IMA LI SPREMNOSTI ZA SUOČAVANJE S IZUMIRANJEM? Bijeg u novu demografsku strategiju?

89
Autor: Đurđica Ivanišević Lieb

Lani je iz Hrvatske otišlo 80 000 ljudi. Da je brojka prevelika za jednu malu zemlju poručila je iz Šibenika, kamo je premjestila Ured, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je izjavila da nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije, nego nam treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice za stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah – poručila je Predsjednica, očito ciljajući na ukupno petu demografsku strategiju koju upravo radi Ministarstvo demografije. Spočitnula je i da se njoj zamjerilo da pretjeruje kad je rekla da je država u izvanrednom stanju zbog velikoga broja iseljenih obitelji, a to može potkrijepiti strašnim podatkom da je samo lani iz Hrvatske otišlo 80 000 ljudi, od čega samo u Njemačku 40 000. »Što je to onda ako nije izvanredno stanje koje traži izvanredne mjere?« zapitala se Predsjednica. Naglasila je da parcijalne mjere poput povećanja kvota za uvoz radnika iz inozemstva ne će riješiti problem.

Ministrica demografije na to je poručila da je lakše kritizirati nego preuzeti odgovornost. »Preuzeli smo odgovornost, provodimo mjere, te su mjere u skladu s politikom Vlade i u skladu s programom demografa koji su pisali taj program i ne vidim razloga zbog čega ovolike kritike«, rekla je ministrica i pozvala sve koji su dobronamjerni da se uključe konkretnim prijedlozima, radom i angažmanom. Sve te strjelice ne bi trebale biti upućene, nego bi se trebalo u miru analizirati zbog čega je iz Hrvatske otišlo 80 000 ljudi i zapitati se kao što se s pravom pita Kolinda Grabar-Kitarović što je to ako ne izvanredno stanje.

Pripremljen »stop Sorosu«

O Georgu Sorosu mnogo se pisalo i razmišljalo o njegovim potezima, a Viktor Orban novim zakonom zatvara Sorosov ured u Budimpešti, koji će biti preseljen u Berlin, kako piše Luka Capar. Mađarski premijer Orban već je tijekom predizborne kampanje označio Sorosa jednim od državnih neprijatelja broj jedan, a nakon što je na parlamentarnim izborima odnio premoćnu pobjedu započeo je konačni obračun sa Sorosevim Otvorenim društvom u Mađarskoj. Kako pišu mađarski mediji, zakon usmjeren protiv nevladinih udruga koje se financiraju upravo novcem milijardera rođenoga u Mađarskoj, kolokvijalno nazvan »Stop Sorosu«, bit će prvi koji će se naći na dnevnom redu parlamenta. Tim se zakonom trebalo onemogućiti daljnje financiranje liberalnih udruga koje ponajprije pomažu ilegalnim migrantima u toj zemlji, ali djeluju i na širenju liberalnih ideja. Sorosa je Orban već nekoliko puta optužio za mnoga zla, a tijekom predizborne kampanje Mađarska je bila oblijepljena jumbo-plakatima usmjerenim izravno protiv Sorosa i njegovih aktivnosti. Prve konkretne poteze Orbanova vlada povukla je pripremivši zakon o zatvaranju Središnjeg europskog sveučilišta (CEU), iza kojeg također stoji Soros, a potom se zabranjuje financiranje nevladinih udruga koje pomažu migrantima, koje također financira Soros.

Zašto je na čekanju stažiranje mladih liječnika?
Gotovo pola godine nije raspisan ni jedan natječaj za stažiranje mladih liječnika. Svi oni koji su diplomirali nakon sredine studenoga prošle godine još neko vrijeme ne će moći dobiti posao. Nakon završetka studija mladi liječnici moraju odraditi pripravnički staž koji je obvezan dio obrazovanja, kako bi nakon toga pristupili stručnomu ispitu, dobili licenciju za rad i u konačnici se zaposlili. »U vrijeme kad se govori da nedostaje liječnika, mi moramo čekati. Previše je truda uloženo u ovaj poziv i zaista nije u redu«, kaže mladi liječnik koji je odlučio ostati anoniman jer još čeka staž. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kažu da su posljednji 3. javni natječaj za financiranje pripravničkog staža doktora medicine, magistra farmacije i magistra medicinske biokemije u 2017. godini raspisali u studenom i kandidati su imali mogućnost podnijeti zahtjev za financiranje pripravničkog staža zaključno do 12. prosinca 2017. godine.

 

Koliko zarađuju roditelji odgojitelji?

