Hrvatski biskupi pripremili ostavke papi?

82

Hrvatski biskupi pripremili ostavke papi?

 

Istina je da su hrvatski biskupi, gotovo svi, spremni predati ostavke papi Franji na svoje službe zbog zaustavljanja proglašenja blaženog Alojzija Stepinca svetim. Papa je naše pastire početkom ljeta obavijestio da je osnovao Povjerenstvo za provjeru Stepinčeve svetosti koje će sačinjavati katolički i srpsko-pravoslavni predstavnici. Povjerenstvo je osnovao nakon godinu dana duge komunikacije sa Srpskom pravoslavnom crkvom i političkim vlastima u Beogradu, a da o tome Katolička Crkva i političke strukture u našoj zemlji nisu uopće bile obaviještene. Takvo je papino postupanje krajnje protivno duhu kolegijalnosti katoličkih pastira, a da bratstvo ne spominjemo. Novoutemeljeno i u dosadašnjoj povijesti nepoznato tijelo pretresat će događaje u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskoga rata o ulozi Blaženika i budućega Sveca u njima. Povjerenstvo će biti, ili već je, sastavljeno od crkvenih i civilnih predstavnika našega i onih iz reda srpskoga naroda. Postojanje međunarodnih članova kao arbitara u Povjerenstvu nije potvrđeno, a možda je ulogu suca za sebe zadržao papa Franjo protivno nekim svojim ranijim proklamacijama. Osnivanje Povjerenstva presedan je iz više razloga. Posebno što izvan snage praktično stavlja odluku Kongregacije za proglašenje svetih i legalizira joj supremaciju jednoga nedefiniranoga tijela. Ali Hrvati ne trebaju kukati, nego u ovom Povjerenstvu gledati blagoslov da kroz njega u konačnici na najvišoj razini preko Svete Stolice imaju prigodu razotkriti sve srpsko-jugoslavenske laži na svoj račun. Prigoda je to da se iz povijesti ukloni i zabrani laž o genocidnosti Hrvata. Zadaća destigmatizacije našega naroda uvjet je našega prosperiteta i slobode što je najbolje očitovao slučaj nogometaša Šimunića i tradicionalni hrvatski pozdrav ‘Za dom! – Spremni!’. Povjerenstvo provjere Stepinčeve svetosti bit će hrvatskom narodu blagoslov ukoliko nakon njegovoga rada uslijedi zabrana bianco presuda Hrvatima i Hrvatskoj s potpisom ‘logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska’.

Hoće li tome biti tako ili će opet nadvladati bizantinske spletke i podmetanja ovisi ponajviše o otvorenosti naših katoličkih pastira i dobrohotnih civilnih sudionika u ovom procesu. Taj rad vjerojatno ne će završiti tako brzo tako da se treba pripremiti za dugotrajnu iscrpljujuću borbu, a ne zavaravati vjernike kako se radi o nekakvoj sporednoj i benignoj stvari čije rješenje je tu iza kuta. Takav je dojam ostavilo prvo javno obraćanje zagrebačkoga nadbiskupa Josipa kardinala Bozanića u trsatskom svetištu krajem ljeta na ovu temu. Puno bi bolje činila iskrenost kakvu je u svom članku ‘Zašto zaprjeke kanonizaciji blaženoga Alojzija Stepinca?‘ u posljednjem broju Glasa Koncila pokazao teolog Stjepan Baloban. Baloban prepoznaje potrebu da se crkveni dužnosnici otvore javnosti, osobito svojim vjernicima, i da iskreno i istinito odgovaraju na njihova pitanja koja se postavljaju kao na ‘tekućoj vrpci’. U takvoj bi otvorenosti na dobitku bili svi. Vjernici, jer bi dobivali točne informacije nezamućene interesima medija i ‘nevidljive hobotnice’. Veliki bi dobitnici bili i naši katolički pastiri i teolozi, jer bi time olakšali svoju poziciju uz zadobivanje bitno većega povjerenja i odanosti od strane vjernika i svih ljudi dobre volje. Čak i neprijateljskog dijela sekularne javnosti, koji bi prve takve nastupe dočekao na nož, a onda bi im pokazao nužni respekt. Kome je prejaka neprijateljska kvalifikacija dijela sekularnoga svijeta njemu je pretvrd i Isusov govor o ‘ljubavi prema neprijateljima’.

