Proslov prevodiočev
Mnoge su nam i velike darove darovali Zakon, Proroci i ostali Pisci koji su slijedili iza njih. Zato valja pohvaliti Izraela zbog naobrazbe i mudrosti. Ali nije dovoljno da se ljudi sami nauče knjizi, već treba da riječju i perom koriste i drugim ljudima, te se moj djed Isus, posvetivši se ustrajnom čitanju Zakona, Proroka i ostalih predačkih Knjiga i stekavši golemo iskustvo – najposlije i sam našao ponukanim da napiše štogod poučno i mudro, kako bi oni koji su željni pouke proučili to, pa tako još više uznapredovali u životu prema Zakonu.
Zato, molim, čitajte blagohotno i pozorno ovo moje djelo i oprostite ako nismo uspjeli naći primjeren oblik ovom ili onom izrazu, jer valja znati da hebrejski izričaji, prevedeni na drugi jezik, gube od svoje snage. Štoviše, prouči li se sam Zakon, Proroci i ostale Knjige, opazit će se povelika razlika između prijevoda i izvornika.
Kad sam u trideset i osmoj godini vladavine kralja Euergeta došao u Egipat i boravio ondje neko vrijeme, našao sam djelo veoma poučno. Odlučih stoga uložiti sav trud i mar da prevedem ovu knjigu. Uložih mnogo bdjenja i znanja, tijekom tog vremena, da bih posao obavio i objavio knjigu, osobito na korist onima koji se u tuđini žele baviti naukom i pripravni su prilagoditi svoje običaje kako bi živjeli prema Zakonu.
I. ZBIRKA IZREKA
Otajstvo mudrosti

1

1 Svaka je mudrost od Gospoda

i s njime je dovijeka.
2 Tko će izbrojiti pijesak morski
i kaplje kišne i dane vječnosti?
3 Tko će istražiti nebesku visinu,
zemaljsku širinu i dubinu bezdana?
4 Mudrost je stvorena prije svega ostalog,
i misaon razbor vječan je. 5 #
6 Komu se otkrio korijen mudrosti
i tko znade njezine namisli? 7 #
8 Samo je jedan mudar i uistinu strašan
kad sjedi na prijestolju svojem – Gospod.
9 On ju je stvorio, gledao i izbrojio,
izlio je na sva svoja djela,
10 na svako tijelo prema veličini njegovoj
i obdario njome one koji ga ljube.
Strah Gospodnji
11 Strah je Gospodnji slava i hvala,
veselje i vijenac radosti.
12 Strah Gospodnji sladi srce,
daje radost, veselje i dug život.
13 Tko se boji Gospoda, sretan je na svršetku
i blagoslovljen u dan svoje smrti.

14 Strah Gospodnji početak je mudrosti,

s vjernima je ona stvorena u utrobi majčinoj.
15 Svila je gnijezdo s temeljem vječnim među ljudima
i bit će vjerna porodu njihovu.
16 Strah je Gospodnji punina mudrosti,
ona ih opija svojim plodovima.
17 Dom im napunja milinama
i klijeti svojim urodom.
18 Strah Gospodnji vijenac je mudrosti
koji cvate mirom i zdravljem.
19 Gospod je nju gledao i izbrojio
i izlio spoznaju i razbor,
uzvisio slavu onih koji je posjeduju.

20 Strah Gospodnji korijen je mudrosti,

a izdanci su dug život. 21 #
Strpljivost i supregnuće
22 Strast opakoga ne može opravdati,
jer mu teret strasti donosi pad.
23 Strpljiv čovjek podnosi do u pravi čas,
a na kraju uživa radost.
24 On krije svoje riječi do pravog trena,
i usta mnogih govore o njegovu razboru.
Mudrost i pravednost
25 U riznicama mudrosti zagonetke su spoznaje,
ali je grešniku mrska pobožnost.
26 Želiš li mudrost, vrši zapovijedi,
i Gospod će ti je dati.
27 Jer strah je Gospodnji mudrost i pouka,
i Gospodu je draga vjernost i krotkost.
28 Ne opiri se strahu Gospodnjem
i ne pristupaj Gospodu dvolična srca.
29 Ne budi licemjer pred ljudima
i pazi na usne svoje.
30 Ne uznosi se, da ne padneš
i da se ne osramotiš,
jer Gospod će otkriti tvoje tajne
i poniziti te pred svim zborom,
jer nisi dosegao straha Gospodnjeg
i jer ti je srce puno prijevare.
Strah Gospodnji u kušnji

2

1 Sine moj, ako želiš služiti Gospodu,

pripravi dušu svoju na kušnju.
2 Učvrsti svoje srce i budi jak
i ne nagli kad napast dođe.
3 Prioni uz Boga i ne odmeći se,
da bi bio slavljen na svoj posljednji dan.
4 Primi sve što te stigne
i budi strpljiv u nestalnosti svoje bijede.
5 Jer kao što se u vatri kuša zlato,
tako i odabranici u peći poniženja.
6 Vjeruj u Gospoda, i on će ti pomoći,
kroči pravom stazom i uzdaj se u njega.
7 Vi što se bojite Gospoda, očekujte njegovu milost
i ne skrećite s pravoga puta, da ne propadnete.
8 Vi što se bojite Gospoda, uzdajte se u nj
i plaća vam neće propasti.
9 Vi što se bojite Gospoda, nadajte se dobru,
vječnoj radosti i milosti.
10 Pogledajte prošla pokoljenja i vidite:
je li se ikad postidio tko se uzdao u Gospoda?
Je li ikad ostavljen tko ga se ustrajno bojao?
Je li ikad prezren koji ga je u pomoć zvao?
11 Tȁ Gospod je sućutan i milostiv,
on oprašta grijehe i izbavlja u danima nevolje.
12 Jao strašljivim srcima i lijenim rukama
i grešniku koji hodi dvjema stazama.
13 Jao mlaku srcu koje ne vjeruje,
jer takvo neće naći zaštite.
14 Jao vama koji ste izgubili izdržljivost:
što ćete raditi kad vas Gospod pohodi?
15 Koji se boje Gospoda slušaju njegove riječi,
i koji ga ljube drže se putova njegovih.
16 Koji se boje Gospoda čine što je njemu po volji,
i koji ga ljube uživaju u njegovu Zakonu.
17 Koji se boje Gospoda pripravljaju se srcem svojim
i pred njim se ponizuju.

18 Predajmo se u ruke Gospodnje,

a ne u ruke ljudske:
jer kakvo je u Gospoda veličanstvo,
takva je i njegova milost.
Dužnosti prema roditeljima

3

1 Djeco, slušajte mene, oca svoga,

i radite tako da se spasite.
2 Jer Gospod slavi oca u djeci njegovoj
i učvršćuje pravo majke nad sinovima njezinim.
3 Tko štuje oca okajava grijehe svoje,
4 i tko časti majku svoju sabire blago.
5 Tko štuje oca radovat će se sa svoje djece
i bit će uslišen u dan molitve svoje.
6 Tko časti oca svojeg, dugo živi;
tko čini radost majci svojoj sluša Gospoda.
7 On služi roditeljima svojim kao svojim gospodarima.
8 Sine moj, riječju i djelom štuj oca svoga
da te od njega stigne blagoslov.
9 Jer blagoslov očev učvršćuje kuću djeci,
a majčina kletva temelje im ruši.
10 Ne traži časti u sramoti oca svojeg,
jer ti očeva sramota nije na čast.
11 Jer čovjeku dolazi čast od počasti oca njegova,
a prezrena majka sramota je djeci.
12 Sine moj, pomozi oca svoga u starosti
i ne žalosti ga za života njegova.
13 Ako mu i razum klone, budi blag s njime
i ne grdi ga ti, koji si u punoj snazi.
14 Jer, ne zaboravlja se milost prema ocu,
već se uračunava u oprost grijeha.
15 U danima tvoje nevolje
Gospod će te se sjetiti:
kao što se led topi na suncu,
tako će se iskopnjeti tvoji grijesi.
16 Od hulitelja nije bolji tko prezire oca,
i Gospod proklinje onoga tko vrijeđa majku.
Poniznost
17 Sine moj, budi krotak u poslu svojem,
i bit ćeš voljeniji nego onaj koji darove dijeli.
18 Što si veći to se većma ponizi
da nađeš milost u Gospoda.
19 Jer veliko je milosrđe Božje
i poniznima otkriva tajnu svoju.
20 Iako je velika moć Gospoda,
on prima počast poniznih.
21 Ne idi za onim što ti je previsoko
i ne istražuj ono što je iznad tvojih snaga.
22 Trsi se duhom svojim oko onoga što ti je dano
i ne bavi se pojavama otajstvenim.
23 Ne trudi se oko onog što je iznad tvoje snage,
jer i ono čemu su te učili već je pregolemo
za um ljudski.
24 Mnoge već zavede njihova umišljenost,
i opaka uobraženost iskrivi im misli. 25 #
Oholost
26 Tvrdokorno srce u zlu završava,
i tko pogibelj ljubi, u njoj i propada.
27 Tvrdokorno srce oteščalo je od nevolja,
i grešnik gomila grijeh na grijeh.
28 Nema lijeka bolesti oholnika,
jer se opačina u njem ukorijenila.
29 Srce razborita čovjeka razmišlja o izrekama,
i pažljivo uho san je mudracu.
Milosrđe prema siromasima
30 Kao što voda gasi uzbuktali oganj,
tako i milosrđe čisti od grijeha.
31 Tko dobročinstva uzvraća misli na budućnost,
i u času svojeg pada naći će potporu
4
1 Sine moj, ne uskraćuj milodara siromahu
i ne daj da dugo iščekuju oči ubogoga.
2 Ne žalosti dušu gladnu
i ne draži čovjeka u oskudici njegovoj.
3 Ne razdražuj srca ogorčena
i ne pusti uboga da čeka na dan tvoj.
4 Ne odbij molbe nevoljnika
i ne odvraćaj lice svoje od siromaha.
5 Ne odvrati pogleda svoga od potrebita
i ne daj nikomu prilike da te kune.
6 Jer prokune li te tko u tjeskobi duše svoje,
Tvorac će njegov uslišiti mu vapaj.
7 Nastoj omiljeti društvu
i prigni glavu pred vladarem.
8 Saslušaj siromaha
i uljudno mu odzdravi;
9 izbavi potlačena od njegova tlačitelja
i ne budi podao u svojoj presudi.
10 Budi kao otac sirotama
i kao muž budi na pomoć udovicama.
I bit ćeš kao sin Svevišnjemu,
koji će te ljubiti više nego tvoja majka.
Mudrost odgojiteljica
11 Mudrost odgaja sinove svoje
i brine se za one koji je traže.
12 Tko ljubi nju, ljubi život,
i koji je rano traže ispunit će se srećom.
13 Tko je posjeduje baštinit će čast,
i kamo god krene, Gospod ga blagoslivlja.
14 Služe Svetomu koji njoj služe,
i Gospod ljubi one koji ljube nju.
15 Tko nju posluša sudi pravedno,
i tko se nje drži on je na pouzdanu.
16 Ako se u nju ufa, onda je i baštini,
i ona ostaje u posjedu njegovih potomaka.
17 Jer iako u početku vodi putem krivudavim,
nagoni ga na tjeskobu i drhtavicu,
muči ga stegom svojom
dok se ne mogne u nj pouzdati,
iskušava ga zapovijedima svojim,
18 a na kraju će ga privesti pravom putu
i otkriti mu svoje tajne.
19 Ako odluta, ona ga ostavlja
i predaje njegovoj propasti.
Sram i ljudski obzir
20 Sine moj, pazi na prilike i čuvaj se zla,
i ne stidi se samoga sebe.
21 Jer ima stid što vodi grijehu,
kao i stid koji je čast i milost.
22 Ne budi pristran protiv sebe samoga
i ne stidi se na svoju propast.
23 Ne susteži svoje riječi u pravo vrijeme
i ne skrivaj svoje mudrosti.
24 Jer se u govoru očituje mudrost
i po riječima otkriva naobrazba.
25 Ne protivi se istini,
radije se crveni zbog svojeg neznanja.
26 Ne stidi se priznati svoje grijehe
i ne opiri se struji rijeke.
27 Ne ponizuj se pred budalom
i ne budi pristran pred mogućnicima.
28 Do smrti se bori za istinu,
i Gospod će se boriti za te.
29 Ne budi silovit na jeziku
a lijen i mlitav na djelu.
30 Ne budi kao lav u svojoj kući,
a strašljivac prema svojim slugama.
31 Nek’ ti ne bude ruka ispružena za primanje,
a stisnuta u vrijeme vraćanja.
Bogatstvo i obijest

5

1 Ne oslanjaj se na svoje bogatstvo
i ne reci: “Ja imam dosta.”
2 Ne idi za svojom željom i svojom snagom,
slijedeći strasti svoga srca.
3 Ne reci: “Tko mi što može?”
jer će te Gospod kazniti.
4 Ne reci: “Griješio sam, pa što!”
jer Gospod umije čekati.
5 Ne uzdaj se toliko u oproštenje
da gomilaš grijeh na grijeh.
6 Ne reci: “Veliko je milosrđe njegovo,
oprostit će mi moje mnoge grijehe!”
jer je s njime milosrđe i gnjev
te na grešnike pada srdžba njegova.
7 Ne oklijevaj vratiti se njemu,
i ne odgađaj iz dana u dan;
jer će iznenada njegov gnjev planuti,
i u čas osvetni ti ćeš propasti.
8 Ne uzdaj se u blago krivo stečeno,
ono ti ništa neće koristiti u dan nesreće.
Postojanost i pribranost
9 Ne povijaj se sa svakim vjetrom
i ne idi po svakoj stazi
(tako čini grešnik licemjerni).
10 Budi postojan u nazorima svojim
i neka je jedna tvoja riječ.
11 Budi brz i pripravan saslušati,
a spor odgovarati.
12 Ako znaš, odgovori svojem bližnjemu;
ako ne znaš, stavi ruku na usta.
13 I slava i sramota dolaze od riječi,
i jezik je čovjekov propast njegova.
14 Ne budi klevetnik
i jezikom svojim ne postavljaj zamke,
jer kao što lupeža čeka sramota,
tako podlaca očekuje teška osuda.
15 Ne budi opak ni u malu ni u veliku
i ne budi neprijatelj umjesto prijatelj.

6

1 Jer zao glas donosi zazor i sramotu,
kako to biva grešniku licemjernom.
2 Ne predaj se u ruke svojoj strasti,
da ti ona dušu ne rastrga kao razbješnjeli bik;
3 da ti ne obrsti lišće i da ti ne propadnu plodovi
i ne ostaneš poput sasušena drveta.
4 Jer strastvena duša propast je onome čija je
i čini od njega ruglo pred njegovim neprijateljima.
Prijateljstvo
5 Umilna riječ umnožava prijatelje,
i jezik uljudan izaziva prijazne odgovore.
6 Neka su ti mnogi poznanici,
ali pouzdanik samo jedan od tisuću.
7 Ako želiš imati prijatelja, steci ga kušanjem
i nemoj se prebrzo u nj pouzdati.
8 Jer netko je prijatelj samo kad to njemu odgovara
i taj ne ostaje vjeran u dan nevolje.
9 A neki će se prijatelj prometnuti u neprijatelja
i tvoju sramotu iznijeti na vidjelo.
10 Gdjekoji je opet prijatelj za stolom,
ali ga nema u času nevolje.
11 Dok si sretan, on će ti biti kao ti sam sebi:
s ukućanima tvojim povjerljiv će biti;
12 a stigne li te zlo, okrenut će se protiv tebe
i bježat će od tvog pogleda.
13 Odvoji se od svojih neprijatelja
i čuvaj se svojih prijatelja.
14 Vjeran prijatelj pouzdana je zaštita;
i tko ga je stekao našao je blago.
15 Pravom prijatelju nema cijene
niti se može izmjeriti njegova vrijednost.
16 Pravi je prijatelj balzam života,
nalazi ga onaj tko se Gospoda boji.
17 Tko se Gospoda boji, nalazi prave prijatelje,
jer kakav čovjek, takav mu i prijatelj.
Nauk mudrosti
18 Sine, uči od mladosti svoje, prigrli pouku,
pa ćeš do svojih sjedina nalaziti mudrost.
19 Prilazi joj kao orač i sijač
i očekuj obilnu ljetinu,
jer malo ćeš se oko nje truditi
i brzo ćeš jesti od ploda njezina.
20 Veoma je opora nepokornima,
i nerazborit ne ustraje u njoj.
21 Ona ga tišti kao težak kamen
i on ne oklijeva da je odbaci.
22 Jer stega je vjerna svojem imenu,
ona mnogima nije dostupna.
23 Poslušaj, sine, primi moj naputak
i ne odbaci savjeta mog.
24 Stavi svoje noge u njezine okove
i vrat svoj u njezin jaram.
25 Podmetni svoja leđa pod njezin teret,
i neka ti ne smetaju njezine uzde.
26 Svom dušom svojom pristupi k njoj
i svom snagom svojom slijedi putove njezine.
27 Ispituj i istražuj je, i ona će ti se objaviti;
i kad je jednom uhvatiš, ne puštaj je.
28 Jer ćeš naposljetku u njoj naći mir,
i ona će ti se pretvoriti u radost.
29 Njezini okovi bit će moćna zaštita
i njezin jaram halja časti.
30 Njezin jaram bit će zlatni ures,
njezine uzde grimizne vrpce.
31 Nosit ćeš je kao svečanu odoru
i vezat ćeš je kao krasni vijenac.
32 Ako si voljan, sine, možeš postati mudar;
i ako se potrudiš, steći ćeš razboritost.
33 Ako si pripravan slušati, naučit ćeš;
ako poslušaš, bit ćeš mudar.
34 Nek’ ti je mjesto u staračkom zboru;
i vidiš li mudraca, drži se uz njega.
35 Rado slušaj svaku riječ koja dolazi od Boga
i neka ti ne promaknu oštroumne izreke.
36 Vidiš li razborita čovjeka, rano ga posjeti
i neka tvoja stopala istaru njegov prag.
37 Razmišljaj o zapovijedima Gospodnjim
i neprestano se drži njegovih naredaba,
i Gospod će osnažiti tvoje srce
i steći ćeš mudrost koju želiš.
Različiti savjeti

7

1 Ne čini zla, pa te zlo neće stići.
2 Kloni se nepravde, i ona će biti daleko od tebe.
3 Ne sij, sine moj, u brazde nepravde,
da ih ne požanješ sedmerostruko.
4 Ne traži od Gospoda najviše mjesto,
niti od kralja počasno sjedalo.
5 Ne razmeći se vrlinom pred Gospodom
niti mudrošću pred kraljem.
6 Ne traži da budeš sudac
ako nemaš snage iskorijeniti nepravdu,
da ne bi popustio pred mogućnikom
i postavio stupicu pravednosti svojoj.
7 Ne griješi prema javnom zboru,
da ne izgubiš ugled u zajednici.
8 Nemoj dvaput griješiti,
jer već zbog prvog grijeha nećeš umaći kazni.
9 Ne reci: “Pogledat će Bog na mnoge moje darove
i primit će Svevišnji Bog kad mu ih prinesem.”
10 Ne budi malodušan u molitvi svojoj
i ne zanemari dati milodar.
11 Ne preziri čovjeka turobna srca,
jer onaj tko ponizuje može i uzvisiti.
12 Ne pleti prijevare bratu svojem,
niti prijatelju takvo što čini.
13 Kloni se svake laži,
jer od nje dobra nikakva.
14 Ne govori predugo na zboru staraca
i ne ponavljaj riječi u molitvi svojoj.
15 Ne prezri tegobna rada
ni ratarskog posla što ga je Svevišnji dao.
16 Ne ubrajaj se među grešnike,
sjeti se da srdžba ne kasni!
17 Ponizi duboko dušu svoju,
jer su vatra i crvi kazna bezbožniku.
18 Ne mijenjaj prijatelja za novac
ni brata za ofirsko zlato.
19 Ne odbacuj razumne i dobre žene,
jer njezina je ljupkost dragocjenija od zlata.
20 Ne zlostavljaj roba koji pošteno radi
ni sluge koji ti vjerno služi.
21 Ljubi razumna roba kao sebe samog
i ne uskrati mu slobode.
Djeca
22 Imaš li živinče, pazi ga;
ako ti je od koristi, sačuvaj ga.
23 Imaš li djece, pouči ih
i povij im vrat za mladosti.
24 Imaš li kćeri, čuvaj im tijelo
i ne pokazuj im odveć prijazno lice.
25 Udaj kćer, i obavio si krupan posao,
ali je daj čovjeku razumnu.
26 Imaš li ženu po srcu svojem, ne otpuštaj je;
ako li je ne voliš, ne uzdaj se u nju.
Roditelji
27 Svim srcem poštuj oca svoga
i ne zaboravi majčinih bolova.
28 Sjeti se da im svoj život duguješ:
kako da im uzvratiš sve što učiniše za te?
Svećenici
29 Svom dušom svojom boj se Gospoda
i štuj njegove svećenike.
30 Svom snagom svojom ljubi Stvoritelja svoga
i ne ostavljaj slugu njegovih.
31 Boj se Boga i štuj svećenika,
daj mu dio kako ti je naloženo:
prvine, naknadnice i prinos plećaka,
posvetnice i prvence svetinja.
Siroti i potišteni
32 I siromahu pruži ruku,
da bude savršen tvoj blagoslov.
33 Budi darežljiv svakomu živom stvoru,
pa ni mrtvomu ne uskrati milosti.
34 Ne uklanjaj se od onih koji plaču,
već s tužnim tuguj.
35 Ne zaboravi posjetiti bolesnika,
jer će te za to ljubiti.
36 U svim svojim djelima
misli na svoj konac,
pa nećeš nikada griješiti.
Razboritost i promišljenost

8

1 Ne bori se s velikašem,
da mu ne padneš u šake.
2 Ne pravdaj se s bogatašem,
da se ne pokaže težim od tebe.
Jer zlato je već mnoge uništilo
i zavelo srce kraljevima.
3 Ne prepiri se s čovjekom hitra jezika
i ne meći mu drva na vatru.
4 Ne šali se s neodgojenim čovjekom,
da ti ne bi uvrijedio predaka.
5 Ne sramoti čovjeka koji se obratio od grijeha;
sjeti se da smo svi krivci.
6 Ne prezri starca čovjeka,
jer će i od nas neki ostarjeti.
7 Ne likuj nad preminulim;
sjeti se da svi umiremo.
Predaja
8 Ne odbacuj razgovora mudrih,
nego razmišljaj o njihovim izrekama,
jer ćeš tako steći nauk
i umijeće za službu velikašima.
9 Ne podcjenjuj govora staraca,
jer oni su učili od svojih roditelja,
a od njih ćeš se ti naučiti razboru
i u pravo vrijeme odgovarati.
Razboritost
10 Ne raspiruj ugljevlja grešnikova,
da se ne ožežeš njegovim plamenom.
11 Ne dopusti da te rugač razgnjevi
i postavi ti zamku tvojim vlastitim riječima.
12 Ne uzajmljuj čovjeku moćnijem od sebe;
ako si uzajmio, kao da si izgubio.
13 Ne jamči preko svojih mogućnosti;
ako si jamčio, misli kako ćeš platiti.
14 Ne parbi se sa sucem,
jer će mu dosuditi po volji.
15 Ne idi na put s pustolovom,
da ti se on ne natovari:
jer on će činiti po svojoj volji,
i njegova će ludost obojicu upropastiti.
16 S čovjekom gnjevnim ne zameći svađe
i ne putuj s njim po pustinji,
jer njemu nije ništa proliti krv,
i na mjestu gdje nema pomoći ubit će te.
17 Luđaka ne pitaj za savjet,
jer ne može sačuvati tajne.
18 Ne pokazuj tajne pred tuđinom,
jer ne znaš što će se izleći.
19 Ne otkrivaj svoga srca svakom čovjeku
i ne očekuj dobra od svakoga.
Žene

9

1 Ne budi ljubomoran na svoju ljubljenu ženu
i ne uči je pakosti na svoju štetu.
2 Ne prepuštaj se posve ženi,
da ona potpuno ne zavlada tobom.
3 Ne približuj se bludnici,
da ne padneš u zamke njezine.
4 Ne druži se s pjevačicom,
da te ne smete umijećem svojim.
5 Ne upiri pogled u djevicu,
da ne bi bio kažnjen zajedno s njom.
6 Ne daj bludnici svoje duše,
da ne izgubiš imetak svoj.
7 Ne obziri se po gradskim ulicama
i ne skitaj se pustim zakucima.
8 Odvrati pogled svoj od ljupke žene
i ne gledaj tuđu ljepotu.
Mnoge već zavede ženina ljepota,
koja želju raspaljuje kao vatru.
9 Ne sjedaj nikad s udatom ženom
i zajedno s njom ne pij vina,
da ti srce ne podlegne njezinim dražima
i da u strasti svojoj ne srneš u propast.
Odnosi s ljudima
10 Ne odbacuj starog prijatelja,
jer mu novi neće biti jednak.
Nov prijatelj, vino novo;
kad ostari, piješ ga s užitkom.
11 Ne zavidi grešniku na uspjehu,
jer ne znaš kakav će mu kraj biti.
12 Ne naslađuj se onim čime i bezbožnici;
sjeti se da im sreća neće trajati do Podzemlja.
13 Drži se daleko od čovjeka koji je kadar ubiti,
i neće te progoniti strah od smrti.
Ako mu se približiš, dobro se pazi
da te ne liši života.
Znaj da među zamkama hodiš
i kročiš po kruništu zidina gradskih.
14 Koliko možeš, druži se sa svojim bližnjim
i savjetuj se s mudracima.
15 Za razgovor traži razborite ljude,
i tvoje riječi nek’ su po Zakonu Svevišnjeg.
16 Jedi kruh svoj s pravednicima
i u strahu Gospodnjem neka je tvoj ponos.
17 Djelo vještih ruku zaslužuje hvalu,
a knez naroda mora biti vičan govoru.
18 Užas je gradu čovjek jezičav,
a brbljavac je omražen.
Vladavina

10

1 Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi,
i uredna je vlada razborita čovjeka.
2 Kakav je vladar,
takvi su i činovnici;
i kakav je gradski upravitelj,
takvi mu i građani.
3 Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod,
a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara.
4 Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim:
Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka.
5 Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci,
i zakonodavcu Bog daruje čast.
Protiv oholosti
6 Ne budi kivan na svoga bližnjeg
ni zbog kakve nepravde
i ne čini ništa nepravedno.
7 Mrska je oholost i Gospodu i čovjeku,
a nepravda je odvratna obojici.
8 Vlast prelazi od jednog naroda drugomu
zbog nepravde, nasilja i novca.
9 Što se toliko oholi prah i pepeo –
kad već za života ima crvljiva crijeva?
10 Duga bolest srdi liječnika;
tko je danas kralj, sutra umire.
11 Kad čovjek umre, baštini gnjilež,
grabežljive zvijeri i crve.
12 Oholost počinje kad čovjek otpadne od Gospoda
i srcem se odmetne od svoga Stvoritelja.
13 I jer je početak oholosti grijeh,
tko se njoj oda, širi gnusobu.
Gospod ih zbog toga kažnjava čudesnim kaznama
i potpuno uništava.
14 Gospod je srušio prijestolja silnika
i potlačene posadio na mjesto njihovo.
15 Gospod je iskorijenio oholice
i posadio ponizne na mjesto njihovo.
16 Gospod je porazio zemlje poganske
i razorio ih do samog temelja.
17 Neke je od njih odveo i uništio
i zbrisao njihov spomen s lica zemlje.
18 Oholost nije stvorena za čovjeka,
ni srdžba bijesna za rod ženin.
Osobe dostojne časti
19 Koji je rod dostojan časti? Ljudski rod.
Koji je rod dostojan časti? Onaj koji se boji Gospoda.
Koji rod prezir zaslužuje? Ljudski rod.
Koji rod prezir zaslužuje? Onaj koji krši Zakon.
20 Među braćom je glavar dostojan časti;
koji se Gospoda boje, u časti su pred njim. 21 #
22 Nek’ se bogat, plemenit i siromah
ponose strahom Gospodnjim.
23 Ne valja prezirati razborita siromaha
niti častiti grešnika.
24 Poglavar, vladar i moćnik dostojni su časti,
ali nema većeg od onog koji se boji Gospoda.
25 Mudru robu služe slobodnjaci,
i razborit se čovjek ne tuži.
Poniznost i istina
26 Odviše ne mudruj radeći svoj posao
i ne hvastaj se kad si u stisci.
27 Bolji je koji radi i živi u izobilju
nego tko se hvasta a nema od čega živjeti.
28 Sine, poniznošću časti samog sebe
i cijeni sebe svojom pravom cijenom.
29 Tko će opravdati onoga tko sam sebi nepravdu nanosi
i častiti onoga koji samog sebe prezire?
30 Siromaha časte zbog njegova razuma
i bogataša zbog njegova bogatstva.
31 Koga časte u siromaštvu njegovu, koliko više u bogatstvu!
Koga preziru u bogatstvu, koliko još više u siromaštvu!
Ne pouzdaj se u izgled

11

1 Mudrost uzvisuje glavu siromahu
i posađuje ga među knezove.
2 Ne hvali čovjeka po obličju njegovu
i ne preziri nikoga zbog njegova izgleda.
3 Malena je pčela među stvorovima krilatim,
ali ona daje slast najslađu.
4 Ne uznosi se zbog odjeće koju nosiš
niti se uznosi zbog svojih počasti;
jer čudesna su djela Gospodnja,
iako su skrivena ljudima.
5 Često su kraljevi sjedili na tlima,
a neznanac je stekao krunu.
6 I često su moćnici bili jako poniženi
i odličnici potpali pod tuđu vlast.
Promišljenost i razboritost
7 Ne optužuj prije nego što istražiš,
prvo promisli, pa onda ukori.
8 Ne odgovaraj prije nego si čuo
i ne miješaj se usred govora.
9 Ne prepiri se o onome što te se ne tiče
i ne miješaj se u svađu grešnika.
10 Sine moj, ne preuzimaj previše poslova;
ako ih umnožiš, nećeš proći bez kazne;
ma koliko se žurio, nećeš stići,
niti ćeš trkom uteći.
11 Čovjek se trudi, muči i hiti,
da bi još više zaostao.
Uzdaj se jedino u Boga
12 Postoji slab čovjek koji moli pomoć,
bez snage i pun nevolje,
ali ga Gospod milostivo gleda
i podiže iz njegove bijede.
13 Uzdiže glavu njegovu
i mnogi mu se dive.
14 Dobro i zlo, život i smrt, siromaštvo i bogatstvo –
sve dolazi od Gospoda. 15 # 16 #
17 Dar Gospodnji ostaje u pobožnika,
i naklonost će ih Gospodnja dovijeka pratiti.
18 Ima ih koji se obogate pomnjom i škrtošću,
i evo što im je plaća:
19 dođe dan kad kažu: “Nađoh mir,
i sad ću uživati svoja dobra”,
ali ne znaju koliko će trajati:
morat će dobra svoja ostaviti drugom i umrijeti.
20 Ustraj u dužnosti svojoj, i neka ti je mila,
i u svojem radu ostari.
21 Ne čudi se djelima grešnikovim;
uzdaj se u Gospoda
i ustraj u svom poslu,
jer tako je lako Gospodu
iznenada i začas obogatiti siromaha.
22 Blagoslov je Gospodnji plaća pobožniku:
brzo se rastvara cvijet blagoslova.
23 Ne reci: “Što mi još treba?
I kakav me probitak čeka?”
24 Ne reci: “Imam svega dosta,
kakvo me odsad zlo može zadesiti?”
25 U vrijeme dobra zlo se zaboravlja,
i u vrijeme nesreće ne pamti se sreća.
26 Jer Gospodu je lako
u dan smrtni platiti čovjeku prema činima njegovim.
27 U vrijeme nevolje naslade se zaboravljaju,
u posljednjem času otkrivaju se djela čovjekova.
28 Prije smrti ne zovi nikoga sretnim,
jer se tek na svom koncu spoznaje čovjek.
Ne vjeruj opaku čovjeku
29 Ne uvodi svakoga čovjeka u kuću svoju,
jer mnogovrsne su u spletkara zamke.
30 Srce je oholičino jarebica-mamljivica u krletki,
i kao uhoda vreba on tvoju propast.
31 Klevetnik izvrće dobro u zlo
i baca ljagu na samu krepost.
32 Od jedne iskre nastaje ognjište puno žara,
a grešnik vreba da prolije krv.
33 Čuvaj se opakoga, jer on zlo snuje,
da ti ne nanese vječnu sramotu.
34 Uvedi tuđinca u kuću,
i on će donijeti nevolju
i otuđiti te od tvojih.
Pravila dobrotvornosti

12

1 Kad činiš dobro, pazi komu činiš,
i tvoja dobročinstva neće biti uzalud.
2 Čini dobro pobožnu, i on će ti uzvratiti,
a ako ne on, onda Svevišnji.
3 Nikakvo dobro ne dolazi čovjeku u zlu ustrajnu,
i koji odbija da dijeli milodare.
4 Podaj pobožniku
i ne pomaži grešniku.
5 Učini dobro poniznu
i ne daj ništa bezbožnu.
Uskrati mu kruh, ne daj mu ga,
da ga to ne učini jačim od tebe;
jer će ti platiti dvostrukom opačinom
za sve dobro što si mu učinio.
6 Jer Svevišnji prezire grešnike
i osvetit će se bezbožnicima.
7 Daruj dobromu,
a uskrati pomoć grešniku.
Istinski i lažni prijatelji
8 Prijatelj se ne poznaje u sreći,
a neprijatelj se ne može sakriti u nesreći.
9 Kad je čovjek sretan, i neprijatelj mu je prijatelj,
a kad je nesretan, i prijatelj ga se kloni.
10 Nikad ne vjeruj neprijatelju,
jer zloća je njegova kao kovina što rđa.
11 Pa i ako ide ponizno i pogureno,
jako se pazi i ne vjeruj mu.
Budi prema njemu kao onaj koji uglačava zrcalo,
i vidjet ćeš da rđa njegova nije posve iščezla.
12 Ne meći ga kraj sebe,
da te ne istisne i zauzme tvoje mjesto.
Ne posađuj ga zdesna sebi:
on će nastojati da ti preotme sjedište,
i na kraju ćeš shvatiti moje riječi
i pokajat’ se zbog moje opomene.
13 Tko će žaliti zmijara koga je zmija ujela
i one koji se približuju divljim zvijerima?
14 Tako i onoga tko se druži s grešnikom
i sudionik je u njegovim grijesima.
15 Dok ti čvrsto stojiš, on se ne otkriva,
ali kad jednom posrneš, on će navaliti.
16 Usnama je svojim sladak neprijatelj,
ali u srcu smišlja da te u jamu baci.
U očima neprijatelju mogu biti suze,
a kad mu se pruži prilika, ni krv ga neće zadovoljiti.
17 Ako li te gdje stigne zlo, on je tu već prije tebe,
i kao da pomaže, podmeće ti nogu.
18 On će mahati glavom i pljeskati rukama,
mnogo će mrmljati i razvlačiti lice.
Druži se sa sebi jednakima

13

1 Tko smolu dira, ulijepi se,
i tko se druži s oholicom, postaje kao i on.
2 Ne diži ono što ti je preteško
i ne druži se s jačim i bogatijim od sebe.
Zašto staviti zajedno zemljani lonac s bakrenim?
Kad ga ovaj udari, onaj se razbije.
3 Bogataš počini zlo i još se razmeće;
siromahu se čini zlo, a on još za milost moli.
4 Ako si mu na korist, on će te iskoristiti;
a kad iznemogneš, ostavlja te.
5 Dok imaš štogod, živjet će s tobom
i oplijeniti te bez ikakve grižnje savjesti.
6 Ako mu trebaš, on ti laska;
smiješi ti se i daje ti nadu.
Govori ti lijepo i pita: “Što ti treba?”
I postidjet će te svojim svečanim objedima,
7 dok te ne oplijeni dva i tri puta
i na kraju te ismije.
Kad te poslije vidi, prezire te
i maše glavom nad tobom.
8 Čuvaj se da te ne zavedu,
da te ne ponizi ludost tvoja.
9 Pozove li te velikaš, suzdrži se,
i on će te još upornije pozivati.
10 Ne nameći se, da ne budeš odbačen,
a ne udaljuj se, da ne budeš zaboravljen.
11 Ne postupaj s njim kao s jednakim
i ne vjeruj njegovoj rječitosti,
jer te kuša riječima svojim
i, kao u šali, on te procjenjuje.
12 Nemilosrdan je čovjek preslobodan u riječima,
taj te neće poštedjeti ni udaraca ni okova.
13 Čuvaj se i budi pozoran,
jer hodiš sa svojom propašću. 14 #
15 Svako živo biće ljubi svoju vrstu
i svaki čovjek svojega bližnjeg.
16 Svaki stvor drži se svoga roda,
i čovjek se drži sebi sličnih.
17 Zar se družiti mogu vuk i janje?
Tako i grešnik s pobožnikom.
18 Može li biti mira između hijene i psa?
I mira između bogataša i siromaha?
19 Divlji su magarci plijen lavovima pustinjskim,
a siromasi bogatašima.
20 Odvratna je poniznost oholici
i ogavan je bogatašu siromah.
21 Kad bogataš posrne, podupru ga prijatelji,
a kad siromah posrne, prijatelji ga odbacuju.
22 Kad se bogataš spotakne, mnoge ga ruke dočekuju;
ako i gluposti govori, čestitaju mu.
Spotakne li se siromah, odmah ga ukore,
pa ako govori i razborito, ipak mu nema mjesta.
23 Kad govori bogataš, svi šute,
i uzdižu zatim njegov govor do oblaka;
govori li siromah, tad se pitaju: “Tko je ovaj?”
i ako posrne, još ga gurnu.
24 Dobro je bogatstvo, ako je bez grijeha,
a zlo je siromaštvo, kažu bezbožnici.
25 Srce mijenja lik čovjeku,
bilo na dobro bilo na zlo.
26 Vedro je lice znak vesela srca;
a mučan je posao smišljati izreke.
Istinska sreća

14

1 Blago čovjeku koji nije zgriješio riječima
i koga ne muči grižnja zbog grijeha.
2 Blago čovjeku koga ne optužuje vlastita savjest
i koji se nije odrekao nade.
Zavist i škrtost
3 Tvrdici ne priliči bogatstvo,
i čemu veliko blago pohlepniku?
4 Tko uskraćuje sebi sabire drugomu,
i tuđinci će se naslađivati dobrima njegovim.
5 Tko je tvrd prema sebi, komu će biti dobar?
Takav ne uživa ni u vlastitom dobru.
6 Nema okrutnijeg od onoga tko muči samog sebe:
to mu je plaća za vlastitu zloću.
7 Pa ako i čini dobro, čini nenamjerno
i na koncu otkriva svoju zloću.
8 Zavidljivac je opak:
on odvraća pogled
i prezire tuđi život.
9 Premalen je oku lakomu vlastiti dio,
pohlepa isušuje dušu.
10 Tvrdičino oko hlepi za kruhom
i glad je za njegovim stolom.
11 Sine moj, imaš li štogod, priušti sebi
i prinesi Gospodu dostojne žrtve.
12 Ne zaboravi da smrt neće oklijevati
i da ti nije objavljen ugovor Podzemlja.
13 Prije nego umreš, čini dobro prijatelju,
i pruži, daj mu koliko možeš.
14 Ne uskraćuj sebi sadašnje sreće
i ne daj da ti izmakne dio dopuštena užitka.
15 Nećeš li ostaviti blago svoje drugomu
i neće li zaslužba tvoja biti ždrijebom razdijeljena?
16 Podari i primi i okusi užitka,
jer se u Podzemlju radost ne traži.
17 Sve se živo troši kao i odjeća,
i vječna je uredba: valja umrijeti.
18 Kao lišće što raste na bujnu drvetu
te jedno opada a drugo niče,
tako i naraštaji od krvi i mesa:
jedni umiru, a drugi se rađaju.
19 I svako prolazno djelo propada,
a zajedno s njim i njegov tvorac.
Mudračeva sreća
20 Blago čovjeku koji razmišlja o mudrosti
i umuje razborito,
21 koji u srcu svojem proučava njezine putove
i posvećuje se u njezine tajne.
22 On je progoni kao lovac
i vreba je kraj staze njezine;
23 on viri kroz prozor njezin
i prisluškuje na vratima njezinim;
24 postavlja se blizu kuće njezine
i udara klin svoj u njezin zid;
25 podiže svoj šator kraj nje
i nastanjuje se u sretnu počivalištu;
26 on stavlja djecu svoju pod njezinu zaštitu
i boravi pod granjem njezinim;
27 on nalazi okrilje od žege pod sjenom njezinom
i prebiva u divoti njezinoj.

15

1 Tako čini tko se boji Gospoda;
i tko se drži zakona steći će mudrost.
2 Ona mu dolazi u susret kao majka
i dočekuje ga kao nevjesta djevica.
3 Ona ga hrani kruhom razboritosti
i poji ga vodom mudrosti.
4 On se oslanja na nju i ne posrće;
uzda se u nju i ne sramoti se.
5 Ona ga uzvisuje nad bližnjega njegova
i sred zbora usta mu otvara.
6 On nalazi veselje i vijenac radosti
i baštini ime vječno.
7 Nerazumnici je nikad ne dobivaju
niti je grešnici očima gledaju.
8 Ona je daleko od oholice
i lažljivcima ne dolazi na um.
9 Ne priliči hvalospjev ustima grešnikovim
jer mu ga Gospod nije dao.
10 Iz usta mudračevih nek’ odjekuje hvalospjev,
i tada sam Gospod njime upravlja.
Čovjekova sloboda
11 Ne reci: “Od Boga je grijeh moj”,
jer što on mrzi, nikad ne čini.
12 I ne reci: “On me zavede”,
jer njemu grešnici ne trebaju.
13 Gospod mrzi svaku gnusobu,
a mrzi je i svaki onaj tko se njega boji.
14 On je sam u početku stvorio čovjeka
i prepustio ga slobodnoj volji njegovoj.
15 Ako hoćeš, možeš držati zapovijedi,
u tvojoj je moći da budeš vjeran.
16 On je preda te stavio vatru i vodu:
za čim hoćeš pruži ruku svoju.
17 Pred čovjekom je i život i smrt:
što on više voli to će mu se dati.
18 Jer velika je mudrost u Gospoda,
on je svemoćan i vidi sve.
19 Oči Gospodnje počivaju na onima koji ga se boje,
Gospod zna svako djelo čovječje.
20 Nije nikad zapovjedio nikomu da bude bezbožnik
niti dao dopuštenje za grijeh.
Zator bezbožnika

16

1 Ne želi mnoštva nevrijedne djece
i ne raduj se bezbožnim sinovima.
2 Ma koliko ih bilo, ne veseli se njima
ako nema u njih straha Gospodnjeg.
3 Ne računaj na njihov dug život
i ne pouzdaj se u njihovu sudbinu,
jer više vrijedi jedan nego tisuću
i umrijeti bez djece bolje je nego imati potomke bezbožnike.
4 Jer jedan razborit čovjek napuči grad,
a rod zlikovaca razori ga.
5 Mnogo je sličnoga vidjelo oko moje,
a još više slušalo uho moje.
6 U zboru grešničkom zapalio se oganj
i u puku buntovnom raspalio se gnjev.
7 Bog nije oprostio divovima u staro doba
kad se pobuniše pouzdavši se u svoju moć.
8 Nije poštedio sugrađana Lotovih:
njih se gnušao zbog oholosti njihove.
9 Nije poštedio ni puka prokletoga:
oni bijahu iskorijenjeni zbog grijeha svojih.
10 Ni šest stotina tisuća pješaka,
koji propadoše zbog tvrdoće srca svojeg.
11 Pa kad bi postojao i samo jedan tvrdoglavac,
bilo bi čudo ako bi ostao bez kazne,
jer i milosrđe i gnjev pripadaju Gospodu,
koji može u svojoj moći oprostiti i srdžbu iskaliti.
12 Kao što mu je milosrđe veliko,
tako mu je velika i strogost;
on ljudima sudi po djelima njihovim.
13 Bez kazne mu ne može uteći grešnik s plijenom,
niti je uzalud strpljivost pobožnika.
14 Širok je put njegove milosti,
ali svatko dobiva prema djelima svojim. 15 # 16 #
Neminovnost odmazde
17 Ne reci: “Sakrit ću se od Boga;
tko će misliti na mene gore u visini?
Među tolikim mnoštvom neće me prepoznati;
što sam ja u neizmjernom stvaranju?”
18 Gle: nebo i nebesa nad nebesima,
bezdan i zemlja, zadrhte kad ih Gospod pohodi.
19 Gorski vrhunci i temelji zemaljski
istodobno se tresu kad na njih pogleda.
20 Ali na sve to tko će misliti?
I tko da shvati putove njegove?
21 Ima i oluja koje nitko ne vidi,
skrivena je većina njegovih djela.
22 “Pravedna djela tko će objaviti?
I tko ih očekuje? Jer ugovor je daleko.”
23 Tako misli čovjek kratke pameti,
bez razbora, omamljen svojim tlapnjama.
Čovjek u stvaranju
24 Slušaj, sine moj, i steći ćeš spoznaju;
upravi svoje srce riječima mojim.
25 Odmjereno ću ti objasniti stegu
i pomno izložiti znanje.
26 Bog u početku stvori djela svoja
i dodijeli nakon stvaranja svakomu mjesto.
27 Uredio je djela svoja za sva vremena,
od njihovih početaka do njihove daleke budućnosti:
niti gladuju, niti se trude,
niti ikad napuštaju svoje dužnosti.
28 Nijedno od njih svoga bližnjega ne tlači
i nikad ne krši njegove zapovijedi.
29 A poslije Gospod pogleda na zemlju
i napuni je svojim dobrima.
30 Pokri joj površje svakojakim životinjama
i sve se opet vraća njoj.

17

1 Gospod stvori čovjeka od zemlje
i opet ga u nju vraća.
2 Dao je ljudima točan broj dana i određeno vrijeme,
dade im i vlast nad svime što je na zemlji.
3 Odjenu ih snagom kakva je njegova
i stvori ih na sliku svoju.
4 Svakom je stvoru udahnuo strah od čovjeka,
da bi on gospodario zvijerima i pticama. 5 #
6 Oblikovao im jezik, oči, uši,
i srce im dade da razmišljaju.
7 Napuni ih znanjem i razumijevanjem
i otkri im dobro i zlo.
8 Oči je svoje stavio u srca njihova
da im pokaže veličanstvo djela svojih. 9 #
10 Oni će slaviti njegovo sveto ime,
pričajući o veličanstvu djela njegovih.
11 Još im umnoži znanje
i obdari ih zakonom života.
12 Učini s njima Savez vječni
i pouči ih sudovima svojim.
13 Oči su njihove gledale slavu veličanstvenu
i uho slušalo slavni njegov glas.
14 “Čuvajte se svakoga zla”, reče im
i odredi im dužnosti prema bližnjemu.
Božanski sudac
15 Njihovi su putovi uvijek pred njim,
ne mogu se sakriti pred očima njegovim. 16 #
17 Svakomu narodu postavi vladara,
ali je Izrael baština Gospodnja. 18 #
19 Sva su djela njihova pred njim kao sunce,
i oči njegove svagda paze na putove njihove.
20 Ne mogu se pred njim sakriti nepravde njihove,
pred Gospodom su svi grijesi njihovi. 21 #
22 Milostinja čovjekova njemu je kao pečat,
i na dobročinstvo pazi kao na zjenicu oka.
23 Jednoga će se dana dići i platiti im,
svakomu će plaća pasti na vlastitu glavu.
24 Samo pokajnicima dopušta povratak
i tješi one koji su izgubili nadu.
Poziv na pokoru
25 Obrati se Gospodu i okani se grijeha,
moli se pred licem njegovim i prestani ga vrijeđati.
26 Vrati se Višnjem i okani se nepravde
i jako zamrzi na gnusan čin.
27 Jer tko će hvaliti Svevišnjeg u Podzemlju
mjesto živih koji ga mogu slaviti?
28 Hvala mrtvih mrtva je – kao da ih nema,
samo živ i zdrav hvali Gospodina.
29 O kako je veliko milosrđe u Gospoda,
praštanje onima koji mu se obraćaju!
30 Ljudi ne mogu sve,
jer sin čovjekov nije besmrtan.
31 Što je svjetlije od sunca? Pa i ono pomrkne.
Tijelo i krv mogu hraniti samo zloću.
32 Gospod nadzire sile na visokim nebesima,
a svi su ljudi samo prah i pepeo.
Veličina Božja

18

1 Onaj koji živi uvijek stvorio je svemir.
2 Jedini je Gospod pravedan! 3 #
4 Komu on dade moć da iskaže djela njegova
i tko će iscrpsti čudesa njegova?
5 Tko može izmjeriti moć veličanstva njegova
i tko ispričati dokaze milosti njegovih?
6 Niti im se može štogod oduzeti niti dodati,
niti se mogu iscrpsti čudesa Gospodnja.
7 Kad čovjek završi, tek je započeo,
i kad prestane, zbunjen je kao i uvijek.
Ništavnost čovjekova
8 Što je čovjek? Ili čemu služi?
Što je njegovo dobro,
a što njegovo zlo?
9 Trajnost života njegova?
Sto godina vrlo je dugo.
10 A prema vječnosti te su godine
kao kap morske vode
ili zrno pijeska.
11 Zbog toga je Gospod strpljiv s ljudima
i obasipa ih svojim milosrđem.
12 On vidi i zna kako je bijedan njihov kraj
i zato je umnožio praštanje svoje.
13 Sućut je čovjekova za bližnjega njegova,
a sućut je Gospodnja za sve živo:
Gospod ih kori, odgaja i poučava
te vraća kao pastir stado svoje.
14 On je milostiv onima koji se stege drže
i koji su revni u naredbama njegovim.
Umijeće darivanja
15 Sine, dobročinstva ne popraćuj ukorom
niti darove ujedljivim riječima.
16 Ne ublažava li rosa žegu?
Tako je i riječ dragocjenija od milodara.
17 I mislim, nije li riječ bolja od dara?
A oboje se nalazi u čovjeka puna milosti.
18 Luđak ne daje ništa i grdi,
a zavidnikov dar peče oči.
Promišljanje i predviđanje
19 Promisli prije nego prozboriš,
traži lijeka prije bolesti.
20 Prosudi samog sebe prije nego sudiš,
pa ćeš naći oprosta u čas Božjeg pohoda.
21 Ponizi se prije nego se razboliš,
i kad si pogriješio, pokaj se.
22 Ne oklijevaj ispuniti zavjet na vrijeme
i ne čekaj smrt da bi postupio pravedno.
23 Pripravi se prije svoga zavjeta
i ne budi kao čovjek koji iskušava Gospodina.
24 Misli na srdžbu posljednjih dana
i na čas osvetni kad Bog odvrati lice svoje.
25 Misli na glad u vrijeme obilja
i na siromaštvo i oskudnost u dane bogatstva.
26 Vrijeme se mijenja od jutra do večeri
i sve brzo prolazi pred Gospodinom.
27 Mudrac je oprezan u svemu
i u grešnim se danima čuva prijestupa.
28 Svaki koji je razuman prepoznaje mudrost
i poštovat će onoga tko je steče.
29 Koji shvaćaju mudre besjede sami postaju mudri
i obasipaju kišom prikladnih izreka.
Vlast nad sobom
30 Ne idi za svojim strastima,
kroti svoje požude.
31 Ako zadovoljiš svoju dušu požudom,
načinit ćeš od sebe ruglo neprijateljima.
32 Ne upuštaj se u raskošan život,
ne miješaj se u takvo društvo.
33 Nemoj da osiromašiš gosteći se pozajmljenim novcem
kad ništa nemaš u tobolcu svojem.

19

1 Radnik pijanica nikad se neće obogatiti,
i tko prezire male stvari, brzo osiromaši.
2 Vino i žene izopače razborite ljude,
i tko se druži s bludnicama izgubi svaki stid.
3 Bit će plijenom ličinkama i crvima
i drznik će izgubiti život svoj.
Protiv brbljavosti
4 Tko se brzo povjerava lakomislen je,
a tko griješi sam sebi naudi.
5 Tko uživa u zlu bit će kažnjen.
6 A tko mrzi brbljanje uklanja od sebe zloću.
7 Ne raznosi ono što ti je povjereno
i nitko ti neće nauditi.
8 Ne povjeravaj ni neprijatelju ni prijatelju;
ako ti nije grijeh, ne otkrivaj!
9 Jer čuje li tko, čuvat će se tebe
i u svoje vrijeme osjetit ćeš njegov prezir.
10 Ako si čuo štogod, budi kao grob.
Ne boj se! Neće te raskinuti.
11 Kad nešto čuje, luđaka spopadaju trudovi
kao porodilju u porodu.
12 Kao strijela zabodena u bedro,
takva je riječ u nutrini luđakovoj.
Ne vjeruj svemu što čuješ
13 Ispitaj svoga prijatelja: možda nije ništa učinio,
pa ako je štogod učinio, da ne učini više.
14 Ispitaj svojega susjeda: možda nije ništa rekao,
ili ako je rekao, neće ponovo reći.
15 Ispitaj svojega prijatelja,
jer česta je kleveta i ne vjeruj svemu što čuješ.
16 Čovjeku se štogod omakne, ali bez zle namjere,
i tko nije sagriješio jezikom svojim?
17 Ispitaj susjeda svojeg prije nego što zaprijetiš
i poslušaj zakon Svevišnjeg. 18 # 19 #
Istinska i lažna mudrost
20 Sva je mudrost u strahu Gospodnjem,
i u svoj je mudrosti poštivanje Zakona. 21 #
22 Ali mudrost nije u spoznaji zloće,
i razbora nema u savjetu grešnika.
23 Postoji umješnost koja je gnusna,
i luđak je komu mudrosti nedostaje.
24 Bolje je biti razborom siromašan ali bogobojazan
nego biti bogat razborom a kršiti Zakon.
25 Postoji lukava umješnost u službi nepravde:
poslužit će se i prijevarom u svoju korist.
26 Postoji čovjek koji hodi pognut i tužan,
ali je iznutra pun podmuklosti.
27 Takav obara lice i pričinja se gluh,
ali će te podmuklo napasti.
28 Ako i propusti grijeh zbog nemoći,
čim se pruži prilika, učinit će zlo.
29 Čovjek se poznaje po liku svojem,
umnik se prepoznaje po licu.
30 Odijelo čovjekovo govori što on čini,
a korak njegov otkriva kakav je.
Šutnja i govor

20

1 Ima prijekor koji nije zgodan,
i ima tko prešuti, i taj je razuman.
2 Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,
3 i tko priznaje uklanja se poniženju.
4 Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu,
takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem.
5 Ima tko šuti, pa se smatra mudrim,
a drugoga mrze zbog brbljanja.
6 Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti;
drugi šuti jer čeka pravi čas.
7 Mudar čovjek šuti do zgodnog časa,
a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.
8 Tko odviše govori postaje odvratan,
a tko je odviše slobodan postaje mrzak.
Paradoksi
9 Netko u nesreći nalazi sreću,
a gdjekoji dobitak postaje gubitak.
10 Ima dar koji ti ništa ne koristi
i dar koji se dvostruko isplaćuje.
11 Ima slave koja vodi poniženju,
a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.
12 Netko kupi mnogo za malo novaca,
a ipak plati sedmerostruko.
13 Mudrac stekne naklonost svojim riječima,
dok luđaci prosipaju laske uzalud.
14 Bezumnikov dar ništa ti ne koristi,
jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat;
15 on malo daje, a mnogo predbacuje,
i kazuje na sva usta kao razglasitelj;
danas daje u zajam, a sutra traži natrag:
mrzak je takav čovjek.
16 Luđak veli: “Nemam prijatelja
i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva.
17 Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh.”
Koliko puta i koliki izruguju takvoga!
Neprikladne riječi
18 Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku:
tako opakima propast iznenada dolazi.
19 Čovjek neugodan – neumjesna je priča
razvučena na ustima neodgojenih.
20 Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka,
jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
21 Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha:
njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.
22 Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida
i upropasti se zbog luđakova mnijenja.
23 Netko zbog stida obeća štogod prijatelju
i učini ga bez potrebe neprijateljem.
Laž
24 Gnusna je ljaga na čovjeku laž
i uvijek je u ustima ljudi neukih.
25 Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže,
a oba će baštiniti propast.
26 Laganje je sramotan običaj,
i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim.
Mudračeva veličina i pogibelj
27 Mudar čovjek stječe ugled,
i umnik je mio velikašima.
28 Tko obrađuje zemlju žanje obilnu žetvu,
i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.
29 Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima
i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
30 Skrivena mudrost i neotkriveno blago,
kakva korist od toga oboga?
31 Bolji je čovjek koji krije ludost svoju
nego čovjek koji krije svoju mudrost.
Različiti grijesi

21

1 Sine moj, ako si griješio, nemoj više;
a za prijašnje grijehe moli oproštenje.
2 Bježi od grijeha kao od zmije,
jer ako se primakneš, ujest će te.
Kao u lava zubi su njegovi:
ljudima život oduzimaju.
3 Svako je bezakonje kao dvosjekli mač
koji nanosi rane neizlječive.
4 Okrutnost i nasilje pustoše dvorce,
a tako se ruše i kuće oholica.
5 Molitva iz usta siromaha ide pravo u uši Božje
i presuda će brzo stići.
6 Tko mrzi ukor ide stopama grešničkim,
a tko se boji Gospoda obratit će se u srcu svojem.
7 Jezičavac se poznaje nadaleko,
ali uman čovjek predviđa njegov pad.
8 Tko sebi gradi kuću tuđim blagom,
kao da skuplja kamenje za vlastiti grob.
9 Zbor je bezakonički kao hrpa kučina:
završit će u ognju plamenom.
10 Put je grešnički dobro popločen,
ali se zavšava u ponoru Podzemlja.
Mudrac i bezumnik
11 Tko čuva Zakon, gospodar je svojim strastima,
i savršenstvo straha Gospodnjeg mudrost je.
12 Ne stječe pouku tko nije nadaren,
ali gdjekad nadarenost umnaža gorčinu čovjekovu.
13 Spoznaja mudračeva prelijeva se kao poplava,
a savjet mu je kao vrelo živo.
14 Srce je bezumnikovo kao vrč razbijen
koji ne drži nikakve spoznaje.
15 Kad uman čovjek čuje mudru riječ,
pohvali je i drugu doda;
a čuje li je bezumnik, ruga joj se
i baca je iza svojih leđa.
16 Pripovijedanje je bezumnikovo kao teret na putu,
a milina je slušati razborita čovjeka.
17 Riječ se razumna čovjeka traži u zboru
i o riječima se njegovim razmišlja u srcu.
18 Kao kuća u ruševinama, takva je mudrost luđaka,
i znanje je nerazumnog kao besmislica.
19 Stega je bezumniku kao negve na nogama
i kao okovi na njegovoj desnici.
20 Luđak se smije punim grlom,
a uman se čovjek tiho osmjehne.
21 Stega je razumnu čovjeku kao ures zlatni
i kao narukvica njegovoj desnici.
22 Bezumnikova noga žuri se u kuću,
a iskusan čovjek stidljivo prilazi.
23 Bezumnik kroz vrata viri u kuću,
a odgojen čovjek čeka vani.
24 Znak je lošeg odgoja prisluškivati na vratima,
i razborit se čovjek toga srami.
25 Usne brbljavaca ponavljaju tuđe riječi,
a riječi mudrih pomno su odmjerene.
26 Luđacima je srce u ustima,
a mudracima su usta u srcu.
27 Kad bezbožnik proklinje neprijatelja,
onda proklinje samog sebe.
28 Klevetnik kalja samog sebe
i mrzak je u susjedstvu.
Lijenčina

22

1 Lijenčina je sličan uprljanu kamenu:
svatko zviždi zbog gnusobe njegove.
2 Lijenčina je sličan hrpi balege:
tko ga dirne otresa ruku.
Izrođena djeca
3 Sramota je ocu loše odgojen sin,
a ako je kći, na štetu mu je.
4 Razumna kći blago je mužu svojem,
a besramnica je na tugu svojem roditelju.
5 Bestidna kći sramoti i oca i muža,
pa je obojica preziru.
6 Neprikladan je prigovor kao gozba na dan žalosti,
ali šiba i ukor uvijek su mudrost. 7 # 8 #
Mudrost i ludost
9 Tko poučava luđaka pokušava zalijepiti krhotine
i budi spavača iz sna dubokog.
10 Objašnjavati luđaku isto je kao i bunovnu čovjeku,
jer će na koncu zapitati: “Što je?”
11 Za mrtvim plači, jer mu se ugasila svjetlost;
i za luđakom plači, jer mu se ugasio razum.
Manje za mrtvim plači, jer je počinuo,
a luđakov je život gori od smrti.
12 Žalost za mrtvim traje sedam dana,
a za luđakom i bezbožnikom sve dane života njihova.
13 Ne govori mnogo s bezumnikom
i ne druži se s nerazumnikom:
čuvaj ga se, da ti ne dosadi
i da se ne ukaljaš dodirom njegovim.
Kloni ga se, da nađeš mir
i da ti ne dojadi ludost njegova.
14 Što je teže od olova?
I kako se zove ako ne: luđak?
15 Lakše je nositi i pijesak i sol i komad željeza
nego snositi čovjeka nerazumna.
16 Kao što se greda uglavljena u zdanje
ne remeti potresom,
tako se ni srce utvrđeno zrelim promišljanjem
ne plaši u času pogibelji.
17 Srce učvršćeno umnim razmišljanjem
jest kao ures od žbuke na uglačanu zidu.
18 Kao što kamenčići na visoku zidu ne mogu odoljeti vjetru,
tako ni srce zaplašeno luđačkim tlapnjama
ne odolijeva nikakvu strahu.
Prijateljstvo
19 Tko oko udari suze izazove,
a tko srce dirne izaziva osjećaje.
20 Tko se baca kamenom na ptice rastjera ih,
a tko prijatelja grdi raskida prijateljstvo.
21 Ako trgneš i mač na prijatelja,
ne gubi nade jer on se može vratiti.
22 I ako otvoriš usta protiv prijatelja,
ne boj se jer moguća je pomirba.
Samo u slučaju pogrde, oholosti, otkrivanja tajne i udaraca iz potaje
odbjegne svaki prijatelj.
23 Budi vjeran bližnjemu svojem kad je siromašan,
tako da mu budeš i u kasnijoj sreći dionik;
ostaj mu vjeran u vrijeme nevolje,
da s njime zajedno dijeliš baštinu.
24 Prije vatre diže se iz peći vatra i dim,
tako i prije krvoprolića izbija svađa.
25 Ne stidim se uzeti u zaštitu prijatelja
i pred njim se ne krijem.
26 Ako li me od njega zadesi zlo,
svatko koji čuje čuvat će se od njega.
Opreznost
27 Oj, tko će postaviti stražu ustima mojim
i na usne moje pečat razboritosti,
da nikad zbog njih u zlo ne zapadnem,
da me jezik moj ne uništi?

23

1 Gospodine, Oče i vladaru života moga,
ne prepusti me ćudi njihovoj,
ne dopusti da propadnem zbog njih.
2 Tko će biti bič mislima mojim
i stega mudrosti srcu mojem,
nemilosrdan prestupcima mojim
i nepopustljiv grijesima mojim,
3 da ne uzobiluju pogreške moje
i ne namnože se moji grijesi;
da ne padnem naočigled protivnika svojih
i da neprijatelj moj ne likuje nada mnom?
4 Gospode, Oče i Bože života moga,
ne daj mi oči ohole,
5 odvrati požudu od mene,
6 ne daj da podlegnem nasladi i pohoti,
ne prepusti me besramnim željama.
Prisege
7 Čujte, djeco, pouku za usta:
tko se nje drži neće zalutati.
8 Grešnik pada u zamku zbog vlastitih usana,
o njih se spotiče i svadljivac i oholica.
9 Ne privikavaj usta svoja na prisege
i ne navikavaj se izgovarati ime Svetoga.
10 Jer kao što rob pod neprestanim nadzorom
ne ostaje bez modrica,
tako i tko uvijek priseže i zaziva ime Božje
neće izmaći grijehu.
11 Čovjek koji mnogo priseže pun je zloće
i bič ne odstupa od kuće njegove.
Ako pogriješi, grijeh mu njegov ostaje;
a ako se na to ne obazire, griješi dvostruko.
Ako se prisegne krivo, neće mu se oprostiti
i kuća će mu biti puna nevolje.
Ružne riječi
12 Postoji govor koji zaslužuje smrt,
i ne bilo ga u baštini Jakovljevoj!
Sve to nek’ je daleko od ljudi pobožnih,
da se ne valjaju u grijesima.
13 Ne privikavaj usta gnusnoj neuljudnosti
jer se u njoj nalazi riječ grijeha.
14 Kad si među velikašima,
sjeti se oca i majke svoje,
da se ne zaboraviš pred njima,
i da se ne ponašaš kao luđak
i ne zažališ što si se rodio
i ne prokuneš i dan svojeg rođenja.
15 Tko se naviknuo na sramotne riječi
neće se popraviti svega vijeka svoga.
Rodoskvrnuće i preljub
16 Dvije vrste ljudi umnažaju grijehe,
a treća navlači na se srdžbu:
17 žarka strast što kao oganj žeže
ne stišava se dok se ne ugasi;
čovjek pohotan na vlastito tijelo:
on ne prestaje dok ga vatra ne sažeže.
Bludniku je svaka hrana slatka
i on se ne smiruje sve do smrti.
18 Čovjek koji čini preljub na postelji svojoj
i govori u sebi: “Tko me vidi?
Tama je oko mene i zidovi me kriju,
nitko me ne vidi, čemu se bojati?
Grijeha se mojih neće sjetiti Svevišnji!” –
19 takav se boji samo ljudskih očiju,
a ne shvaća kako su oči Gospodnje
deset tisuća puta od sunca svjetlije
i paze na sve putove ljudske
i motre i najskrivenije zakutke.
20 Njemu je sve to poznato bilo prije nego je stvoreno,
a tako i sada kada je sve dovršeno.
21 Takva će čovjeka na ulicama grada stići kazna,
uhvatit će ga gdje i ne sluti.
Preljubnica
22 Tako je i ženi koja je nevjerna mužu svojemu
i rađa mu baštinika s tuđincem.
23 Jer je, prvo, prezrela Zakon Svevišnjega,
i drugo: ogriješila se o muža svog,
i treće: preljubom se ukaljala
i začela djecu s tuđim mužem.
24 Takva će biti izvedena pred zbor narodni
i djecu će joj pregledati.
25 Djeca joj ne će pustiti korijenja
niti će joj grane ploda donijeti.
26 Ostavit će proklet spomen o sebi,
i njezina se sramota neće nikad izbrisati.
27 I priznat će svi oni koji ostanu iza nje
da nema ništa bolje od straha Gospodnjeg,
nema ništa slađe no vršiti zapovijedi Gospodnje.
Hvala mudrosti

24

1 Mudrost se sama slavi
i sred puka svog se hvali.
2 Usta svoja otvara u zboru Svevišnjeg
i pred njegovom se moći proslavlja:
3 “Izađoh iz usta Svevišnjeg
i pokrih zemlju kao magla.
4 Na visinama nebeskim razapeh šator svoj
i prijestol moj bi stup od oblaka.
5 Obiđoh sama krug nebeski
i prošetah se dubinama bezdana.
6 U vlasti su mojoj valovi morski, i sva zemlja,
i svi narodi i puci.
7 Među svima njima tražila sam počinka
i na čijoj baštini da se nastanim.
8 Tada mi zapovjedi Stvoritelj sviju stvari
i koji me stvori, odredi mjesto za šator moj
i reče: ‘Nastani se u Jakovu
i uđi u baštinu Izraelu.’
9 Prije vjekova, odiskona, on me stvorio
i neću prestati dovijeka.
10 Pred njim sam služila u Svetom šatoru
i potom se nastanila na Sionu.
11 Dao mi je tako spokoj u milome gradu
i vlast mi je u Jeruzalemu.
12 Tako se ukorijenih u slavnom narodu,
na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj.
13 Uzrastoh kao cedar na Libanu
i kao čempres na gori Hermonu.
14 Uzrastoh kao palma u Engadu
i kao ružičnjaci u Jerihonu.
Kao divna maslina u dolini,
uzrastoh kao makljen nad vodama.
15 Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo
i zamirisah mirisom kao smirna izabrana,
kao galban, oniks i stakte
i kao vonj tamjanov u Šatoru.
16 Raširih grane svoje kao terebinta,
i grane su moje divne i ljupke.
17 Propupah kao trs mladicama ljupkim,
i cvjetovi su moji porod slave i bogatstva. 18 #
19 Dođite k meni svi koji me žudite
i nasitite se plodovima mojim.
20 Jer je spomen na mene slađi od meda
i baština moja od mednoga saća.
21 Koji me jedu još više su me gladni,
i koji me piju još više za mnom žeđaju.
22 Tko mene sluša taj se ne stidi,
i tko sa mnom radi taj ne griješi.”
Mudrost i Zakon
23 Sve je ovo Knjiga saveza Boga Svevišnjeg,
Zakon koji nam je Mojsije odredio
kao baštinu zajednicama Jakovljevim. 24 #
25 On je mudrosti pun kao vode Fišona
i kao Tigris u dane proljetne;
26 on buja razborom kao Eufrat
i kao Jordan u vrijeme žetveno:
27 obiluje stegom kao Nil vodom
i kao Gihon u vrijeme berbe.
28 Prvi ga čovjek nije do dna spoznao
niti će ga posljednji istražiti.
29 Jer su misli njegove šire od mora
i namisli dublje od bezdana.
30 A ja sam kao jarak prekopan od rijeke
i kao vodotok doveden u perivoj.
31 I rekoh: “Natopit ću vrt svoj
i navodnit ću cvijetnjake svoje”.
I gle, od jarka mojeg rijeka postade,
a od rijeke more mi nasta.
32 Učinit ću da kao zora zasja nauk moj,
i svjetlost ću njegovu razaslati nadaleko.
33 Izlit ću nauku poput proroštva,
ostaviti je pokoljenjima budućim.
34 Vidite: ne trudih se samo za sebe
nego za sve koji je traže.
Izreke

25

1 Troje mi je drago,
a milo je i Gospodu i ljudima:
sloga među braćom,
prijateljstvo među susjedima,
muž i žena koji se vole.
2 A tri vrste ljudi mrzi duša moja
i veoma mi je oduran život njihov:
ohol siromah i lažljiv bogataš
i razbludan starac koji nema razbora.
Starci
3 Ako za mladosti nisi ništa sabirao,
kako ćeš išta naći u starosti?
4 Kako lijepo pristaje sijedoj kosi zdrava rasudba
i starcima savjet znalački!
5 O, kako je lijepa mudrost u staraca
i promišljen savjet odličnika!
6 Veliko je iskustvo kruna starcima,
i strah je Gospodnji istinska slava njihova.
Brojčane izreke
7 Devetero smatra srce moje blaženim,
a deseto mi je sad na jeziku:
čovjek koji se djeci svojoj raduje
i koji doživi pad neprijatelja svojih.
8 Blago mužu koji živi sa ženom razumnom
i koji ne ore s volom i magarcem,
i koji nije pogriješio jezikom svojim,
i koji ne služi od sebe nevrednijemu.
9 Blago onomu koji je stekao razboritost
i koji pripovijeda ušima pozornim.
10 A kako je velik onaj koji je našao mudrost,
ali nitko ne nadmašuje onoga koji se boji Gospoda.
11 Strah je Gospodnji iznad svega;
i tko ga ima, s kime se može usporediti? 12 #
Žene
13 Svaka rana, samo ne rana srca!
I svaka opačina, samo ne opačina ženina!
14 Svaka nesreća, samo ne nesreća od mrzitelja!
I svaka osveta, samo ne osveta neprijateljska!
15 Nema otrova nad otrovom zmijskim
niti mržnje od mržnje neprijateljske.
16 Volim više živjeti s lavom i sa zmajem
nego živjeti sa ženom opakom.
17 Pakost ženi nagrđuje lik
i mrači joj lice kao u medvjeda.
18 Kad među susjedima sjedi joj muž,
on i nehotice gorko uzdiše.
19 Malena je svaka zloća prema zloći ženskoj:
neka je snađe kob grešnička!
20 Kakav je pješčani brijeg nogama staračkim,
takva je jezičava žena mirnu mužu.
21 Ne daj se zavesti ljepotom ženskom
i ne žudi za ženom.
22 Velik je jad, sramota i ruglo
kad žena uzdržava muža svog.
23 Srce poniženo, lice pomračeno
i rana u srcu – to je žena opaka.
Ruke lomne i klecava koljena,
takva je žena koja ne usrećuje muža svoga.
24 Od žene je grijeh počeo
i zbog nje svi umiremo.
25 Ne daj vodi pukotine
niti zloj ženi slobode jezika.
26 Ako ne čini kao što joj pokažeš,
otpusti je od sebe.

26

1 Blago mužu žene čestite
jer je dvostruk broj dana njegovih.
2 Čestita žena radost je mužu svojem,
on će godine svojeg života proživjeti u miru.
3 Izvrsna žena odabran je dio,
dar onomu koji se boji Gospodina.
4 Bio bogat ili siromah, srce mu je veselo
i lice vedro u svako doba.
5 Troga se plaši srce moje
a od četvrtog užasava:
od klevete u gradu, od zbora svjetine
i od lažne optužbe,
jer je sve to gore od smrti;
6 ali je tuga i jad žena ljubomorna na ženu
i bič jezika koji sve jednako udara.
7 Nepodesan je jaram žena opaka,
i svladati nju isto je kao uhvatiti štipavca.
8 Žena pijana zaziva srdžbu golemu,
jer sramota je njezina neizbrisiva.
9 Ženina je bludnost u njezinu drsku pogledu
i poznaje se po njezinim trepavicama.
10 Pod oštrim nadzorom drži kćer drzovitu,
da ne zlorabi prvu priliku.
11 Budno pazi na oko bestidno,
da se ne začudiš kad se o tebe ogriješi.
12 Kao žedan putnik, ona otvara usta
i pije svaku vodu na koju naiđe
i spušta se pred svakim kolcem
i svakoj strijeli otvara tulac.
13 Mila je žena radost mužu svom,
i znanje mu njezino kosti ojačava.
14 Dar je Gospodnji žena šutljiva,
i nema cijene duši dobro odgojenoj.
15 A milina je na milinu žena stidljiva,
i nema cijene dostojne duše uzdržljive.
16 Kao što sunce blista na planinama Gospodnjim,
tako i ljepota vrsne žene u urednosti kuće njezine.
17 Kao svijeća što svijetli na svetom svijećnjaku,
tako je krasno lice na skladnu tijelu.
18 Kao stupovi zlatni na podnožju srebrnu,
tako su lijepe noge na čvrstim petama. 19 # 20 # 21 # 22 # 23 # 24 # 25 # 26 # 27 #
Žalosne stvari
28 Dvoje rastužuje srce moje,
a zbog trećeg gnjev me hvata:
kad ratnik stȁrī u bijedi,
kad se preziru ljudi umni,
kad se netko od pravednosti vraća grijehu –
za takvog je Gospod mač spremio.
Trgovina
29 Trgovac teško odolijeva napasti,
i prodavač nije bez grijeha.

27

1 Radi probitka mnogi griješe,
i tko traži bogatstvo biva nemilosrdan.
2 Kolac se zabija između dva kamena,
a grijeh se utiskuje između kupnje i prodaje.
3 Tko se čvrsto ne drži straha Gospodnjeg
kuća će mu brzo propasti.
Govor
4 Kad se sito trese, mekinje ostaju:
tako i nedostaci čovjekovi izbijaju u govoru njegovu.
5 Lončareve posude peć iskušava,
a čovjeka njegov govor.
6 Obradu voćke očituje njezin plod:
tako i riječi čovjekove otkrivaju njegove osjećaje.
7 Nikoga ne hvali prije no što progovori,
jer govor je kušnja ljudi.
Pravda
8 Ako težiš pravdi, naći ćeš je
i obući ćeš je kao svečanu odoru.
9 Ptice se jate sa sebi sličnima,
i pravica se svraća onima koji je vrše.
10 Lav vreba svoju lovinu,
tako i grijeh one koji čine nepravdu.
11 Govor je pobožna čovjeka uvijek pun mudrosti,
a luđak se mijenja poput mjeseca.
12 Kad si među bezumnicima, pazi na vrijeme,
a s ljudima mudrim boravi bez straha.
13 Sablažnjiv je govor luđački
i smijeh je njihov grešna razuzdanost.
14 Govor s mnogim zakletvama podiže čovjeku vlasi,
i kad se takvi svađaju, začepiti je uši.
15 Svađa oholih ljudi završava se krvlju,
i mučno se slušaju grdnje njihove.
Tajne
16 Tko otkriva tajne gubi povjerenje
i neće više naći prijatelja po srcu svojem.
17 Ljubi prijatelja i budi mu vjeran,
ali ako si izdao njegove tajne, ne idi više za njim.
18 Jer kao što čovjek uništava svojeg neprijatelja,
tako si ti uništio prijateljstvo svojega bližnjeg.
19 Ili kao što si ispustio pticu iz šake,
tako si ispustio prijatelja svoga
i nećeš ga uhvatiti više.
20 Ne trči za njim jer je daleko odmakao
i utekao poput gazele iz zamke.
21 Jer se rana može povezati i pogrda oprostiti,
ali za onoga tko je izdao tajnu nema nade.
Licemjerstvo
22 Tko žmirka očima kuje zlo,
i nitko ga od toga ne može odvratiti.
23 Pred tobom je medenih usta
i divi se tvojim riječima,
ali iza tvojih leđa mijenja svoj jezik
i u sablazan izvrće tvoje riječi.
24 Mnogo što mrzim, ali ništa kao takva čovjeka,
a i Gospod ga mrzi.
25 Tko baca kamen uvis, na glavu mu pada;
podmukao udarac protuudarcem rađa.
26 Tko jamu kopa, u nju pada,
i tko zamku namješta, u nju se hvata.
27 Tko čini zlo, zlo mu se vraća,
iako on ne zna odakle dolazi.
28 Ruglo i sramota oholici,
i osveta na nj vreba kao lav.
29 U zamku se hvataju koji se raduju padu pobožnika,
i bol će ih izjesti prije smrti njihove.
Osvetljivost
30 Mržnja i srdžba jednako su gnusne,
i grešan ih čovjek obje u sebi nosi.

28

1 Tko se osvećuje, njemu se Gospod osvećuje
i dobro pazi na grijehe njegove.
2 Oprosti nepravdu svojemu bližnjemu,
pa kad budeš molio, grijesi će se tvoji oprostiti.
3 Ako čovjek goji mržnju na drugoga,
kako može od Gospoda tražiti ozdravljenje?
4 Kad s čovjekom sličnim sebi nema milosrđa,
kako može moliti se za svoje grijehe?
5 On, koji je samo od mesa, goji osvetljivost,
pa tko će mu oprostiti grijehe?
6 Misli na konac svoj i prestani s mržnjom;
sjeti se raspadanja i smrti, i vrši zapovijedi.
7 Misli na zapovijedi i ne mrzi na bližnjega
i na Zavjet Svevišnjega, pa oprosti krivicu.
Svađe
8 Kloni se svađe, pa ćeš manje griješiti;
strastven čovjek raspaljuje svađu.
9 Grešnik sije razdor među prijateljima
i među mirne ljude baca klevetu.
10 Oganj se raspaljuje prema gorivu kojim se hrani,
a svađa se širi prema silini svojoj;
gnjev čovjekov ovisi o snazi njegovoj
i jarost mu raste prema bogatstvu njegovu.
11 Nagla svađa raspaljuje vatru,
nagla prepirka vodi u krvoproliće.
12 Pušeš li u iskru, ona se rasplamsa,
pljuneš li na nju, ona se ugasi:
oboje izlazi iz usta tvojih.
Jezik
13 Proklet bio došaptavač i klevetnik,
jer uništiše mnoge koji su živjeli u miru.
14 Treći je jezik potresao mnoge
i prognao ih od naroda do naroda;
razorio je tvrde gradove
i porušio kuće kneževske.
15 Treći je jezik izagnao žene čestite
i lišio ih plodova trudbe njihove.
16 Tko ga sluša taj nema počinka
niti će imati boravišta mirna.
17 Udarac bičem ostavlja masnicu,
udarac jezikom lomi kosti.
18 Mnogi su pali od mača,
ali ne toliki kao od jezika.
19 Blago čovjeku koji se od njega zaštitio
i nije iskusio srdžbu njegovu,
koji nije nosio jarma njegova
niti je bio svezan lancima njegovim.
20 Jer jaram je njegov jaram gvozdeni
i lanci su njegovi lanci mjedeni.
21 Strašna je smrt koju donosi,
i bolje je Podzemlje od nje.
22 Ali nema vlasti nad pobožnicima,
njih ne prži plamen njegov.
23 Njegove su žrtve oni koji ostavljaju Gospoda,
u njima on plamti i ne gasi se,
on će nasrnuti na njih kao lav
i raznijeti ih kao pantera.
24 Gle, trnjem ogradi svoj posjed,
zaključaj dobro svoje srebro i zlato:
25 tako i riječima svojim načini mjerila i utege
i ustima svojim vrata s prijevornicom.
26 Pazi da ne posrneš zbog jezika svojeg
i ne postaneš plijenom onomu koji te vreba.
Posudba

29

1 Milosrđe čini tko uzajmljuje svojem bližnjemu;
i tko mu pomaže vrši zapovijedi.
2 Uzajmljuj bližnjemu kad je u potrebi
i opet vraćaj bližnjemu u pravo vrijeme.
3 Čvrsto drži svoju riječ i budi mu vjeran,
pa ćeš u svako vrijeme dobiti što ti treba.
4 Mnogi smatraju zajam dobitkom
i zadaju jad onima koji su im pomogli.
5 Dok ne dobije, ruku mu ljubi
i ponizno zbori o bogatstvu bližnjega,
ali na dan naplate on odgađa rok,
udara u jadikovke
i krivnju baca na zla vremena.
6 Mogne li, vrati jedva polovicu,
a i to valja smatrati dobitkom.
Ne plati li, valja oteti od njegova –
i eto neprijatelja bez potrebe:
vraća on kletvama i svađama,
umjesto čašću uzvraća prezirom.
7 Mnogi se stoga, ne zbog zloće, ustežu davati zajam:
boje se da ne budu nezasluženo opljačkani.
Milostinja
8 Ali sa siromahom budi velikodušan
i ne pusti ga da čeka na tvoj milodar.
9 Zbog Božje zapovijedi pomozi siromahu;
ako je potrebit, ne pusti ga praznih ruku.
10 Radije izgubi novce na brata ili prijatelja
nego da ti propadaju hrđajući pod kamenom.
11 Uloži blago svoje po zapovijedima Svevišnjega,
i bit će ti probitačnije nego samo zlato.
12 Uloži milostinju u svoje riznice,
i ona će te izbaviti od svake nevolje:
13 bolje će se boriti za te pred neprijateljem
negoli čvrsti štit i teško koplje.
Jamstvo
14 Dobar čovjek jamči za bližnjega svoga,
a tko je izgubio osjećaj stida, ostavlja ga na cjedilu.
15 Ne zaboravljaj jamcu uslugu njegovu,
jer je dušu svoju dao za tebe.
16 Grešnik se ne brine za dobra jamčeva,
i nezahvalnik zaboravlja svojeg izbavitelja.
17 Jamčenje je upropastilo mnoge sretne ljude
i razbacalo ih kao morske valove.
18 Istjeralo je iz doma ljude bogate,
koji onda lutaju među tuđim pucima.
19 Grešnik koji se upušta u jamčenje
radi laka dobitka – potpada pod sud.
20 Pomozi bližnjemu koliko god možeš,
ali pazi da se i sam ne upropastiš.
Gostoljubivost
21 Prve su životne potrebe voda, kruh,
odijelo i kuća, da se sram pokrije.
22 Bolje je živjeti siromaški pod krovom od dasaka
nego se gostiti gospodski u tuđoj kući.
23 Budi zadovoljan imao malo ili mnogo,
pa nećeš slušati ukore ukućana.
24 Težak je život ići od kuće do kuće,
i gdje god se zaustaviš, ne smiješ usta otvoriti;
25 tuđinac si i poznaj okus poniženja,
a osobito zvuk gorkih riječi:
26 “Hajde, tuđinče, postavi stol,
i ako imaš što, daj mi jesti.”
27 “Odlazi, tuđinče, ustupi mjesto časnijemu,
dolazi mi brat i treba mi kuća.”
28 Teško je umnu čovjeku
kad mu predbace gostoprimstvo
i pogrde ga kao vjerovnika.
Odgoj djece
30
1 Tko ljubi sina svog, često ga bije šibom,
da se na koncu u njemu obraduje.
2 Tko valjano odgaja svog sina, imat će od njega koristi
i ponosit će se njime među znancima svojim.
3 Tko pouči sina svoga, čini zavidnim neprijatelja svoga
i raduje se pred prijateljima svojim.
4 Pa i umre li otac, kao da i nije umro,
jer ostavlja sina sebi slična.
5 Za svojeg se života radovao gledajući ga
i na samrti se svojoj ne žalosti.
6 Jer za neprijatelje ostavlja osvetnika,
a prijateljima sina koji će im znati milost uzvraćati.
7 Tko miluje sina svoga, zavijat će mu rane
i na svaki će mu se njegov jauk potresati srce.
8 Neukroćen konj postaje ćudljiv,
a zapušten sin postaje tvrdoglav.
9 Razmazi dijete svoje, pa će te zaprepastiti;
igraj se s njim, pa će te u tugu zaviti.
10 Ne smij se njim ako ne želiš plakati s njim
i na koncu škrgutati zubima.
11 Ne daj mu slobode u mladosti
i ne praštaj mu pogrešaka njegovih.
12 Savij mu šiju dok je mlad
i nagnječi mu rebra dok je malen,
da ti ne bude buntovan i neposlušan
i ne ožalosti te duboko.
13 Odgoji sina svojega i dotjeruj ga,
da ti ne bi trpio zbog njegove drskosti.
Zdravlje
14 Bolji je siromah tijelom zdrav i čio
nego bogataš bolesna tijela.
15 Više valja zdravlje i snaga nego sve zlato svijeta
i krepko tijelo više od golema posjeda.
16 Nema blaga nad zdravljem tjelesnim
niti sreće nad sretnim srcem.
17 Bolja je smrt nego gorak život
i počinak vječni nego trajna bolest.
18 Dobre su jestvine pred ustima zatvorenim
kao jelo žrtveno na grob položeno.
19 Čemu žrtve idolu,
kad ne može ni jesti niti pomirisati?
Tako i onaj koga Gospod progoni:
20 samo gleda i uzdiše,
kao uškopljenik koji grli djevicu i uzdiše.
Radost
21 Ne prepuštaj se žalosti
i ne kinji se mračnim mislima.
22 Veselje srca život je čovjeku,
i radost mu produljuje dane životne.
23 Prevari svoje brige i utješi srce svoje,
otjeraj od sebe žalost:
jer je žalost pogubila mnoge,
od nje nema koristi nikomu.
24 Zavist i srdžba skraćuju dane,
i briga donosi starost prije vremena.
25 Izdašnu srcu jelo je u slast:
i koristi mu ono što pojede.
Bogatstvo

31

1 Briga za bogatstvo izjeda tijelo,
i skrb za njim odgoni san.
2 Dnevne se brige u san uvlače,
i teška bolest ne da spavati.
3 Bogataš se muči da skupi imetak,
a kad se odmara, uživa u raskoši;
4 siromah se muči, jer nema od čega živjeti,
a kad se odmara, zapada u bijedu.
5 Tko ljubi zlato – ne ostaje bez grijeha,
i tko za novcem trči – zbog njega će zalutati.
6 Mnogi postadoše žrtve zlata,
propast im bijaše neminovna.
7 Jer ono je zamka onima koji mu žrtvuju,
i svaki se nerazumni lako u nju hvata.
8 Blago bogatašu koji se našao bez krivnje
i koji nije trčao za zlatom!
9 Tko je taj, da mu čestitamo,
jer je izvršio čudesna djela u svom narodu?
10 Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao,
neka mu je na čast!
Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio,
i zlo učiniti, a nije učinio?
11 Njegova će dobra biti trajna,
i zajednica će slaviti dobrotu njegovu.
Gozbe
12 Ako si sjeo za obilan stol,
ne otvaraj nad njim ždrijela svoga
i ne reci: “Ima dosta na njemu!”
13 Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo.
Je li stvoreno išta gore od takva oka?
Zato ono suze roni za sve što vidi.
14 Kamo drugi gleda, ti ne pružaj ruke,
da se s njim ne sukobiš u zdjeli.
15 Prosudi potrebe susjedove po svojima
i budi obazriv u svemu.
16 Pristojno jedi što ti je ponuđeno
i ne budi pohlepan da te ne omrznu.
17 Zbog pristojnosti prestani prvi
i ne budi nezasitan, da ne sablazniš.
18 Ako i u veliku društvu sjediš,
ne pružaj ruke prije ostalih.
19 Malo je dosta čovjeku dobro odgojenu
i on se ne muči na postelji svojoj.
20 Umjeren obrok – dobar san,
i čovjek rano ustaje, pun svježine.
A besanicu, bljuvanje i srdobolju
mora pretrpjeti proždrljivac.
21 Ako si morao previše pojesti,
ustani i izbljuj, i bit će ti lakše.
22 Slušaj, sine moj, i ne preziri me,
na kraju ćeš shvatiti moje riječi.
U svim djelima svojim budi umjeren
i neće te snaći nikakva bolest.
23 Dobra ugosnika hvale usne
i trajno je svjedočanstvo darežljivosti njegove.
24 Na loša se ugosnika javno mrmlja
i uporan je glas o škrtosti njegovoj.
Vino
25 U vinu se nemoj junačiti,
jer je mnoge oborilo vino.
26 Kao što se u peći kuša ocjel,
tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca.
27 Vino je život čovjeku
ako ga pije umjereno.
Kakav je život bez vina,
kad je stvoreno za veselje ljudima!
28 Radost srcu i veselje duši,
takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme
i u pravoj količini.
29 Gorčina duše spopada čovjeka
koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu.
30 Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast,
umanjuje mu snagu i umnožava rane.
31 Na gozbi ne izazivaj susjeda
i ne rugaj mu se ako je veseo:
ne reci mu ružne riječi i ne kinji ga
tražeći da vrati dug.
Gozbe

32

1 Ako su te postavili ravnateljem stola,
nemoj se uznositi.
Budi među njima kao jedan od njih,
pobrini se za njih i tada sjedni.
2 Kad obaviš sve svoje dužnosti, sjedni
da se proveseliš zajedno s njima
i primiš vijenac za svoju uglađenost.
3 Govori, starče, jer ti dolikuje,
ali odmjereno, i ne prekidaj glazbu.
4 Gdje se sluša pjesma, ne drži besjede
i ne budi mudar u nevrijeme.
5 Kao pečatnik od dragog kamena na zlatnu uresu,
takva je skladna glazba na gozbi.
6 Kao zlatom okovan pečatnik sa smaragdom,
takav je zvuk pjesme uz odabrano vino.
7 Govori, mladiću, ako ti je potrebno,
ali tek pošto te dvaput zamole.
8 Govori sažeto i mnogo reci u malo riječi:
ostavi dojam čovjeka koji zna, ali ne želi govoriti.
9 Kad si s odličnicima, ne izjednačuj se s njima
i ne ćeretaj mnogo dok drugi zbori.
10 Munja prethodi gromu,
a ljupkost ide ispred skromna čovjeka.
11 Na vrijeme ustani,
ne budi posljednji;
požuri se kući, ne oklijevaj.
12 Ondje se zabavljaj
i čini što ti na um padne,
ali ne griješi govorom bestidnim.
13 A za sve Stvoritelja svoga slavi,
koji te obasu svojim dobrima.
 
PODIJELI