainteresiran.

Kristova Molitva Ocu: Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi. Krist želi da s Njime budemo jedno. Bog, Stvoritelj, Spasitelj i Otkupitelj, Kralj nad kraljevima, želi da budemo jedno s njim. Nije li to velika čast koju nam nebo nudi. To je upravo velika milost. Nemojmo ju odbiti zbog pogrešnih vrijednosti koje u životu možemo imati.

Neka vas sve Bog blagoslovi.

Zvonko Presečan

 

PODIJELI