Najstariji luksuzni hotel na svijetu (1774.)

Prvi ugostiteljski objekt koji nudi luksuzni smještaj i zove se hotel otvoren je u Londonu 25. siječnja 1774. godine. Osnovao ga je frizer David Low i nazvao Grand Hotel. Unajmio je aristokratsku kuću i uredio je za bogatu klijentelu. Lokacija hotela je bila odlična. Naime, nalazio se u londonskoj četvrti Covent Garden, a gosti su imali neobičnu privilegiju. Imali su pravo sjediti na najistaknutijim sjedalima u znamenitoj crkvi Sv. Pavla, u sredini istočne galerije.

Nakon nekoliko godina David Low dodao je kavanu u podrumu i spavaće sobe. Njegove preinake i skupe dekoracije postojale su još u 19. stoljeću. Nakon što je upao u financijske probleme i nije mogao otplaćivati hipoteku te bankrotirao, hotel je preuzeo Isaac Froome.

Godine 1874. u hotel se uselio Savage Club, ali su se dijelovi zgrade ipak koristili kao hotel do 1880. godine. Zatim je hotel preuzeo New Club pod patronatom princa od Walesa i opet privlačio bogato aristokratsko članstvo na zabave i razne aktivnosti. Potom su zgradu preuzele razne sportske i kazališne organizacije. Zgrada još postoji i važan je primjer gradske palače u Londonu.

Piše: Marsela Alić

Koga su Škoti izabrali za najslavnijeg sunarodnjaka? (1759.)

Na današnji dan rođen je poznati škotski pjesnik Robert Burns, koga su Škoti 2009. godine izabrali za najvećeg Škota svih vremena (engl. Greatest Scot of All Time). Robert Burns izrazito je važan u škotskoj nacionalnoj tradiciji, jer je ispjevao mnoge popularne škotske narodne pjesme. Napisao je tekst za širom svijeta poznatu pjesmu Auld Lang Syne na narodnu melodiju. Često se pjeva na dočeku Nove godine. U doslovnom prijevodu naziv pjesme znači otprilike Davno minula vremena, ali je u Hrvatskoj naslovljena kao Pjesma rastanka.

Burns je rođen u obitelji skromnih financijskih mogućnosti, u selu Alloway, nedaleko od zapadne škotske obale. Zanimljivo je da je Robert Burns, da bi nešto zaradio, otišao raditi čak na daleku Jamajku, gdje se zaposlio kao knjigovođa na plantaži s robovima. Kasnije se vratio u Škotsku. Burns je tijekom života imao mnogo ljubavnih afera, što se odrazilo i u njegovoj romantičnoj poeziji. Umro je sa svega 37 godina u gradu Dumfriesu, u rodnoj Škotskoj.

Posljednje vješanje u SAD-u (1996.)

Posljednje pogubljenje vješanjem u Sjedinjenim Američkim Državama obavljeno je 25. siječnja 1996. godine. Toga je dana na vješalima smaknut osuđenik Billy Bailey iz američke savezne države Delaware. Njegovo smaknuće bilo je ujedno i prvo vješanje u Delawareu nakon stanke od 50 godina.

Billy Bailey osuđen je na smrt zbog dvaju nasilnih ubojstava koja je počinio još 1979. godine. Bailey je imao pravo birati između pogubljenja smrtonosnom injekcijom i vješanjem. Odabrao je vješanje, jer navodno nije želio da ga uspavaju. Budući da u Delawareu nije bilo vješanja 50 godina, morali su se savjetovati s drugim državama SAD-a oko načina izvršenja takve kazne u praksi.

Sagradili su drvena vješala i nabavili specijalno uže debljine 19 milimetara i dužine 9,1 metar. Uoči smaknuća osuđenik se sastao sa svojom sestrom, odvjetnikom i zatvorskim kapelanom. Za posljednji obrok zatražio je dobro ispečen odrezak, pečeni krumpir s vrhnjem i maslacem, grašak i sladoled od vanilije.

Nakon smaknuća Billyja Baileyja vješala su rastavljena jer država Delaware više ne dopušta opciju takvog načina smaknuća. U cijelom SAD-u vješanje je dopustivo još samo u dvije države – Washingtonu i New Hampshireu.

piše: Dražen Krajcar

 

Hrvat koji je zapovjedao Peruanskim zračnim snaga (1913.)

Ivan Bjelovučić vjerojatno je bio prvi čovjek hrvatskog podrijetla koji je postao pilot. Rođen je 30. srpnja 1889. godine u Limi, glavnom gradu Perua. Otac mu je bio Miha Bjelovučić (hrvatski iseljenik), a majka Adrienne Cavalier (porijeklom Francuskinja). Otac mu je umro rano, pa se Ivan s majkom preselio u Pariz. Godine 1908., u dobi od 19 godina, upisao se u zrakoplovnu školu u Parizu. Letačku dozvolu francuskog aerokluba s rednim brojem 87 dobio je 10. lipnja 1910. godine.

Godine 1910. Bjelovučić je letio od Pariza do Angoulemea, obletjevši pritom Eiffelov toranj. Tu vijest objavio je i zagrebački Vijenac, zajedno s Bjelovučićevom slikom. Godine 1912. pariški dnevnik Le Matin proglasio ga je najboljim francuskim zrakoplovcem. Na današnji dan 1913. godine postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno preletio Alpe. Pri preletu je postigao i novi visinski rekord (3200 m). Kasnije je postao i zapovjednik Peruanskih zračnih snaga.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI