Margareta I. – kraljica svih skandinavskih zemalja (1412.)
Dana 28. listopada 1412. umrla je skandinavska kraljica Margareta kao vladarica Danske, Norveške, Švedske, Finske, Islanda i Grenlanda. Naime, u njeno je vrijeme stvorena Kalmarska unija, koja je obuhvatila praktički cijelu Skandinaviju, a upravo je Margareta bila prva vladarica te zajednice država.
Rođenjem je Margareta pripadala danskoj kraljevskoj dinastiji, tako da je bila potomak čak i Svena Rašljobradog te Haralda Modrozubog, koji su vladali još u vikinško vrijeme. Margareta je rođena nepoznatog datuma 1353. godine. Dansku je Margareta naslijedila od oca, a Švedsku i Norvešku stekla je udajom za kralja Hakona VI. iz dinastije Bjelbo. Budući da je švedska vlast u to vrijeme obuhvaćala i veći dio Finske, a pod Norveškom su bili Island i Grenland, Margaretina je Kalmarska unija pokrila golemo područje Sjeverne Europe, s oko 300.000.000 hektara.
Margareta je vladala sve do svoje smrti u 60. godini, a preminula je od posljedica kuge ili neke druge teške zarazne bolesti. Zapamćena je kao mudra i energična vladarica koju su poštovali diljem njenog kraljevstva, a nadjenut joj je nadimak Semiramida Sjevera. Njena želja o trajnom ujedinjenju skandinavskih zemalja nije se obistinila. Naime, Margareta je nadživjela jedinog sina i nasljednika, a nakon nje je na prijestolje zasjeo niz slabih vladara te se Kalmarska Unija raspala.
Kristofor Kolumbo otkrio Kubu (1492.)
Dana 28. listopada 1492. Kristofor Kolumbo pristao je na otok Kubu u sklopu svog prvog putovanja preko Atlantskog oceana. Radilo se o prvom dolasku Europljana na Kubu uopće, a Kolumbo je isprva navodno smatrao da kubansko tlo pripada Aziji, tj. Kini. Kolumbo je Kubu nazvao Juana, prema tadašnjem španjolskom prijestolonasljedniku Juanu, koji je imao titulu princa od Asturije i princa od Girone. Juan je bio sin Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastiljske (katoličkih vladara koji su bili pokrovitelji Kolumbovog putovanja). U trenutku Kolumbovog otkrivanja Kube imao je prijestolonasljednik samo 14 godina, a umro je pet godina kasnije, nikada ne zavladavši.
Brodovi pod Kolumbovim vodstvom (Santa María, Pinta i Niña) pristali su na Kubu na mjest koje se nalazi na području današnje kubanske provincije Holguín, na sjeveroistočnom dijelu otoka. Ime Kuba vjerojatno je preuzeto iz tamošnjeg Taíno jezika, premda nije sigurna njegova etimologija. Prvi španjolski kolonisti stigli su na otok 1511., a ubrzo su pokorili lokalne stanovnike. Narod Taíno je tijekom idućih stotinjak godina iščezao kao poseban identitet i to većinom zbog teških uvjeta rada i ranjivosti na europske bolesti. Kuba se razvila u bogatu španjolsku koloniju s raznolikom ekonomijom (za razliku od plantažnih na većini drugih karipskih otoka).
Piše: Boris Blažina
Osnovano sveučilište Harvard (1636.)
Dana 28. listopada 1636. godine osnovano najstarije sveučilište u Sjedinjenim Američkim Državama. Isprva se nazivalo New College, a 1639. preimenovano je u Harvard College, po Johnu Harvardu, dobročinitelju koji je oporučno ostavio pola svog imetka za financiranje sveučilišta. U početku je bio vjersko učilište, ali se tijekom 18. stoljeća postupno sekularizirao.
Sveučilište Harvard nalazi se u gradu Cambridgeu (nazvanom po Cambridgeu u Engleskoj) u državi Massachusetts. Harvard je najstarija institucija visokog obrazovanja u SAD-u. Danas je to vodeća akademska institucija na svijetu po novčanom zaleđu, s 34,5 milijardi dolara. Zapošljava više od 4500 znanstvenih djelatnika, a ima više od 21.000 studenata. Sveučilište usto operira jednu od najvećih knjižničnih sustava na svijetu sa 79 knjižnica i više od 18 milijuna knjiga.
Osam američkih predsjednika završilo je Harvard, a 130 nobelovaca studiralo je ili predavalo na njemu. Usto je 60-ak živućih dolarskih milijardera studiralo na Harvardu. Neki od najpoznatijih diplomanata i doktoranada uključuju Theodorea Roosevelta, Franklina D. Roosevelta, Hellen Keller, Johna F. Kennedyja, Billa Gatesa, Baracka Obamu i Marka Zuckerberga.
Izvor: Povijest.hr
