Napoleon III. – posljednji car Francuza (1808.)
Napoleon III., nećak cara Napoleona I. Bonapartea, rođen je 20. travnja 1808. godine. Tridesetak godina nakon smrti svoga strica postao je Napoleon III. i carem Francuza. Vladao je Francuskom od 1852. do 1870. godine, sve dok ga Nijemci nisu pobijedili i svrgnuli s vlasti.
Pravo ime Napoleona III. bilo je Charles Louis Napoléon Bonaparte, a bio je sin Napoleonovog mlađeg brata Louisa. Tog je brata Napoleon I. učinio kraljem Holandije, satelitske države Francuskog Carstva. Majka Napoleona III. bila je Hortense de Beauharnais, kći Napoleonove supruge Jozefine.
Car Napoleon I. bio je ujedno i kum na krštenju malog Napoleona III., koje je održano 1810. godine. Kao dječak, Napoleon III. družio se u nekoliko navrata sa svojim carskim stricem, a posljednji ga je put vidio uoči Napoleonovog odlaska za Waterloo 1815. godine. U trenutku Napoleonovog konačnog poraza imao je dječak samo sedam godina. Napoleon III. postao je carem Francuza 1852. godine, nakon što je napravio tranziciju s predsjedničkog položaja (za predsjednika Francuske bio je izabran 1848. godine).
Svi pripadnici dinastije Bonaparte morali su emigrirati iz Francuske nakon Napoleonovog pada. Napoleon III. proveo je dosta vremena u Švicarskoj i Italiji, a bio je čak i u SAD-u i u Brazilu. Boravio je određeno vrijeme u New Yorku i Londonu. U Engleskoj se susreo s Charlesom Dickensom i drugim poznatim osobama ranog viktorijanskog doba.
Ljudevit Gaj umro zaboravljen i siromašan (1872.)
Hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj umro je 20. travnja 1872. godine. U trenutku smrti bile su mu 62 godine, a umro je u Zagrebu, gradu u kojem je proveo većinu života. Gaj se proslavio još u mladosti, postavši vođom narodnog preporoda već u svojim dvadesetim godinama života. Tijekom svojih tridesetih godina bio je izrazito aktivan u mnogim smjerovima. Naime, mnogo je putovao po stranim zemljama tražeći pomoć za svoje akcije na hrvatskim prostorima. Tako je bio u Ruskom Carstvu, Srbiji, Crnoj Gori i mnogim dijelovima Habsburške Monarhije.
Zanimljivo je da je u Ruskom Carstvu Gaj bio u kontaktu sa šefom tajnih službi grofom Benkendorfom. Bilo je to doba nepopularnog ruskog cara Nikole I., poznatog po represivnom režimu. Takve su Gajeve akcije prilično kontroverzne, no vjerojatno su proistjecale iz njegove goleme motivacije za aktivizmom u svim smjerovima.
U drugom dijelu života imao je Gaj ozbiljnih financijskih problema. Tijekom svojih četrdesetih i pedesetih godina bio je razmjerno potisnut u sjenu. Preminuo je 1872. godine u Zagrebu. Sahranjen je bio isprva na groblju u Jurjevskoj ulici, no njegove su kosti kasnije prenesene na novopodignuto groblje na Mirogoju. Zanimljivo je da je upravo na području Mirogoja Gaj nekoć imao zemljišni posjed, kod kojeg je kasnije sagrađeno groblje.
Stravičan masakr u srednjoj školi Columbine u SAD-u (1999.)
Dana 20. travnja 1999. dogodio se stravičan masakr u srednjoj školi Columbine u SAD-u. Dvojica učenika, 18-godišnji Eric Harris i 17-godišnji Dylan Klebold, ušli su naoružani u prostorije srednje škole i pucnjevima iz vatrenog oružja ubili cijeli niz kolega i jednog nastavnika. Naknadna istraga pokazala je da je događaj bio detaljno planiran te da su, uz vatreno oružje, spomenuta dvojica učenika priredila za tu priliku čak stotinjak improviziranih eksplozivnih naprava.
Mjesto Columbine nalazi se u američkoj saveznoj državi Colorado, praktički u predgrađu Denvera i samo oko 67 kilometara od američke Zrakoplovne akademije (engl. United States Air Force Academy) kod Colorado Springsa.
Eric Harris i Dylan Klebold upotrijebili su pri masakru dvije sačmarice, poluautomatski pištolj, karabin i noževe, uz spomenuti pripremljeni velik broj eksplozivnih naprava. Ukupno je čak 39 ljudi ubijeno ili ranjeno pri masakru, a broj bi bio i mnogo puta veći da su se spomenute eksplozivne naprave uspješno detonirale. Tijekom pucnjave Harris je ispucao 121 metak iz svojih oružja, a Klebold 67 metaka.
Franz Xaver Winterhalter – slikar carica i kraljica (1805.)
Dana 20. travnja 1805. rođen je Franz Xaver Winterhalter, jedan od najslavnijih dvorskih slikara u povijesti. Rodio se u Menzenschwandu na području Schwarzwalda (danas u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg). Zanimljivo je da je mlađi brat Franza Xavera Winterhaltera – Hermann Fidel Winterhalter – također bio slikar. Među njima nije bilo konkurencije, nego su se međusobno potpomagali tijekom svojih karijera.
Kao slikar je Franz Xaver Winterhalter postao slavnim po svom umijeću portretiranja, osobito među aristokracijom. Naime, mogao je izvanredno laskavo usklađivati prikaze portretiranih osoba na platnu s njihovim stvarnim fizičkim osobinama. Na taj su način pripadnici aristokratskih obitelji i kraljevskih dinastija na njegovim slikama vrlo atraktivno izgledali.
Postao je čak i dvorskim slikarom francuskog cara Napoleona III., pri čemu se istaknuo portretiranjem mlade francuske carice Eugenije. Jednim od najslavnijih radova Franza Xavera Winterhaltera postao je njegov portret austrijske carice Elizabete (Sisi), supruge Franje Josipa. Taj je portret izradio u Beču kad je Sisi imala 27 godina. Winterhalter je nakon plodne karijere preminuo u Frankfurtu na Majni 1873. godine.
Izvor: Povijest.hr
