Protivnik monoteletizma Agato postao papa (678.)

Redovnik Agato rođen je na Siciliji u 7. stoljeću. Prema legendi je tri godine držao kamen u ustima kako bi naučio šutjeti. Dana 27.6.678. postao je papa i nastavio politiku prethodnog pape, Donata. Njegova najveća zasluga je završetak prepirke oko monoteletizma. Borio se da grad Ravenna potpadne pod papinsku vlast, što mu je na kraju i uspjelo.

Monoteletizam je bio vrlo raširen u istočnom dijelu kršćanskog svijeta – u Konstatinopolu, Antiohiji, Egiptu, Siriji i Palestini. Prema tom naučavanju Isus Krist ima dvije naravi (božansku i ljudsku), ali jednu volju (božansku). Kršćani zapadne struje tvrdili su da Isus ima dvije naravi i prema tome dvije volje. Papa Agato poslao izaslanstvo caru Konstantinu IV. da izvijesti o novim zaključcima. Nakon toga je i on počeo osuđivati monoteletizam. Pravi razlog njegove osude zapravo je bilo bio taj što su sljedbenici monoteletizma živjeli uglavnom na području koje su osvojili Arapi. Konstantin IV. sazvao je opću sinodu 680. u svojoj palači u Konstantinopolu. Tad je monoteletizam prozvan herezom.

Papa Agato, koji je pokrenuo pitanje rješavanja monoteletizma umro je prije kraja opće sinode.

Piše: Marsela Alić

 

Tenk JNA zdrobio crvenog Fiću u Osijeku (1991.)

Jedan od najzapamćenijih događaja iz Domovinskog rata dogodio se 27. lipnja 1991. godine u Osijeku. Crvenog Fiću osječkih registracijskih oznaka bezobzirno je pregazio tenk T-55 Jugoslavenske narodne armije, pri prolasku gradom. Tenk težak preko 40 tona kao od šale je smrskao Fiću od 0,6 tona. Incident se dogodio na raskrižju Vukovarske i Trpimirove (tada Kleinove) ulice u Osijeku, a Fiću je na put tenku hrabro dovezao Branko Breškić, hrvatski branitelj koji više nije među živima.

Čitav događaj snimile su kamere HTV-a, a snimka je ubrzo obišla svijet. Branko Breškić i vozač navedenog tenka Josip Ilić kasnije su se upoznali, na inicijativu Hrvatske televizije. Josip Ilić bio je iz jednog mjesta pored Županje, a u međuvremenu je također preminuo. U povodu 20. obljetnice događaja, postavljen je 2011. godine u Osijeku na raskrižju Vukovarske i Trpimirove spomenik koji prikazuje crvenog Fiću kako gazi tenk.

Francuski kralj Luj XII. – od La Manchea do Sicilije (1462.)

Dana 27. lipnja 1462. rođen je Luj XII., francuski kralj koji je osvojio otprilike polovinu Italije. Rodio se u znamenitom dvorcu Blois, jednom od povijesno najvažnijih dvoraca u dolini rijeke Loire. Otac mu je bio vojvoda od Orléansa, a od njega je Luj naslijedio tu uglednu vojvodsku titulu već u dobi od dvije i pol godine.

Budući da je pripadao pobočnoj lozi francuske kraljevske dinastije, Luj je sve do svojih srednjih godina bio prvenstveno vojvoda od Orléansa, tj. lokalni feudalni posjednik, a tek je izumiranjem starije grane dinastije Valois postao kraljem. U trenutku krunidbe bio je Luj XII. u 36. godini. Budući da mu je jedna baka – Valentina Visconti – bila kći milanskog vojvode Giana Galeazza Viscontija, Luj XII. posjedovao je određeno pravo na nasljeđivanje Vojvodstva Milano, jednog od najbogatijih krajeva Europe (Milano je tada, kao i danas, bio izvanredno važno europsko financijsko središte). Godine 1500. osvojio je Luj XII. vojnim snagama Milano, a sljedeće je godine zauzeo i prijestolje Napuljskog Kraljevstva, čime je stekao važne strateške položaje u Italiji.

Njegova se vlast početkom 16. stoljeća prostirala od La Manchea do Sicilije, što je bilo važno i za širenje europskih kulturnih tokova u tom vremenu. Naime, radilo se o razdoblju bliskom vrhuncu talijanske renesanse, koja se prelila i u Francusku, gdje su izgrađeni dvorci u dolini rijeke Loire, dragulji europskog kulturnog i arhitektonskog naslijeđa.

Pobjeda Habsburgovaca i Britanaca kod Dettingena (1743.)

Dana 27. lipnja 1743. odigrala se Bitka kod Dettingena tijekom Rata za austrijsko naslijeđe. To je bila posljednja bitka u povijesti u kojoj je svoju vojsku osobno vodio neki britanski kralj. Radilo se o kralju Georgeu II., koji je bio prisutan na bojnom polju kod Dettingena.

Bitka se dogodila na rijeci Majni, tridesetak kilometara uzvodno od Frankfurta. Riječ je o lokaciji koja se nalazi praktički na krajnjoj zapadnoj točki današnje njemačke pokrajine Bavarske tj. na mjestu gdje je bavarski teritorij najbliže Frankfurtu.

U Bitci kod Dettingena Britanci su se borili udruženi sa snagama Habsburške Monarhije, kojom je u to vrijeme vladala Marija Terezija. Radilo se, kako je već spomenuto, o Ratu za austrijsko naslijeđe, u kojem su neke europske sile (Francuska, Pruska itd.) nastojale osporiti Mariji Tereziji pravo na nasljeđivanje zemalja koje joj je ostavio otac. Velika Britanija podržala je u tom ratu Mariju Tereziju, a britanski kralj George II. čak se i osobno angažirao na bojištu.

Britanci su s habsburškom vojskom i ostalim saveznicima uspjeli poraziti Francuze, predvođene vojvodom od Noaillesa. Da su Francuzi pobijedili, britanski kralj George II. vrlo bi vjerojatno pao u zarobljeništvo francuskog kralja Luja XV., čime bi nastala neobična situacija. Dapače, pitanje je kakva bi bila u tom slučaju sudbina hrvatskih zemalja, s obzirom da bi Marija Terezija bila poražena.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI