Danijel Borović junački preletio na hrvatsku stranu (1992.)

Dana 4. veljače 1992. dobila je Republika Hrvatska svoj prvi lovački zrakoplov MiG-21, zahvaljujući hrabrom podvigu pilota Danijela Borovića. On je tog dana izvršio povijesni prelet iz zrakoplovne baze JNA Željava kraj Bihaća na hrvatski aerodrom u Puli. Istovremeno je njegova supruga sa sinom doputovala iz Bihaća u Zagreb (te akcije bile su koordinirane). Inače, Borović je rođen u Knegincu Gornjem pokraj Varaždina.

Njegov let nije bio prvi prelet iz JNA, ali je bio prvi koji je urodio zrakoplovom za RH. Naime, Rudolf Perešin preletio je još 25. listopada 1991. godine, no njegov avion ostao je u Austriji i nije ušao u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Borovićev prelet na današnji dan bio je prava drama jer se odigrao u sumrak, odnosno po noći, uz slabu osvijetljenost.

Pista u Puli na koju je sletio bila je osvijetljena samo kamionskim farovima. Borović je nad Kvarnerom razmišljao čak o katapultiranju iz zrakoplova jer mu je gorivo bilo gotovo potrošeno. Ipak, uspio je sretno sletjeti i od tog dana Hrvatska je raspolagala svojim prvim lovcem – MiG-om 21.

Kralj Rikard Lavljeg Srca pušten iz zarobljeništva (1194.)

Dana 4. veljače 1194. engleski kralj Rikard Lavljeg Srca pušten je iz zarobljeništva u Njemačkoj. Prethodno je Rikard u zarobljeništvu proveo više od godine dana. Naime, zarobio ga je uoči Božića 1192. pokraj Beča austrijski vojvoda Leopold iz dinastije Babenberg. Taj je vojvoda s Rikardom svojedobno imao sukob u Svetoj Zemlji za vrijeme njihovog zajedničkog križarskog pohoda. Rikard se stoga bio odlučio vratiti na svoje posjede inkognito, preodjeven u templara ili trgovca i uz svega nakoliko pratitelja. Međutim, prema jednom opisu događaja, odala ga njegova aristokratska sklonost naručivanju pečene piletine svakog dana, a prema drugom opisu njegovi su ga pratitelji oslovljavali “Veličanstvo”.

Vojvoda Leopold držao je kralja Rikarda zarobljenog u dvorcu Dürnstein na obali Dunava, oko 75 kilometara uzvodno od Beča (ruševine dvorca Dürnstein vidljive su i danas). Kasnije je vojvoda predao Rikarda rimsko-njemačkom caru Henriku VI. iz dinastije Hohenstaufen. Taj je car bio sin znamenitog Fridrika Barbarossa, a Rikarda je zatvorio u dvorac Trifels, oko 30 kilometara zapadno od Rajne. Iako je držan u dobrim uvjetima, Rikarda je kao poznatog kralja-ratnika izrazito frustrirala nemogućnost

Nakon što su Englezi isplatili golemu (otprilike dvogodišnji prihod Engleske) otkupninu Rikard je konačno pušten. Dok je bio u Svetoj Zemlji i u zarobljeništvu, francuski kralj Filip II. August krenuo je u pohod na Rikardove posjede, a Rikardov mlađi brat Ivan bez Zemlje nastojao je uzurpirati njegovu vlast u Engleskoj. Rikard se vratio u Englesku i organizirao krunidbu kako bi pokazao da je još uvijek neovisni vladar, a zatim se posvetio ratu protiv Filipa II. Tijekom tog rata je i poginuo 1199. godine.

Piše: Boris Blažina

Kako je zapravo nastala ideja za Facebook? (2004.)

Dana 4. velječe 2004. harvardski student Mark Zuckerberg pokrenuo web-stranicu thefacebook.com (kasnije je the izbačeno iz imena). Riječ facebook tada je u SAD-u značila knjigu sa slikama i podacima o studentima koju su sveučilišni organi izdavali obično na početku nastavne godine, kako bi svojim studentima olakšali međusobno upoznavanje.

Zuckerbergova namjera bila je napraviti on-line facebook za Harvard, jer je bio frustriran činjenicom da sveučilišni službenici već to nisu sami napravili. Njegova je stranica postala izrazito popularna na Harvardu – u prvih mjesec dana više od polovice studenata već je bilo učlanjeno na nju. Zato je Zuckerberg nakon dva mjeseca proširio koncept na Stanford, Columbiu i Yale, a kasnije i na ostala američka sveučilišta.

Kad je ideja dosegla nacionalnu razinu, Zuckerberg je napustio Harvard i počeo se baviti Facebookom kao pravim poslom. Napravio je verziju namijenjenu američkim srednjim školama, a kasnije je proširio koncept i na zaposlenike nekih kompanija. Konačno, u rujnu 2006. Facebook je postao dostupan svima starijima od 13 godina i s važećom e-mail adresom.

Godine 2008. Zuckerberg je postao najmlađim svjetskim dolarskim milijarderom. Facebook je 2010. po broju posjeta nadmašio čak i Google. Danas se Zuckerbergovo bogatstvo procjenjuje na 76 milijardi dolara.

Osnivanje američke južnjačke Konfederacije (1861.)

Američka južnjačka država poznata iz Građanskog rata osnovana je 4. veljače 1861. godine. Imala je naziv Konfederacija, ili točnije Konfederativne Američke Države (engl. Confederate States of America).

Osnovale su je američke savezne države koje su prethodnih mjeseci istupile iz SAD-a. Naime, južnjačke države počele su istupati iz SAD-a nakon što je na predsjedničkim izborima 1860. pobijedio Abraham Lincoln. Prva je istupila Južna Karolina, a z njom niz drugih robovlasničkih država. Ukupno je 11 država ušlo u sastav Konfederacije. Bile su to Južna Karolina, Sjeverna Karolina, Mississippi, Alabama, Georgia, Teksas, Virginia, Arkansas, Tennessee, Florida, Louisiana.

Zanimljivo je da je prvi glavni grad Konfederacije, u kojem je ona i proglašena, bio Montgomery u Alabami. Taj se grad nalazi na američkom dubokom jugu, a kasnije je u 20. stoljeću postao poznat po rasnim sukobima. Krajem svibnja 1861. glavni je grad prebačen u Richmond u Virginiji, mnogo bliže granici s

Za čelnog čovjeka Konfederacije, s titulom predsjednika, izabran je Jefferson Davis, podrijetlom iz Kentuckyja (sjevernjački predsjednik Abraham Lincoln također je bio iz Kentuckyja). Jefferson Davis bio je uglednog obrazovanja, naime završio je slavni West Point, a svojedobno je bio i ministar obrane SAD-a i senator.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI