Bogata viktorijanska nasljednica Burdett-Coutts (1814.)
Dana 21. travnja 1814. rođena je engleska bogatašica Angela Georgina Burdett-Coutts. Tijekom života podijelila je iznimno mnogo svog novca u dobrotvorne svrhe, tako da joj je kraljica Viktorija dodijelila titulu barunice (engl. Baroness Burdett-Coutts). Dapače, Angela Georgina Burdett-Coutts bila je jedina žena viktorijanskog doba u Velikoj Britaniji koja je uzdignuta u aristokratski rang zbog svojih zasluga, a ne udajom ili vezanošću za kraljevsku dinastiju.
Otac Angele Georgine Burdett-Coutts bio je političar Sir Francis Burdett, a majka joj je bila iz bogate bankarske obitelji Coutts (vlasnici banke Coutts & Co). Navodno je Angela Georgina Burdett-Coutts bila najbogatija nasljednica u Engleskoj i čitavoj Velikoj Britaniji. Dapače, kad je doista naslijedila bogatstvo postala je navodno osobno najbogatija Britanka (s obzirom da je ona osobno bila bogata, a ne po suprugu).
Potpomagala je velik broj institucija, naročito onih za pomaganje ljudima u nevolji i pomaganje djeci. Bila je dobrotvorka i mnogih crkava, a zalagala se i za nenasilje nad životinjama. Doživjela je čak 92 godine, a pokopana je u poznatoj Westminsterskoj opatiji u Londonu.
Wilhelmina Amalia – vladarica Ugarske i Hrvatske (1673.)
Dana 21. travnja 1673. rođena je hrvatsko-ugarska kraljica i rimsko-njemačka carica Wilhelmina Amalia. Bila je supruga cara Josipa I. iz dinastije Habsburg, koji je vladao na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Wilhelmina Amalia rođena je kao kći vojvode od Braunschweig-Lüneburga, vladara istoimene države u sjevernoj Njemačkoj. Činjenica da je Wilhelmina Amalia bila oko pet godina starija od svog supruga uzimano je kao prednost jer je mogla ranije začeti nasljednika prijestolja.
Po majci je Wilhelmina Amalia bila i englesko-škotskog podrijetla. Naime, jedna joj je prabaka bila Elizabeta Stuart, kći britanskog kralja Jakova I. (Jamesa I.) iz dinastije Stuart.
Wilhelmina Amalia postala je vladaricom 1699. godine. Međutim, njen je suprug umro već 1711. pa je ona ostala udovicom u prilično ranoj dobi od 37 godina. Carsko je prijestolje tada naslijedio brat njenog preminulog supruga, tj. njen šurjak (šogor) Karlo VI. iz dinastije Habsburg. Tada je došlo do zanimljive situacije s caricama na bečkom dvoru.
Naime, osim carice-udovice Wilhelmine Amalije, živa je bila još i njena svekrva – carica Eleonora Magdalena (supruga prethodnog cara Leopolda), a postojala je, dakako, i carica-supruga vladajućeg cara Karla VI. – Elizabeta Kristina. Tako su u Beču istovremeno živjele čak tri carice, koje su se navodno dobro slagale pa i međusobno podupirale. Kasnije je čak i kći Wilhelmine Amalije postala caricom, i to udajom za Karla VII. iz dinastije Wittelsbach.
Rio de Janeiro prestao biti glavni grad Brazila (1960.)
Dana 21. travnja 1960. postao je novosagrađeni grad Brasília glavnim gradom Brazila. Naime, u Brasíliju je preneseno sjedište državnih vlasti iz dotadašnjeg brazilskog glavnog grada Rio de Janeira (Rio je bio prijestolnica Brazila još od proglašenja neovisnosti 1822. godine, tj. tijekom čak 138 godina).
Brasília je nastala kao planski sagrađen grad na području nekadašnje prašume. Izgrađena je za manje od četiri godine, u doba brazilskog predsjednika Juscelina Kubitscheka (koji je dijelom bio češkog podrijetla). Broj stanovnika Brasílije toliko je brzo rastao da njeno šire metropolitansko područje danas ima oko 4 milijuna stanovnika.
U Brasíliji se nalazi brazilska predsjednička rezidencija (por. Palácio da Alvorada), kao i palača u kojoj su predsjedničke radne prostorije (por. Palácio do Planalto). Ondje su i zgrade ministarstava, brazilskog parlamenta i raznih tijela državne uprave. U Brasíliji se nalazi i više od 120 stranih veleposlanstava. Grad ima i impresivnu katoličku katedralu.
Izvor: Povijest.hr
