Prvi put objavljen tekst hrvatske himne (1835.)
Tekst pjesme Horvatska domovina autora Antuna Mihanovića izašao je 14. ožujka 1835. u GajevojDanici. Danica je u to doba bila još relativno mlado glasilo, izašlo je tek 10 brojeva. Antun Mihanović bio je hrvatski plemić zagorskih korijena. Rođen je u Zagrebu u kući na Harmici (današnjem Trgu bana Jelačića). U doba kad je objavljena pjesma Horvatska domovina Mihanović je živio u Rijeci, pa se može pretpostaviti da ju je tamo napisao.
Pjesma Horvatska domovina prihvaćena je za hrvatsku himnu 1891. godine. Uglazbio ju je Vinkovčanin Josip Runjanin. Za himnu su uzete prva i druga, te pretposljednja i posljednja kitica. Mihanović je posljednje godine života proveo u zagorskom dvorcu Novi dvori pokraj Klanjca, nekadašnjem vlasništvu grofova Erdödy. U tom je dvorcu i umro 1861. godine.
piše: Dražen Krajcar
George Wade – vrhovni zapovjednik britanske vojske (1748.)
Dana 14. ožujka 1748. godine umro je britanski feldmaršal George Wade. Sudjelovao je kao vojskovođa u nizu ratova, a čin generala dobio je u dobi od oko 35 godina. Godine 1725. dobio je zapovjedništvo nad vojskom u Škotskoj. Ta se funkcija punim imenom zvala Commander in Chief of His Majesty’s forces, castles, forts and barracks in North Britain (hrv. Vrhovni zapovjednik snaga,dvoraca, utvrda i vojarni Njegovog Veličanstva u sjevernoj Britaniji).
U Škotskoj je George Wade dao sagraditi sustav vojnih cesta koje su postale vrlo poznate. Naime, bile su to prve visoko učinkovite ceste u području škotskog visočja (antička rimska mreža cesta nije bila izgrađena kroz visočje). Britanci su sagradili te ceste da bi mogli lakše kontrolirati taj kraj u kojem su živjeli buntovni škotski gorštaci (eng. Highlanders).
Godine 1743. postao je George Wade feldmaršal u britanskoj kraljevskoj vojsci, a kasnije je postao i njen vrhovni zapovjednik. Ta se funkcija zvala Commander-in-Chief of the Forces. Na tom je mjestu feldmaršal Wade zamijenio feldmaršala lorda Staira. Funkcija Commander-in-Chief of the Forces označavala je profesionalnog vrhovnika britanske vojske od 1660. pa sve do 1904. godine, kad je uvedena funkcija šefa Glavnog stožera (eng. Chief of the General Staff).
Godine 1909. naziv najviše vojne funkcije ponovno je izmijenjen u šef Imperijalnog glavnog stožera (eng.Chief of the Imperial General Staff). Ipak, 1964. pojam imperijalni uklonjen je pa se funkcija od tada opet zove šef Glavnog stožera (eng. Chief of the General Staff).
Potopljena njemačka krstarica SMS Dresden (1915.)
Dana 14. ožujka 1915. potopljen je njemački ratni brod SMS Dresden na Tihom oceanu. Radilo se o lakoj krstarici u službi njemačke Carske ratne mornarice, dugoj oko 118 metara i pokretanoj strojevima s ukupno gotovo 15.000 konjskih snaga. SMS Dresden bio je posljednji značajni ostatak njemačke ratne flote na dalekim morima tijekom Prvog svjetskog rata.
Glavnina brodova njemačkog Dalekoistočnog eskadrona (njem. Ostasiengeschwader) potopljena je u bitki kod Falklandskog otočja 1914. godine, uključujući teške krstarice SMS Scharnhorst i SMS Gneisenau. Naprotiv, SMS Dresden uspio je pri toj bitki izbjeći uništenje i uputio se u Tihi ocean. Budući da je brodu trebao popravak i opskrba ugljenom, kapetan Dresdena odlučio je pristati na tihooceanskom otoku Más a Tierra, koji je pripadao Čileu te je time predstavljao neutralan teren.
Međutim, britanske krstarice Kent, Glasgow i Orama otkrile su lokaciju Dresdena i krenule su u napad na njega, povrijedivši čileansku neutralnost. Uspjele su oštetiti Dresden vatrom iz svojih topova, nakon čega je njemački kapetan u bezizlaznoj situaciji dao naredbu za napuštanje i potapanje broda (kako ga Britanci ne bi zaplijenili).
Njemačka se posada iskrcala na spomenutom čileanskom otoku, a Dresden je završio na dnu tamošnjeg zaljeva Cumberland. Inače, zanimljivo je da su Čileanci 1966. godine preimenovali otok Más a Tierra u Otok Robinson Crusoe (šp. Isla RobinsonCrusoe) prema otoku iz istoimenog romana Daniela Defoea.
Albert od Monaka – prvi monarh na oba pola (1958.)
Dana 14. ožujka 1958. rođen je knez Albert II. od Monaka, prvi vladar u povijesti koji je posjetio Sjeverni i Južni pol. Rodila ga je u kneževskoj palači u Monaku tadašnja kneginja (princeza) Grace, inače slavna američka glumica rođenog imena Grace Kelly. Albertov djed po majci – John B. Kelly – bio je Amerikanac irskog podrijetla i dobitnik triju zlatnih olimpijskih medalja u veslanju.
Prijestolje Monaka naslijedio je Albert 2005. godine, nakon smrti svog oca Rainiera III. od Monaka. Albert osim titule suverenog kneza od Monaka nosi još čitav niz titula koje je tijekom povijesti skupila njegova obitelj. Tako je Albert ujedno i vojvoda od Valentinoisa, Mazarina i Mayennea, princ od Château-Porciena, markiz od Guiscarda i Chillyja, grof od Torignija, Longjumeaua, Belforta, Ferrettea, Thanna i Rosemonta te barun od Buisa, Saint-Lôa, Luthumièrea, Hambyea i Altkircha.
Spomenutu titulu vojvode od Mazarina prvi je nosio znameniti kardinal Mazarin, svojevrsni francuski premijer iz doba kraljeva Luja XIII. i Luja XIV., a kasnije je ta titula prešla na obitelj Grimaldi. Sjeverni pol posjetio je Albert na Uskrs 2006. u sklopu ruske polarne ekspedicije. Postao je tada prvim vladarom pa čak i prvim šefom države u ljudskoj povijesti na Sjevernom polu. Na Južni je pol dospio 2009. kao član jednomjesečne ekspedicije po Antarktici, također kao prvi vladar i šef države u povijesti.
Izvor: Povijest.hr