Poziv teologa Stjepana Balobana

Krajnje je vrijeme u crkvenom komuniciranju za otvorenost kakvu zagovara teolog Stjepan Baloban, jer se od lažne maksime da je šutnja zlato stiglo u situaciju da Vatikan godinu dana vodi komunikaciju s četničkim vojvodom Tomislavom Nikolićem u Beogradu, a da o tome Zagreb i Hrvatska biskupska konferencija ne budu informirani. Kakav je to tek presedan bez presedana! Iznenađenje i kada je u pitanju Papa iznenađenja!

O toj je činjenici najbolje navesti Balobanove riječi: „Smatram da bi prema načelu supsidijarnosti i sinodalnosti – a prije svega zbog vjernika i Crkve u Hrvatskoj – bilo puno učinkovitije da je od početka bila u razgovor i raspravu uključena Crkva u Hrvatskoj preko svojih legitimnih predstavnika.“ Neizostavno su naši biskupi morali biti uključeni u taj proces, a da nisu pokazuje način obnašanja petrovske službe pape Franje. Zašto naši biskupi nisu javno i otvoreno obznanili o čemu se i kako radi? Time bi dobili podršku vjerničke i javnosti ljudi dobre volje. Zar su se plašili nametnute popularnosti i izvještačenoga zvjezdanoga statusa pape Franje u medijima neprijateljski nastrojenim prema Isusovom evanđelju i Crkvi? Ništa nisu dobili šutnjom, a još će manje dobiti ostavkama na svoje biskupske službe prilikom ad limina posjeta Svetoj Stolici. Upravo ovakvo netransparentno postupanje naših biskupa može imati teške posljedice za vjernike i vjeru u našem narodu. Sve dok crkveni ljudi ne izađu iz svojih obzira i sigurnosti nastavit će se osipanje i rasap u Katoličkoj Crkvi u svim dimenzijama i na svim razinama. To nam je posvjedočila završena sinoda o obitelji koja se pokazala kao sofističko natjecanje. Nakon takvoga sofizma svi se prave zadovoljni, a nisu ništa drugo doli ‘mjed što ječi i cimbal što zveči’. Vjernici u Hrvatskoj ne žele biti mrtva puhala, te stoga od pastira i teologa očekuju istinit i otvoren govor. U ovom je trenutku neophodno vjerničkoj javnosti obznaniti sastav Povjerenstva za provjeru Stepinčeve svetosti, njegovo vodstvo i mjesto rada. Radi se o prevažnom ulogu. A taj je vjera u našem narodu i budućnost naroda. Blagopokojni bi kardinal Kuharić rekao: „Postoje položaji s kojih nema uzmaka.“ Ovu se kušnju mora pretvoriti u našu konačnu pobjedu!

 

Post scriptum

Portal Vjera i djela primio je 29. listopada 2015. Priopćenje sa sjednice Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog od 27. listopada 2015. iz kojega objavljujemo dijelove koji se odnose i na ovu temu.

U zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, u utorak 27. listopada 2015., održana je redovita sjednica Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog koju je vodio predsjednik Vijeća sisački biskup mons. dr. Vlado Košić.

U javnosti je često prisutna i tema kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca. Nakon proglašenja kardinala Stepinca blaženim i nakon što su u Hrvatskoj i u svijetu podignute crkve i oltari gdje su se vjernici utjecali njegovu zagovoru, Vijeće sa žaljenjem konstatira da je među mnogim katoličkim vjernicima u Hrvatskoj, na svim razinama, od razine vjernika laika, preko razine svećenika, redovnica i redovnika, do hijerarhijske i znanstveno-teološke razine, prisutna određena zbunjenost, začuđenost, pa nerijetko i razočaranost. Stoga Vijeće sve one koji govore i pišu o toj temi poziva i moli da joj pristupaju odgovorno i kompetentno, sve temeljeći na provjerenim informacijama onih koji su najbolje upućeni u narav, metodu, intenciju, svrhu i dinamiku postupka kanonizacije. Istovremeno Vijeće izražava zabrinutost, koju dijelimo s mnogim vjernicima katolicima, da ovaj slučaj odgode proglašenja svetim bl. Alojzija ne dovede do pogoršanja dobrih ekumenskih odnosa, prije svega između Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne Crkve. Članovi Vijeća se nadaju da će unatoč aktualnim senzibiliziranjima i uznemirenostima, svetost, humanost, veličina i hrabrost blaženoga Alojzija Stepinca još snažnije zablistati, te žarko mole da odgađanje kanonizacije, i sve drugo što se u tom pogledu eventualno poduzima, ne odmogne nego pomogne ekumenskom zbližavanju dviju Kristovih Crkava.

Jure Zečević, Tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog

Izvor: Vjera i djela – portal katoličkih teologa; autor: Antun Budimir

PODIJELI