Kako je osnovana američka vojska? (1775.)

Četrnaesti lipanj 1775. smatra se danom rođenja američke vojske. Naime, tog je dana američki Kontinentalni kongres (prethodnik današnjeg Kongresa) usvojio odluke kojima je formirana zajednička vojska za borbu protiv Britanaca.

Kongres je u sastav novostvorene vojske uklopio dotadašnje jedinice dobrovoljaca, a odobrio je i formiranje deset novih satnija vojnika naoružanih puškama. Kao što je tadašnji kongres nosio naziv Kontinentalnog kongresa (naziv Sjedinjene Američke Države tek je kasnije uveden) tako je i novostvorena vojska nazivana Kontinentalna vojska (tek je kasnije preimenovana u današnji naziv Vojske Sjedinjenih Američkih Država, tj. U. S. Army).

Za prvog vrhovnog zapovjednika američke vojske postavljen je George Washington, koji je do tada bio pukovnik u vojski Virginije. Washingtonu je dodijeljen čin generala, a uskoro je donijeta i odluka da će ukupno u vojci postojati četiri generala bojnika i osam brigadnih generala. U današnje vrijeme slavi se 14. lipnja svake godine rođendan Američke vojske (engl. United States ArmyBirthday), kao spomen na osnivanje.

Ludwig – prvi veliki vojvoda od Hessena (1753.)

Dana 14. lipnja 1753. godine rođen je Ludwig od Hessen-Darmstadta, prvi veliki vojvoda od Hessena. Njegova je država nakon Napoleonove reorganizacije Njemačke i propasti višestoljetnog Svetog Rimskog Carstva obuhvatila znatan teritorij u Njemačkoj, koji je uključivao gradove Mainz, Worms, Bingen, Giessen, Darmstadt, Battenberg, Wimpfen i Offenbach. Prijestolnica mu je bila u Darmstadtu, a nosio je titulu velikog vojvode (njem. Grossherzog) i landgrofa (njem. Landgraf).

Napomenimo, titula landgrofa bila je u dinastiji Hessen nasljedna još od 13. stoljeća, tj. od razvijenog srednjeg vijeka. Ludwigova grana obitelji Hessen, koja je vladala iz Darmstadta, dobila je nakon Napoleonove reorganizacije Njemačke vladarski naslov velikog vojvode, dok je njima srodna grana obitelji koja je vladala iz Kassela dobila titulu kneza-izbornika (njem. Kurfürst).

Veliki vojvoda Ludwig preminuo je u svom rezidencijalnom gradu Darmstadtu 1830. godine, u dobi od 76 godina.

Njemačka vojska osvojila Pariz (1940.)

Dana 14. lipnja 1940. godine njemačke su trupe umarširale u osvojeni Pariz. Dakako, bio je to velik trijumf za Wehrmacht, ali i za Adolfa Hitlera osobno, jer je po prvi put osvojen jedan neprijateljski višemilijunski velegrad. Pariz su zauzele jedinice njemačke Grupe armija B (njem. Heeresgruppe B) pod vrhovnim zapovjedništvom general-pukovnika Fedora von Bocka. On je mjesec dana kasnije nagrađen činom feldmaršala (njem. Generalfeldmarschall).

Zanimljivo je da je von Bock bio načelni protivnik nacizma. Zapravo je bio monarhist i podržavao je bivšeg cara Vilima II. koji je bio u egzilu u Nizozemskoj. Dapače, kad su nekoliko tjedana prije osvajanja Pariza von Bockove trupe pregazile Nizozemsku, on se pokušao sastati s bivšim carem, ali je njemačkoj straži navodno naređeno da to spriječi (Hitler je cara doživljavao kao svojevrsnu konkurenciju).

Francuska vlada nekoliko je dana prije pada Pariza pobjegla na jug i smjestila se u grad Tours na obali rijeke Loire (kraj poznat po prekrasnim dvorcima). Francusku je vladu u Toursu posjetio britanski premijer Winston Churchill. Jedan dan uoči pada Pariza predložio je u Toursu da se Ujedinjena Kraljevina i Francuska ujedine u svojevrsnu političku uniju, kako bi se pokazalo da će se do kraja boriti protiv Nijemaca (time je Churchill vjerojatno htio spriječiti planove onih Francuza koji su se željeli predati Nijemcima). Ipak, taj je plan odbačen, Pariz je pao, a uskoro se Francuska doista predala Nijemcima (ne računajući Charlesa de Gaullea koji se smjestio u Londonu i s dijelom Francuza nastavio pružati otpor).

Ukinuta stoljetna Republika Genova (1797.)

Dana 14. lipnja 1797. ukinuta je Republika Genova, stoljećima stara aristokratska republika slična Mletačkoj Republici, a ponešto i Dubrovačkoj Republici. Naime, sve te republike nastale su još u srednjem vijeku, a prvenstveno su bile orijentirane na pomorstvo.

Republika Genova na svom je vrhuncu moći imala posjede i ispostave po cijelom Sredozemlju. Primjerice, posjedovala je niz grčkih otoka u Egejskom moru, kao i cijeli otok Korziku. Geneva je svojedobno posjedovala i velike dijelove Krima, a ispostave je imala i na Atlantskom oceanu. Zbog te je moći mogla konkurirati Mletačkoj Republici, znamenitoj pomorskoj sili.

Republika Genova, kao aristokratska republika, ukinuta je iste godine kao i Mletačka Republika, u naletu Napoleonove Francuske. Svoju stoljetnu suparnicu, Mletačku Republiku, uspjela je nadživjeti za otprilike mjesec dana (Mletačka Republika ukinuta je u svibnju iste godine).

Poput Mletačke Republike imala je i Republika Genova svog dužda. Ipak, za razliku od Venecije, u kojoj su duždevi birani na doživotni mandat, u Genovi su od 16. stoljeća birani na razdoblje od samo dvije godine. Posljednji dužd Genove bio je Giacomo Maria Brignole, koji je nakon abdikacije otišao u Firenzu (u tom je gradu i preminuo 1801. godine).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI