Francuski vojvoda i knez i gospodar Nizozemske(1555.)
Dana 18. ožujka 1555. rođen je François, najmlađi sin francuskog kralja Henrika II. iz dinastije Capet-Valois. Françoisova majka bila je poznata kraljica Katarina Medici, podrijetlom iz moćne firentinske obitelji. Kralj Henrik II. tragično je poginuo nakon nesreće na viteškom turniru. Naime, koplje njegovog suparnika prodrlo mu je kroz kacigu u glavu (taj je događaj navodno predvidio Nostradamus, koji je svojedobno radio za Katarinu Medici). Malom Françoisu bile su u trenutku očeve smrti samo četiri godine. Imao je tri starija brata – François, Karla i Henrika – kojima je tada bilo 14, 9 i 7 godina.
Najstariji od njih – François – postao je novi kralj. Njegova mlađa braća imala su ugledne vojvodske titule – Karlo je bio vojvoda od Orléansa, Henrik vojvoda od Angoulêmea, a najmlađi François vojvoda od Alençona. Njihova sestra bila je poznata kraljica Margot.
Sva trojica Françoisove starije braće postala su kraljevima Francuske, jedan za drugim. Bila je to posljedica činjenice da su svi oni umrli mladi i bez muških potomaka, tako je jedan brat nasljeđivao drugoga. Kad je treći po starosti brat postao kraljem (Henrik III.), François je postao pretpostavljenim prijestolonasljednikom jer Henrik nije imao djece.
Zanimljivo je da je François proglašen suverenim vladarom Nizozemske. Radilo se o epizodi koja je razmjerno slabo poznata u popularnoj povijesti. Naime, u jednom trenutku François je pozvan u Nizozemsku da bude ondje knez i gospodar Nizozemske (na nizozemskom jeziku vorst en heer der Nederlanden). Trijumfalno je ušao u gradove Bruges, Ghent i Antwerpen. Međutim, nastala je pobuna lokalnog stanovništva i na kraju je François jedva izvukao živu glavu.
François je umro u dobi od samo 29 godina. Nikada nije naslijedio francusku krunu jer ga je stariji brat Henrik III. nadživio za pet godina. Kad su sva braća umrla, dinastija Capet-Valois izumrla je u muškom koljenu, a francuska je kruna došla u ruke dinastije Capet-Bourbon.
Meksiko nacionalizirao cjelokupnu naftnu industriju (1938.)
Dana 18. ožujka 1938. Meksiko je nacionalizirao svoju naftnu industriju odlukom tadašnjeg predsjednika Lázara Cárdenasa. Naftna industrija bila je do tada u Meksiku u rukama inozemnih privatnih kompanija pa je takav potez nanio udarac strancima. U sljedećim godinama strane su države reagirale bojkotiranjem meksičkih proizvoda.
Od nacionaliziranih kompanija stvorena je meksička nacionalna naftna kompanija Petromex, u potpunosti u državnom vlasništvu. Danas je ta golema kompanija poznata i pod nazivom Pemex, a donedavno je posjedovao monopol nad eksploatacijom naftnih zaliha u Meksiku (taj monopol trajao je, dakle, gotovo 80 godina). Kompanija Pemex toliko je velika da predstavlja jednu od najvećih kompanija na čitavom svijetu, s ukupnom vrijednosti procijenjenom do otprilike 400 milijardi dolara.
Problem kod procjene njene vrijednosti predstavlja činjenica da joj sve dionice nisu izlistane na burzi, slično kao i u slučaju najveće svjetske kompanije takve vrste (Saudi Aramco). Primjerice, Saudi Aramco zacijelo je najveća svjetska kompanija po ukupnoj vrijednosti, premda se ta vrijednost ne može točno ustanoviti (Saudi Aramco posjeduje veću vrijednost od bilo koje kompanije izlistane na svjetskim burzama).
Prvi Habsburgovac na hrvatskom prijestolju (1438.)
Dana 18. ožujka 1438. izabran je za njemačkog kralja Albert II. Habsburški. Zanimljivo je da je on ujedno bio i prvi Habsburgovac na prijestolju Hrvatske i Ugarske. Albert II. Habsburški postao je još prethodne godine kralj Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, nakon smrti svog tasta – poznatog cara i kralja Žigmunda Luksemburškog.
Albertov dolazak na ugarsko-hrvatsko prijestolje bio je posljedica činjenice da je on bio suprug Žigmundove jedine kćeri i nasljednice Elizabete (Žigmund nije imao sinova, nego samo jednu kćer koju je rodila njegova supruga Barbara Celjska).
Albert II. Habsburški trebao je od svog tasta naslijediti osim Ugarske i Hrvatske još Češku, Moravsku i Šlesku, kao i naslov cara Svetog Rimskog Carstva. I doista, izabran je za njemačkog vladara na izborima u Frankfurtu. Međutim, nikada nije dočekao svoju službenu krunidbu za cara, jer je ubijen već sljedeće godine kod Neszmélya u Ugarskoj.
U trenutku smrti bile su mu 42 godine, a supruga mu je tada bila trudna. Njegov sin i nasljednik rodio se četiri mjeseca nakon očeve smrti pa ga se naziva Ladislav Posmrtni (Postumus – latinski pojam koji obično označava djecu rođenu nakon očeve smrti).
Rudolf Diesel – znameniti njemački izumitelj motora (1858.)
Slavni njemački izumitelj Rudolf Diesel rodio se 18. ožujka 1858. u Parizu. Naime, njegovi roditelji bili su bavarski emigranti u Francuskoj. Otac mu se zvao Theodor Diesel i bio je po zanimanju knjigoveža. Otac je došao u Francusku oko 10 godina prije Rudolfovog rođenja, a ondje je i upoznao Rudolfovu majku, te se s njom oženio. Ona je također bila Bavarka.
Rudolf Diesel rano je djetinjstvo proveo u Francuskoj, no s 12 godina života poslali su ga u Njemačku kod tetke koja je živjela u Augsburgu. Tako je Rudolf ipak naučio dobro govoriti njemački jezik. U Njemačkoj se Diesel i školovao za inženjera. Studirao je na poznatoj Tehničkoj školi u Münchenu (njem. Technische Hochschule), jednoj od najuglednijih inženjerskih institucija na svijetu. Diesel se mnogo bavio termodinamikom, što je na kraju zacijelo i dovelo do toga da diesel motor ima veliku energetsku učinkovitost.
Danas su diesel motori zastupljeni u otprilike 50% vozila u Europskoj Uniji. Dapače, u nekim zemljama poput Francuske diesel motori drže i 70% tržišta. Najveći diesel motor na svijetu zove se Wärtsilä-Sulzer RTA96-C. Ugrađuje se u velike brodove i ima snagu od 108,920 KS. Taj motor ima 14 cilindara ukupnog obujma od čak 25.480.000 kubičnih centimetara. Težak je ukupno 2300 tona, a sama radilica ima masu od 300 tona.
Izvor: Povijest.hr