Matea Štobak piše o roditeljima odgojiteljima kojima bi trebala mjesečna naknada iznositi 65 posto bruto plaće u Zagrebu, a ne kao dosad prosječne neto plaće u Hrvatskoj – 4000 kuna. Toliko će ih, izračunale su mame, koštati nova odluka o roditeljima odgojiteljima, koja će se naći na sjednici zagrebačke Skupštine. Predlaže se, naime potpuna njena izmjena jer je gotovo svaki članak Grad Zagreb odlučio izmijeniti, a roditeljima koji su korisnici mjere uvedene krajem 2016. godine za oko je posebno zapeo onaj u kojem stoji da će im se umjesto iznosa prosječne hrvatske plaće na računu isplaćivati 65 % prosječnog mjesečnog dohotka u Zagrebu. Oko 3800 kuna neto iznos je koji dobivaju najčešće, a ako bi državni prosjek bio dobar, njihova bi se mjesečna plaća popela na 4000. Sad će iznos biti zacementiran jer će se, primjerice za ovu godinu, gledati zagrebački prosjek od osam mjeseci prethodne godine. Zacementiran i niži – zabrinute su mame, koje su status zatražile upravo kako bi mogle ostati kod kuće i brinuti se za svoju djecu, a ne o tome hoće li imati dovoljno novca za njihov odgoj. U Gradu pak poručuju da razloga za brigu nema. Do odstupanja u mjesečnim iznosima će doći, ali ne znatnoga. »Dosad je roditeljima bruto isplaćivan neto iznos prosječne hrvatske plaće za prethodni mjesec, dok će odsad dobivati 65 % bruto iznosa plaće u gospodarstvu u Zagrebu, i to prosjek od siječnja do kolovoza prethodne godine«, objasnili su u Gradu. Postoje i novi pogledi na čuvanje djece pa je različita novčana pomoć za roditelje odgojitelje. U nju se dodaju stavke kojima će se omogućiti da status dobiju i roditelji koji imaju djecu s invaliditetom, a koja pohađaju određene predškolske ustanove u svrhu rehabilitacije. Najmanja djeca dosad, ako je roditelj htio primiti naknadu od grada, nisu smjela ići u vrtić.

Student unatoč gluhoći svira violinu

Da gluhi ljudi mogu uistinu sve – piše Vid Barić o slučaju Daniela Muse iz Zagreba koji je, potpunoj gluhoći unatoč, uz profesoricu i violinisticu Renatu Novoselec naučio svirati violinu u samo dva mjeseca, što je zapravo teško izvesti i čujućima kako ih gluhi nazivaju.

Ne bi li se trebalo u miru analizirati zbog čega je iz Hrvatske otišlo 80 000 ljudi i zapitati se što je to ako nije izvanredno stanje?

Novoselec je kroz godine posvećenog rada i interesa osmislila jedinstvenu metodologiju učenja violine u svijetu posvećenu gluhoj i nagluhoj djeci i osobama, kao i djeci te osobama s različitim vrstama invaliditeta s kojima radi u terapijske svrhe. »Imala je i ideju za projekt ‘Violina za sve’ unutar kojeg bi gluhe osobe učile svirati violinu. Tražila je osobu koja bi pristala probati takvo nešto te se javila u Savez, a ja sam odmah rekao – zašto ne«, započinje priču Musa, student antropologije te kulturne antropologije i etnologije, član debatnoga kluba i prvi gluhi svjedok na jednom debatnom natjecanju u Hrvatskoj. On naglašava da je violina kraljevski instrument koji je vrlo teško naučiti svirati. On se, međutim, odmah osjetio izazvan i tako je Renata Novoselec pronašla savršenoga kandidata za provođenje svoje jedinstvene metodologije. Predano je vježbao svaki dan, bez slušnoga aparata, bez oznaka na violini, i uspio. Himnu Vijeća Europe te Europske unije »Odu radosti« danas svira bez grješke. On je prvi i jedini gluhi violinist na cijelom svijetu, a priprema i druge skladbe, koje također uči svirati. Violinist Martin Draušnik, profesor na Muzičkoj akademiji i koncertni majstor Zagrebačke filharmonije, nakon slušanja Musine izvedbe nije mogao vjerovati da gluha osoba svira violinu, i to tehnički ispravno s prvom postavom. Musa i Novoselec su kroz univerzalni jezik nota omogućili novu formu komunikacije između gluhih i čujućih osoba koje rijetko razumiju znakovni jezik. »Ja sam bio znatiželjan, razumio sam da mojim prijateljima koji čuju glazba znači puno u životu i htio sam vidjeti u čemu je stvar. Zapravo je loše da sam u 21. stoljeću ja prvi gluhi violinist. Sve oko nas napreduje, svijet se mijenja, ali ništa po pitanju gluhih i glazbe. Želio sam to pokušati promijeniti, ali mogu reći da nije dobro biti prvi u nečemu.« 

Mističnost nije nestala

Nova mapa Josipa Botterija Dinija i pjesnika Miljenka Galića izišla je u Ogranku Matice hrvatske u Splitu pod nazivom »Noćnog neba cvat«. Predgovor je napisao Anton Šuljić, koji započinje riječima: »Hvala Bogu! Mističnost nije nestala, među nama je ovdje. Čitam je i gledam u stihovima Miljenka Galića u slikama Josipa Botterija Dinija. U ovim stihovima i slikama, s ruba šutnje, nastao je i mistični dogled. U viđenju slike onkraj slike jednota se doima prozirnom a monokromnost nota zapravo se pretvara u lazur i modrinu božanske vizije u kojoj se prepoznaje vlastitost. Ta vlastitost, oslobođena dahom sutonskog neba, motri neumrlost duše…«

 Izvor: Glas Koncila
PODIJELI