Prvi premijer Ruskog Carstva – grof Sergej Witte (1849.)

Dana 29. lipnja 1849. rođen je Sergej Witte, prvi čovjek u povijesti kojeg se može nazvati ruskim premijerom u užem smislu riječi. Naime, Witte je 1905. godine dobio funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara Ruskog Carstva. Ta funkcija odgovarala je predsjedniku vlade, tj. premijeru u drugim zemljama.

Witteovo prezime bilo je zapravo njemačko-nizozemskog podrijetla, a on je rođen u gruzijskom gradu Tbilisiju. Radio je kao upravitelj željeznica, a jednom je prilikom došao u sukob s carskim službenicima jer je želio upozoriti na opasnost koja nastaje kad vlak prevozi carsku obitelj velikom brzinom. Godine 1888. doista je došlo do željezničke nesreće, kad je s pruge izletio vlak s carskom obitelji. Car Aleksandar III., poznat po svojoj krupnoj građi, tada je navodno pridržavao krov vlaka dok obitelj nije izašla iz njega. Budući da se pokazalo da je Witte s pravom bio upozoravao na opasnost, nakon te je nesreće postavljen za glavnog direktora državnih željeznica.

Witte je s vremenom sve više napredovao. Godine 1892. postavljen je za ministra prijevoza, a ubrzo i za ministra financija. Godine 1903. došao je na čelo Komiteta ministara. Kad je to tijelo preuređeno u Vijeće ministara, u smislu da je osim savjetodavne funkcije dobilo i izvršnu, Witte je postao svojevrsnim prvim premijerom u povijesti Ruskog Carstva. Iste godine dobio je Sergej Witte i titulu grofa.

Premda je obitelj Witte izvorno bila protestantska, Witte je bio pravoslavni kršćanin. Umro je 1915. u Petrogradu, u doba Prvog svjetskog rata.

Održana prva biciklistička utrka u Zagrebu (1886.)

Dvadesetdevetog lipnja 1886. održana je u Zagrebu prva biciklistička utrka. Mjesto održavanja bilo je na Zrinjevcu, nedavno uređenom parku na sjeveru tzv. Lenucijeve potkove. Natjecatelji su se utrkivali u dvjema kategorijama: velikih i malih bicikala.

Prvo hrvatsko društvo biciklista utemeljeno je prethodne godine (1885.), a prvo zagrebačko biciklističko trkalište izgrađeno je 1891. godine na današnjem Rooseveltovom trgu. Dao ga je izgraditi Hrvatski klub biciklista Sokol. Na tom je trkalištu 1892. održano i prvo biciklističko Prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u utrci na 5.000 metara.

Inače prvi bicikl donio je u Zagreb još davnih 1860-ih trgovac Ladislav Beluš i to sa Svjetske izložbe u Parizu.

piše: Dražen Krajcar

General Ludwig Beck – ugledni urotnik protiv Hitlera (1880.)

Foto od:Bundesarchiv

Njemački general Ludwig Beck, poznat po svojoj ulozi u pokušaju atentata na Adolfa Hitlera 1944. godine, rođen je 29. lipnja 1880. godine. General Beck bio je jedan od glavnih urotnika, a prikazan je i u filmu Operacija Valkira (Valkyrie) iz 2008. godine, u kojem vođu urotnika – pukovnika grofa von Stauffenberga – glumi tom Cruise. U tom filmu generala Becka glumi Terence Stamp.

General Beck trebao je, u slučaju da je Stauffenbergova urota uspjela, doći umjesto Hitlera na najviše mjesto u državi. Predviđeno je da bi dobio naslov regenta Reicha (njem. Reichsverweser). Dakako, urota je propala, a general Beck je ubijen, kao i Stauffenberg.

Zanimljivo je da je Beck imao prije Drugog svjetskog rata sjajnu vojnu karijeru. Naime, dostigao je čin general-pukovnika (njem. Generaloberst) u Wehrmachtu, a zauzeo je i poziciju načelnika glavnog stožera njemačke kopnene vojske (načelnik glavnog stožera). Ta funkcija bila je još u pruskoj tradiciji izrazito cijenjena. Obavljali su je generali s gotovo legendarnim statusom u njemačkoj vojnoj povijesti: Hindenburg, Moltke, Schlieffen, Scharnhorst, Gneisenau i drugi. General Beck bio je na toj visokoj poziciji od 1933. do 1938. godine. Navodno je radio redovito svaki dan od 9 do 19 sati, a bio je cijenjen zbog svoje inteligencije.

Beck nikada nije bio član nacističke stranke (NSDAP), a zbog neslaganja s Hitlerom dao je 1938. ostavku. Dakle, napustio je čelno mjesto planiranja vojnih operacija prije nego što je Hitler pokrenuo Drugi svjetski rat.

Prva žena izabrana za predsjednicu republike (1980.)

Dana 29. lipnja 1980. prvi je put u povijesti žena demokratski izabrana za predsjednicu republike. Bila je to Vigdís Finnbogadóttir, koju su Islanđani na izborima te godine izabrali relativnom većinom glasova za svoju predsjednicu. Ona je u tom trenutku imala 50 godina, a na predsjedničkoj je poziciji ostala zatim sve do 1996. godine, tj. tijekom punih 16 godina (nakon prvog mandata osvojila je još tri uzastopna).

Doduše, Vigdís Finnbogadóttir nije bila prva predsjednica u povijesti, jer je prethodno u Argentini Isabel Martínez de Perón postala predsjednicom 1974. godine (međutim, ona na taj položaj nije bila izabrana nego ga je naslijedila po smrti svog supruga Juana Peróna, čija je potpredsjednica do tada bila). Još je jedna žena prije Vigdís Finnbogadóttir došla na čelo republike, Lidia Gueiler Tejada, koja je 1979. postala vršiteljicom dužnosti predsjednice Bolivije, kao dotadašnja predsjednica Donjeg doma Bolivijskog parlamenta.

Vigdís Finnbogadóttir rođena je 1930. u islandskom glavnom gradu Reykjavíku. Studirala je francuski jezik i književnost, a kasnije i povijest kazališne umjetnosti. U trenutku kad je izabrana za predsjednicu Islanda bila je razvedena (još od 1963.), a bila je i samohrana majka s jednom usvojenoj kćeri. Tijekom svog je predsjedničkog mandata Vigdís Finnbogadóttir ugostila znameniti hladnoratovski Samit u Reykjavíku iz 1986. godine, između američkog predsjednika Ronalda Reagana i sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova. Nakon predsjedničkog mandata ostala je aktivna u javnom životu, naročito na području kulture.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI