Rođen znanstvenik lord Kelvin (1824.)
Poznati znanstvenik lord Kelvin, po kojem se danas zove međunarodna mjerna jedinica (SI jedinica) za termodinamičku temperaturu, rođen je na 26. lipnja 1824. godine. Jedinica kelvin izuzetno je važna jer predstavlja jednu od sedam osnovnih SI jedinica, iz kojih se izvode sve ostale. Temperatura od 0 kelvina označava apsolutnu nulu, tj. najnižu moguću temperaturu i iznosi -273,15 Celzijevih stupnjeva.
Lord Kelvin vjerojatno je prvi britanski znanstvenik u povijesti koji je postao lord prvenstveno zbog svojih doprinosa znanosti (primjerice Francis Bacon također je postao lord, ali prvenstveno zbog političkih funkcija). Ipak, Kelvinovoj tituli lorda pridonijeli su, izgleda, i njegovi politički stavovi, naročito u pitanjima irske autonomije.
Kelvin je rođen kao William Thomson u gradu Belfastu u Irskoj. Naslov lorda Kelvina dobio je tek u kasnim pedesetim godina života. Puna titula koju je tada dobio glasila je Baron Kelvin of Largs, no britanske aristokrate s titulom baruna obično se oslovljava kao lordove (premda naslov lorda pripada, osim barunima, i britanskim vikontima, earlovima te markizima).
Pojam Kelvin u njegovoj tituli označava rijeku Kelvin u Škotskoj, koja protječe kroz grad Glasgow i ulijeva se u rijeku Clyde. Naime, lord Kelvin velik je dio života djelovao na Sveučilištu u Glasgowu, a rijeka Kelvin protjecala je nedaleko od njegovog tamošnjeg znanstvenog laboratorija. Inače, lord Kelvin živio je u velikoj kući (sličnoj dvorcu) imena Netherhall blizu morske obale, kod mjesta Largs u okolici Glasgowa. Premda je njegova titula bila nasljedna, lord Kelvin nije imao potomaka pa je titula s njime izumrla.
Predstavljena Turbinia – najbrži brod na svijetu (1897.)
Dana 26. lipnja 1897. predstavljen je širokoj javnosti brod Turbinia, prvi parobrod na svijetu s pogonom na parnu turbinu. Naime, raniji parobrodi koristili su za pogon isključivo parne strojeve, a nova parna turbina omogućavala je manju masu pogonskog sklopa, manje vibracije i lakše održavanje.
Turbinia je u trenutku svog predstavljanja vjerojatno bila najbrži brod na svijetu. Mogla je navodno postići brzinu od gotovo 64 kilometra na sat, a imala je istisninu od oko 44 i pol tone. Turbinia je imala čak devet propelera, postavljenih po tri na svakoj od triju osovina. Maksimalna snaga parne turbine iznosila je oko 2.100 konjskih snaga. Turbinia je bila eksperimentalni brod, no pokazala se vrlo upečatljivom. Dapače, Britanska je mornarica nekoliko godina kasnije odlučila da će svi njeni budući brodovi biti pokretani parnim turbinama.
Rimski car Julijan poginuo nakon pohoda na Perziju (363.)
Dana 26. lipnja umro je rimski car Julijan Apostat na području današnjeg Iraka. Takvo mjesto smrti čini se neobičnim za jednog rimskog cara, no radilo se o tome da je Julijan tada sa svojim legijama vršio invaziju Perzijskog Carstva. Još u proljeće te iste godine prodro je iz Rimskog Carstva na perzijski teritorij sa snažnom vojnom silom koja se procjenjuje na 65-90.000 ljudi (10-15 klasičnih rimskih legija). Krenuli su iz grada Antiohije pa dolinom rijeke Eufrat u Mezopotamiju. U svibnju su se sukobili s vojskom perzijskog šaha u znamenitoj Bitki kod Ktezifona. Riječ je bila o lokaciji nedaleko od današnjeg Bagdada.
Premda je car Julijan pobijedio Perzijance kod Ktezifona, nije uspio steći čvrsta uporišta na perzijskom teritoriju, pa se odlučio vratiti na rimsko područje. S vremenom je Julijanova vojska u povlačenju sve više slabila, jer su je Perzijanci napadali iznenadnim udarim iz pozadine. U jednom od takvih manjih okršaja car Julijan pogođen je kopljem. Rana je bila tako teška da je umro nakon nekoliko dana, na lokaciji sjeverno od rijeke Tigrisa, vjerojatno nedaleko od današnjeg Tikrita.
Cara Julijana pokopali su, prema njegovoj želji, u gradu Tarsu (Tarsus) na području današnje Turske. Za novog cara izabran je Jovijan, jedan od Julijanovih vojskovođa iz opisanog pohoda na Perziju.
piše: Dražen Krajcar
Izvor: Povijest.hr
