Aleksandar III. Romanov – gorostasni ruski car (1883.)
Dana 27. svibnja 1883. održana je u Moskvi svečana krunidba ruskog cara Aleksandra III. Romanova. On je bio pretposljednji vladajući car Rusije, jer je vladavinu njegovog sina – cara Nikole II. – prekinula revolucija. Aleksandar III. bio je osobit po svom visokom rastu i velikoj tjelesnoj masi. Naime, bio je visok oko 193 centimetra, te izrazito krupno građen.
Bio je poznat i po svojoj velikoj fizičkoj snazi. Primjerice, kad je jednom prilikom vlak u kojem se vozio sa svojom carskom obitelji izletio s tračnica i prevrnuo se, car Aleksandar III. navodno je vlastitim rukama držao krov oštećenog vagona dok se njegova obitelj nije izvukla na sigurno.
Car Aleksandar III. bio je po svom stilu vladanja konzervativan, za razliku od svog oca liberala. Primjerice, jedan od prvih poteza Aleksandra III. pri dolasku na carski položaj bilo je spriječiti odluku svog preminulog oca (bivšeg cara) kojom bi bila smanjena apsolutna moć vladara.
Dakle, Aleksandar III. već je od samog početka vladao autokratski. Bio je ruski nacionalist i prozelitski pravoslavni kršćanin. Revolucionari su ga željeli ubiti, no zloglasna tajna carska policija Ohrana otkrila je urotu pa su njeni sudionici smaknuti (uključujući Lenjinovog starijeg brata Aleksandra Uljanova).
Kennedyjeve porinule nosač zrakoplova (1967.)
Dana 27. svibnja 1967. Jackie i Caroline Kennedy svečano su porinule nosač zrakoplova USS John F. Kennedy. Radilo se o posljednjem konvencionalnom (nenuklearnom) nosaču zrakoplova u povijesti američke ratne mornarice. Dakako, nosač je nazvan po znamenitom predsjedniku Johnu F. Kennedyju, koji je bio ubijen 1963. godine. Zanimljivo je da bi te 1967. predsjednik Kennedy navršio 50. rođendan da je poživio, a spomenuto je porinuće održano samo dva dana prije datuma na koji mu je trebao pasti taj rođendan.
Udovica Jackie (Jacqueline) Kennedy svečano je porinula nosač zajedno sa svojom kćeri Caroline, kojoj je tada bilo samo devet godina. Ta je djevojčica oca izgubila, nažalost, pet dana prije svog šestog rođendana, zbog atentata na njega u Dallasu.
Ceremonija porinuća nosača zrakoplova USS John F. Kennedy bila je popraćena velikom medijskom pažnjom jer je uspomena na predsjednika Kennedyja u to vrijeme još uvijek bila izrazito jaka. Istog su ljeta Jackie, Caroline i njen brat John posjetili Irsku, pradomovinu Kennedyjevih, a to je putovanje također bilo medijima vrlo zanimljivo.
Otvorena prva građevina viša od Eiffelovog tornja (1930.)
Dana 27. svibnja 1930. otvoren je Chryslerov neboder u New Yorku. Bio je u to vrijeme najviša zgrada na svijetu, a i najviša ljudska konstrukcija uopće. Naime, Chryslerov neboder prvi je uspio visinom nadmašiti Eiffelov toranj, koji je titulu najviše ljudske konstrukcije držao tijekom čak 41 godine. Ipak, Chryslerov je neboder kratko zadržao taj rekord, jer ga je već sljedeće godine (1931.) pretekao znameniti Empire State Building, također u New Yorku.
Chryslerov neboder izuzetna je povijesna građevina, i to ne samo zbog svoje visine. Naime, izrađen je u art deco stilu, s tisućama zanimljivih detalja na fasadi i u unutrašnjosti. Mnogi njegovi ukrasi dobili su inspiraciju u automobilskoj industriji, jer je Chryslerov neboder izvorno sadržavao sjedište kompanije Chrysler.
Zanimljivo je da je gradnju Chryslerovog nebodera financirao Walter P. Chrysler, osnivač automobilske kompanije koja je po njemu dobila ime, a ne ta kompanija. Naime, Chrysler je time želio osigurati nasljeđivanje zgrade u svojoj obitelji. Ipak, Chryslerovi su nasljednici već 1953. prodali zgradu, a ona je od tada mnogo puta promijenila vlasnike.
Osnovana golema Potkraljevina Nova Granada (1717.)
Dana 27. svibnja 1717. osnovana je u Srednjoj i Južnoj Americi Potkraljevina Nova Granada (španj. Virreinato de la Nueva Granada), kao teritorijalna tvorevina za upravljanje tamošnjim španjolskim kolonijama. Potkraljevina Nova Granada obuhvaćala je područja današnjih država Kolumbije, Ekvadora, Paname i Venezuele, kao i dijelove današnje Gvajane, Surinama, Brazila, Perua, Kostarike i Nikaragve.
Novom Granadom upravljao je potkralj (španj. Virrey), od kojih je prvi bio Jorge de Villalonga, nositelj titule grofa od La Cueve (španj. Conde de La Cueva). Doduše, prije grofa od La Cueve Potkraljevinom Novom Granadom upravljao je i Antonio Ignacio de la Pedrosa y Guerrero, ali samo kao provizorni potkralj.
Glavni grad Potkraljevine Nove Granade bila je Santa Fé de Bogotá, današnji glavni grad Kolumbije. Osim te potkraljevine, Španjolci su u Latinskoj Americi na sjeveru imali Potkraljevinu Novu Španjolsku (sa sjedištem u Ciudad de Méxicu), a na jugu Potkraljevinu Peru (sa sjedištem u Limi). Kasnije je formirana i četvrta potkraljevina u Latinskoj Americi – Potkraljevina Río de la Plata – sa sjedištem u Buenos Airesu.
Izvor: Povijest.hr
