Najčešći oblik zlostavljanja djece u Hrvatskoj: Neplaćanje njihovog uzdržavanja

69

Alimentacija ili uzdržavanje je pravo svakog djeteta, a dužnost roditelja, bake i djedova, maćeha i očuha. U slučaju nedostatka tog prava ili svjesnim neopravdanim zanemarivanjem uzdržavanja nastaje šteta koja je teško nadoknadiva.

Minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Hrvatskoj a koje je dužan plaćati roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se prema prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći po zaposlenome u pravnim osobama RH. Za 2016. godinu prosječna neto plaća bila je 5.685,00 kn.

Od 28. veljače 2017., minimalni iznos za mjesečno uzdržavanje djeteta do 6 godina prema tome iznosi 966,45 kn (17% prosječne plaće), za dijete od 7 do 12 godina 1.137,00 kn (20% prosječne plaće), za dijete od 13 do 18 godina 1.250,70 kn(22% prosječne plaće). Ovaj zakonski minimum nije obvezujuć, roditelj može pravnim putem zatražiti od drugog roditelja veću svotu ukoliko smatra da mu njegove financijske mogućnosti to dozvoljavaju.

Posljednji podatak Ministarstva socijalne politike i mladih o neplaćanju alimentacije je onaj iz 2014. godine u kojem stoji kako alimentaciju ne plaća 73,6 posto roditelja, a koji su na to, prema zakonu dužni. Sedamdeset tisuća djece, prema tome, ne prima alimentaciju.

Zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj posloženo je tako da nema propisan rok u kojem se sudski proces utvrđivanja mjesečnog uzdržavanja za dijete mora završiti što nanosi nepravdu pojedinim obiteljima, posebice majkama koje ostanu same s djetetom. Sudski sporovi tako se protegnu unedogled, jer država to omogućava. Roditelj koji skrbi za dijete, najčešće su to majke, ostane u nezavidnom položaju.

U rujnu 2014. godine donesen je Zakon o privremenom uzdržavanju na koje ima pravo dijete čijem uzdržavanju ne pridonosi niti roditelj niti baka i djed po tom roditelju. Zahtjev za privremeno uzdržavanje podnosi zakonski zastupnik djeteta, u centru za socijalnu skrb prema prebivalištu djeteta. Pravo na privremeno uzdržavanje postoji dok obveznik uzdržavanja ne počne plaćati uzdržavanje, a najduže tri godine odnosno do 18 godine života djeteta. Privremeno uzdržavanje određuje se u visini 50 posto zakonskog minimuma uzdržavanja određenog odlukom koja se donosi sukladno Obiteljskom zakonu.

“Ovdje je broj očeva koji ne plaćaju uzdržavanje daleko veći od onog broja kad majke ne plaćaju uzdržavanje jer u većini slučajeva djeca žive s majkama, ali kad uspoređujete te brojeve i usporedite koliko djece živi s majkama i koliko majki ne plaća alimentaciju, dobijete prilično jednake postotke da i majke i očevi u jednakom postotku izbjegavaju plaćanje alimentacije.”, rekao je Oliver Čanić, predsjednik Udruge za ravnopravno roditeljstvo.

Canić napominje kako u Udruzi ravnopravno roditeljstvo razlikuju roditelje koji iz objektivnih razloga nisu u mogućnosti uzdržavati svoju djecu. Primjerice gubitak posla ili bolest mogu biti razlozi za ne plaćanje.

“Razlikujemo takve od onih koji mogu, a ne žele. Sustav bi tu trebao praviti razliku. Iz tog razloga mi već unazad nekoliko godina predlažemo da država osnuje alimentacijski fond. On je jako bitan kako bi pomogao onim roditeljima koji upravo iz objektivnih razloga ne mogu plaćati uzdržavanje. Naravno, kada taj roditelj nađe posao ili ozdravi, naknadno bi uplaćivao za taj novac koji se izdavao iz fonda.”, objasnio je Oliver Čanić.

Za one koji ne plaćaju alimentaciju postoje kazne. Udruzi za ravnopravno roditeljstvo javljaju se roditelji protiv kojih je podnešena kaznena prijava zbog ne uzdržavanja djece. Oni na kaznenom sudu dogovaraju rok do kad trebaju podmiriti dug. Ukoliko to ne učine slijedi kazna zatvora. Dug time nije riješen već ostaje nepodmiren i uvećava se kamatama. Iz Udruge za ravnopravno roditeljstvo kažu kako pritom sudovi imaju dvostruke kriterije. Majke koje ne plaćaju alimentaciju često prođu bez kazne zatvora.

“Javilo se nekoliko očeva s pitanjem što poduzeti kada majka slobodno ‘šeće’ na relaciji Slovenija – Hrvatska – BiH, ne plaća uzdržavanje za dijete, a država ništa ne čini. Država blagonaklono reagira kada je u pitanju majka koja je dužna plaćati uzdržavanje.”, smatra Oliver Čanić.

Izvor: narod.hr

PODIJELI