Na današnji dan započela je vojno-redarstvena akcija Bljesak.Hrvatska vojska i specijalna policija MUP RH za 31 sat oslobodili su 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i pobunjeni srbi.
VIDEO:Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Britanski princ koji je postao njemački feldmaršal (1850.)
Dana 1. svibnja 1850. rođen je princ Arthur, treći po redu sin britanske kraljice Viktorije. Imao je titulu vojvode od Connaughta i Strathearna, koja se odnosila na velike teritorije u Irskoj (danas Connaught u Republici Irskoj nosi naziv Connacht). Princa Arthura rodila je na današnji dan u Buckinghamskoj palači tadašnja vladajuća kraljica Viktorija, a navodno joj je upravo on postao omiljenim djetetom.
Tijekom karijere, koja je uključivala položaj potkralja Kanade, nagomilao je princ Arthur, vojvoda od Connaughta i Strathearna, mnoge domaće i strane časti te titule. Postao je čak i njemačkim feldmaršalom 1906. godine, u doba cara Vilima (Wilhelma) II. iz dinastije Hohenzollern. Taj je car bio unuk kraljice Viktorije, tako da mu je princ Albert bio ujak.
Tijekom Prvog svjetskog rata Njemačko Carstvo i Ujedinjena Kraljevina bili su neprijatelji, tako da je došlo do neobične situacije da je britanski kraljevski princ bio feldmaršal protivničke vojske. Princ Albert doista je u tom ratu sudjelovao, ali na britanskoj strani. Naime, upravo je tijekom Prvog svjetskog rata princ Arthur bio potkralj Kanade, zemlje koja je dala znatan doprinos ratnim naporima Antante (u Kanadi je mobilizirano više od 600.000 ljudi, a poginulo je oko 67.000 Kanađana).
Ayrton Senna poginuo na utrci Formule 1 (1994.)
Dana 21. ožujka 1994. poginuo je slavni vozač Formule 1 Ayrton Senna za vrijeme utrke za Veliku nagradu San Marina 1994. godine. Dogodilo se to na stazi u talijanskoj Imoli, gradiću 40 kilometara od Bologne i 80 kilometara od Ferrarijeve tvornice u Maranellu.
Ayrton Senna započeo je utrku s prvog startnog mjesta. Nakon sedam krugova, u zloglasnom zavoju Tamburello izletio je sa staze pri brzini od čak 310 kilometara na sat. Njegov bolid udario je u betonski zid, što je dovelo do odvajanja prednjeg desnog kotača, koji je udario Sennu u kacigu. Glava mu se odbila prema naslonu, od čega je zadobio smrtonosnu frakturu lubanje. Utrka je zaustavljena.
Liječnik koji je ubrzo došao mogao je već iz Senninih zjenica prepoznati da je ovaj doživio fatalno oštećenje mozga. Ipak, prevezen je helikopterom u bolnicu, gdje su samo mogli konstatirati smrt. Zavoj Tamburello u kojem je stradao već je godinama prije slovio za jedan od najopasnijih u Formuli 1. U istom zavoju već su bili nastradali Nelson Piquet, Gerhard Berger, Michele Alboreto i Riccardo Patrese, istina nitko od njih smrtno.
Nakon Sennine smrti taj je zavoj preoblikovan u šikanu koja zahtijeva usporavanje bolida i tako otklanja nesreće.
Stvorena Kraljevina Velika Britanija (1707.)
Prvog svibnja 1707. nastala je Kraljevina Velika Britanija (engl. Kingdom of Great Britain) stupanjem na snagu Zakona o uniji (engl. Acts of Union) u Engleskoj i Škotskoj. Tim su zakonima dotadašnje odvojene države, Kraljevina Engleska i Kraljevina Škotska, ujedinjene u jedinstveno Kraljevstvo Velike Britanije.
Napomenimo, Engleska i Škotska imale su zajedničkog vladara još od 1603. (takvo se stanje naziva personalnom unijom), no sve do 1707. bile su odvojene države, svaka sa svojim parlamentom. Stupanjem na snagu Zakona o uniji zasebni škotski i engleski parlamenti prestali su postojati, a stvoren je zajednički Parlament Velike Britanije. Taj je novi parlament zasjedao u Westminsteru, na istom mjestu kao i dotadašnji Engleski parlament.
Stvaranjem Kraljevsine Velike Britanije 45 dotadašnjih članova Škotskog parlamenta dodano je brojci od 513 članova Donjeg doma dotadašnjeg Engleskog parlamenta, a šesnaest škotskih lordova dodano je brojci od 190 članova engleskog Gornjeg doma, tj. Doma lordova.
Kasnije je i Kraljevina Irska dodana jedinstvenoj državi, čime je 1801. formirana Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Irske (engl. United Kingdom of Great Britain and Ireland).
Najveće proširenje EU u njenoj dosadašnjoj povijesti (2004.)
Prvoga svibnja 2004. godine deset novih članica pristupilo je Europskoj uniji. Bile su to Mađarska, Malta, Litva, Latvija, Slovačka, Poljska, Cipar, Češka, Estonija i Slovenija, države s ukupno čak 74.720.000 stanovnika. Površina Europske unije povećala se tim proširenjem za 737.690 četvornih kilometara, što je otprilike dva puta više od cjelokupne površine Savezne Republike Njemačke. Po tim se mjerilima radilo o najvećem proširenju Europske unije u njenoj dosadašnjoj povijesti (primjerice, ukupan se broj državljana EU povećao za gotovo 20 %).
Od novih deset članica površinom i brojem stanovnika daleko je najveća bila Poljska, koja je sadržavala više od 50 % tada pridruženog stanovništva (oko 38.580.000 od spomenutih 74.720.000). Spomenutim je proširenjem EU narasla na površinu veću od 4.000.000 četvornih kilometara (točno 4.104.844), što je otprilike dva puta više od površine Meksika, no još uvijek gotovo dva puta manje od površine Brazila. Među deset novih članica bila je i Malta, površinom i brojem stanovnika najmanja država ikada primljena u EU.
Izvor: Povijest.hr
