Poštovani gledatelji,
ovaj intervju je vođen između portala PUT-ISTINA-ŽIVOT i Hrvatske Starokatoličke Crkve u RH -župnik Darko Mejaški, travanj 2018.
Nastanak Starokatoličke crkve –
Nastanak Starokatoličke crkve vezan je uz I Vatikanski koncil 1870. godine. Ključna stvar Prvog vat.koncila bilo je donošenje tj. izglasavanje nove vjerske istine ili Dogme o papinoj nepogrešivosti i svevlasti nad cijelom Crkvom.
Nakon nekoliko koncilskih rasprava, koncilski oci su se vrlo brzo podijelili u dva tabora, oni koji su bez poteškoća podržavali predloženu Dogmu i oni koji su bili protivnici nove vjerske istine. Kako su se koncilske sjednice i zasjedanja razvijale to je više dolazila do izražaja očita podijeljenost koncilskih otaca. Izraziti protivnici predložene Dogme bili su biskupi njemačkog govornog područja te Amerike i Francuske. Zanimljivo je da su se i biskupi iz Hrvatske (većina njih) svrstali na stranu opozicije koncila.
Osobito je zapažen nastup đakovačko-srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Opće je poznato njegovih pet govora na izvrsnom latinskom jeziku protiv predložene Dogme o papinoj nepogrešivosti i svevlasti nad cijelom Crkvom.
Tom prilikom biskup Strossmayer je naglasio kako i u drugim Crkvama postoje iskreni kršćani koji iznad svega ljube Krista. Za vrijeme svojih govora,u više navrata, bio je ometan zvižducima, dobacivanjima i kritikama gdje ga se nazivalo„novi Luther“.
U predvečerje završne sjednice koncila 18.07.1870. biskupi opozicije odlučili su napustiti Koncil kako ne bi morali glasati protiv svoje savijesti za novu Dogmu.
Upravo na tom povratku s Koncila, kod europskih biskupa njemačkog govornog područja rodila se misao o „Staroj Crkvi“ jer stvorena je jedna nova, zaključili su njemački teolozi pod vodstvom Ignaca von Dolingera.
Velik dio profesora teologija u Bernu, Breslau, Pragu, Luzernu i Munchenu njih više od 300 nije mogla prihvatiti novodonesenu Dogmu te se okupljaju na prvom Straokatoličkom kongresu u Munchenu koji je održan od 22.-24. rujna 1871. Na tom kongresu donosi se odluka o osnivanju nacionalnih crkava pod nazivom Starokatolička crkva.
Kongresom je predsjedao istaknuti doktor teologije dr.Johan von Schutle.
Važnije od čvrste veze s Rimom starokatolicima je bilo sačuvati apostolsko nasljeđe koje su dobili preko Utrechtske katoličke nadbiskupije koja je krajem 17. stoljeća prekinula svoje veze s Rimom zbog osporavanja Rima u izboru tamošnjeg nadbiskupa. Od tada spomenuta Utrechtska nadbiskupija zadržava katoličku vjeru, ali bez zajedništva s rimskim biskupom.
Upravo tu u Utrechtu, biva posvećen i prvi starokatolički biskup njemačke dr.Hubert Reikens nakom Munhenskog kongresa.
Tri godine nakon Kongresa broj starokatolika u Njemačko porastao je na 100.000., u Švicarskoj na 73.000., u Austriji na 20.000. i u Poljskoj na 30.000. Kasnije se razvijaju starokatoličke crkve u Češkoj, SAD, Kanadi i Hrvatskoj.
Koje su teološke karakteristike starokatoličke crkve?
Temeljna teološka postavka starokatolika je prihvaćanje svih zajedničkih koncila nerazdjeljene crkve (sedam ekumenski koncila), koje priznaju kršćani na istoku i zapadu te također prihvaćanje i odluka drugih koncila npr. Tridentinskog koncila u koliko njegove odluke nisu u suprotnosti sa vjerom stare ne razdjeljene kršćanske Crkve.
Kako je nastala Utrechtska unija starokatoličkih crkava?
Vrlo brzo nakon posvete prvih starokatoličkih biskupa dolazi do prijedloga stvaranja Unije starokatoličkih crkava, a ta unija je prozvaana Utrechtska unija po utrechtskoj nadbiskupiji preko koje su starokatolici ostvarili valjano apostolsko nasljeđe.Tada je sastavljena i Utrechtska izjava koja je i danas temelje zajeništva vjere i crkvene discipline starokatoličkih crkava spomenute Unije.(tekst izjave je na našoj internet stranici)
Utechtsku uniju čine starokatolički biskupi Nizozemske,tj. Utrechta i Deventera, Njemačke, Švicarske,Austrije,Poljske,Češke te priključeni biskupi promatrači iz Starokatoličke crkve Filipina, Brazila, te crke sv.Tome iz Indije. Na čelu biskupske konferencije je utrechtski nadbiskup. Šezdesetih godina Unija je potpisala interkomuniju s anglikanskom crkvom a 2017 g. potpisana je interkomunija sa Švedskom crkvom ( Švedska nacionalna crkva).
Kako je nastala Hrvatska starokatolička crkva?
U Hrvatskoj je Starokatolička crkva nastala,tj. svoj početak imala u reformnom pokretu katoličkog klera nakon Prvog svjetskog rata.
Stotinjak svećenika se neposredno prije osnivanja Hrvatske starokatoličke crkve ( dvadesetih godina prošlog stoljeća) obratlio tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu Baueru s molbom da se Crkva u Hrvatskoj reformira na demokratskim načelima, da se ukine celibat i uvede narodni jezik u liturgiju. S obzirom da nije udovoljeno njihovoj molbi dio spomenutih svećenika njih dvadesetak odlučilo se za osnivanje Hrvatske starokatoličke crkve ( autokefalne katoličke crkve). Svoj legitimitet crkva je dobila od starokatoličke crkve u Austriji.
Za osnivanje Hrvatske starokatoličke crkve sazvan je crkveni sabor u Zagrebu na kojem je bilo 20 svećenika, te 16 delegata iz novoosnovanih starokatoličkih župa i organizacija u Hrvatskoj.
Sabor je održan 21. i 22. siječnja 1924. Tom prilikom za biskupa je izabran Marko Kalogjera koji je biskupsko posvećenje primio u Utrechtu 25.veljače 1924. od nadbiskupa Utrechta Franza Konicha.
U svom usponu Hrvatska starokatolička crkva brojila je 25 župnih zajednica i toliko manjih organizacija, sveukupno oko 50 000 tisuća vjernika.
Najveće stradanje ova crkva je doživjela za vrijeme drugog svjetskog rata i poraća.
Za vrijeme Ndh crkva je stavljena van zakona i pod pritiskom tadašnje vlasti zatvoreno je gotovo desetak župnih crkava. Stradanje se nastavilo i nakon drugog svjetskog rata kada su komunističke vlasti oduzele i zatvorile nekoliko crkvenih zgrada, valja spomenuti oduzimanje naše crkve u Karlovcu 1948.g, zatim na otoku Krapnju, Slavonskom Brodu i Vinkovcima.
Djelovanje crkve danas
Danas Hrvatska starokatolička crkva ima u Hrvatskoj dvije župne zajednice u Zagrebu i Šaptinovcima te dvije manje organizacije u Osijeku i Slavonskom brodu. Pastoralnu skrb o vjernicima vode trojica svećenika. Broj vijernika u Hrvatskoj je oko tisuću osoba i taj broj pomalo raste. Biskup naše crkve je dr. John Okoro delegirani biskup Utrechtske unije a umerovljeni biskup starokatoličke crkve u Austriji.
Međunarodna biskupska konferencija Utrechtske unije ( kako se službeno zove naša biskupska konferencija) djeluje ekumensko prema ostalim kršćanskim crkvama pa tako i prema rimokatoličkoj crkvi, valja naglasiti da je upravo starokatolička crkva najbliža crkva po svemu rimokatoličkoj crkvi. U tom smislu je papa Franjo prije tri godine po prvi puta pozvao naše biskupe u zasebnu audienciju, bili su njegovi gosti 4 dana u Vatikanu. Tom prilikom razgovaralo se o načinima suradnje i eventualnom jedinstvu dviju crkava. Trenutna najveća zapreka eventualnom jedinstvu više nije toliko Dogma o papinoj nepogrešivosti, već to što neke starokatoličke crkve rede žene za svećenice. Bez obzira na to svi imamo svoje poslanje u svjetlu Božje riječi ovdije na zemlji zaključeno je zajedničkom izjavom. U tom smislu nastavlja s radom zajednička komisija složena od nekoliko teologa i biskupa s obje strane.
OVAJ INTERVJU JE VOĐEN POVODOM 94. OBLJETNICE POSTOJANJA HRVATSKE STAROKATOLIČKE CRKVE! 🙂
