Tko je projektirao Brooklynski most? (1806.)

Tko je projektirao Brooklynski most? (1806.)

Dana 12. lipnja 1806. rođen je Johann August Röbling, njemački inženjer koji je projektirao znameniti Brooklynski most u New Yorku. U vrijeme kad je dovršen bio je taj most svojevrsno svjetsko čudo.

Johann August Röbling rođen je u gradu Mühlhausenu u Kraljevini Pruskoj. Taj se grad nalazi u Tiringiji, sjeverno od Eisenacha i jugoistočno od Göttingena. U mladosti u rodnoj Njemačkoj Röbling je navodno slušao i predavanja Georga Wilhelma Friedricha Hegela, znamenitog njemačkog filozofa. U Sjedinjene Američke Države preselio se Röbling 1831. godine, u srednjim dvadesetim godinama svoga života.

Zanimljivo je da su Johann August Röbling i njegov brat, doselivši se u SAD, osnovali u Pennsylvaniji novo naselje koje su nazvali Germania. Kasnije je ime tog naselja izmijenjeno u Sachsenburg, a na kraju je anglicizirano u Saxonburg, kako se i danas zove. U Saxonburgu se i danas može vidjeti Röblingova kuća.

U svom zrelom razdoblju djelovanja konstruirao je Johann August Röbling niz mostova u SAD-u. Ime mu je amerikanizirano u John A. Roebling pa je pod tim imenom danas ponajviše poznat. Najslavniji njegov projekt bio je onaj za Brooklynski most, a žalosna je činjenica da nije doživio dovršenje tog mosta. Naime, Röbling je pripremajući gradnju Brooklynskog mosta doživio tešku nesreću kad mu je nogu prikliještio trajekt na pristaništu. Morali su mu amputirati dio noge, no ubrzo je dobio tetanus i umro. Gradnju mosta vodio je zatim njegov sin Washington Roebling uz pomoć svoje supruge Emily Warren Roebling.

Prvi let zrakoplova s najvećim motorima u povijesti (1994.)

Prvi let zrakoplova s najvećim motorima u povijesti (1994.)

Dana 12. lipnja 1994. izveden je prvi let Boeinga 777, zrakoplova s najvećim motorima u povijesti. Naime, Boeing 777 specifičan je među velikim putničkim zrakoplovima po tome što ima samo dva motora. Ti motori, stoga, moraju biti velike snage da bi nosili tako veliku letjelicu. Boeing 777 najveći je dvomotorni zrakoplov na svijetu, a drži i brojne druge rekorde.

Motori Boeinga 777 najveći su mlazni motori ikada napravljeni za komercijalnu upotrebu. Promjer turbine veći im je od tri metra, a zajedno s kućištem ti motori nadmašuju promjerom čak i cijele trupove mnogih putničkih zrakoplova. Zanimljivo je da jedan motor Boeinga 777 samostalno može pogoniti cijeli Boeing 747 (Jumbo Jet).

Potisak jednog motora Boeinga 777 dosegao je pri testnom mjerenju čak 569 kilonjutna. Za usporedbu, svih osam motora teškog bombardera B-52 daju zajedno potisak od oko 608 kilonjutna. Kad bi se snaga jednog motora Boeinga 777 pretočila u konjske snage, ona bi iznosila između 100.000 i 150.000 KS (premda takve usporedbe ovise i o drugim čimbenicima). Za usporedbu, cijeli pogonski stroj Titanica imao je oko 46.000 KS, a današnji najjači dizelski brodski motor na svijetu – Wärtsilä RT-flex96C – ima oko 107.390 KS. Pritom je Boeingov motor težak oko 7 i pol tona, a spomenuta dizelska Wärtsilä oko 2.300 tona.

Otto Skorzeny – Hitlerov specijalac (1908.)

Dana 12. lipnja 1908. rođen je jedan od najpoznatijih njemačkih pripadnika specijalnih vojnih postrojbi – Otto Skorzeny. Rođen je u Beču, u obitelji poljskog podrijetla, što je vidljivo i iz njegovog slavenskog prezimena. Odrastao je u doba Velike depresije, pa je jednom izjavio da je oskudica bila takva da nikada nije okusio pravi maslac. Narastao je do visine od čak 192 centimetra. U mladosti se bavio mačevanjem, od čega je zadobio velik ožiljak na lijevoj strani lica. Taj mu je impresivni ožiljak bio svojevrsni zaštitni znak. Zbog takvog impozantnog izgleda nacisti su se često koristili Skorzenyjevim likom u propagandne svrhe.

Skorzenyjevi pothvati u specijalnim jedinicama toliko su brojni da bi se njima mogla posvetiti cijela serija članaka. Spomenimo samo oslobađanje Benita Mussolinija iz zarobljeništva na Gran Sassu, otmicu sina mađarskog državnika Miklosa Horthyja, planiranje lova na Josipa Broza Tita, koordiniranje pokušaja nacističkog upada u Iran itd.

U Waffen-SS-u Skorzeny je imao čin Obersturmbannführera, što odgovara potpukovniku (njem.Oberstleutnant) u Wehrmachtu. Umro je tek 1975. godine, doživjevši 67 godina. Njegove avanture tijekom rata, a i nakon njega, zahtijevaju ekranizaciju u više filmova.

Švedski kralj osnovao današnji glavni grad Finske (1550.)

Dana 12. lipnja 1550. osnovan je Helsinki odredbom švedskog kralja Gustava I. Vase. Može se činiti prilično neobičnom činjenica da je današnji finski glavni grad osnovao švedski kralj, no potrebno je napomenuti da je područje Finske stoljećima bilo pod švedskom vlasti, od srednjeg vijeka pa do početka 19. stoljeća (zatim je Finska došla pod rusku vlast, a nezavisnost je ostvarila tek kasnije).

Izvorno ime Helsinkija bilo je zapravo švedskog podrijetla i glasilo je Helsingfors (pisano je i kao Hellssingeforss). Finski oblik imena toga grada – Helsinki – počeo se u službenim dokumentima upotrebljavati tek u 19. stoljeću. Danas praktički sve strane države koriste naziv Helsinki za taj grad, no Šveđani ga još uvijek nazivaju Helsingfors.

Zanimljivo je da Helsinki, tj. Helsingfors, u razdoblju švedske vlasti nije bio najvažniji grad na području Finske. Naime, znatno je važnije središte od njega predstavljao grad Turku, smješten zapadnije od Helsinkija i mnogo bliže Stockholmu. Tek je u 19. stoljeću, nakon što je Finska došla pod vlast Ruskog Carstva, Helsinki postao njenim glavnim gradom, a do tada je bio razmjerno maleno naselje. Ta promjena finskog glavnog grada objašnjiva je donekle time što je Turku bio geografski bliži Stockholmu, a Helsinki Sankt-Peterburgu, prijestolnici Ruskog Carstva.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI