Prvo spominjanje vatrenog oružja u Hrvatskoj (1351.)

Prvi zapis o vatrenom oružju na hrvatskim prostorima, prema dosad pronađenim podatcima, datira iz 1351. godine iz Dubrovačke Republike. Naime, uvijek oprezna Dubrovačka Republika pozorno je pratila sve novosti u razvoju ratnog umijeća, pa je tako 22. studenog 1351. Malo vijeće sklopilo ugovor sa stanovitim Nikolom Teutonicusom o izradi jedne spingarde.

Teško je točno reći što se podrazumijevalo pod navedenom spingardom. U talijanskom i španjolskom govornom području to je bila oznaka za rani oblik vatrenog oružja iz 14. stoljeća. Vjerojatno se radilo o metalnoj cijevi iz koje se pomoću baruta ispucavao projektil, pri čemu su dimenzije spingarde bile znatno manje od topa. Prema tome,spingarda je bila ponešto slična rudimentarnom obliku puške. Ipak, nije isključena mogućnost da je spomenuta spingarda bila i hladno bacačko oružje.

Iako Teutonicus nije izradio spingardu jer je već u prosincu te godine pobjegao iz Dubrovnika, taj ugovor dokazuje da je Dubrovčanima već te godine bilo dobro poznato vatreno oružje. Otada  Dubrovčani pojačavaju i preinačuju gradska utvrđenja da bi mogla odoljeti tom novom opasnom izumu.

I prvi sljedeći spomen vatrenog oružja na hrvatskom prostoru nastao je u Dubrovniku. Riječ je o topovima koji se spominju u jednom zapisu iz 1378. godine u vrijeme ratahrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika i Genove protiv Mlečana. Tada je Vijeće umoljenih naložilo kapetanima da uspostave sedam topovskih položaja prema moru te dabombardama pucaju po svakom mletačkom brodu koji uplovi u prolaz između Lokruma i grada.

piše: Dražen Krajcar

Cijela Hitlerova Šesta armija opkoljena kod Staljingrada (1942.)

Jedan od najsudbonosnijih trenutaka u Drugom svjetskom ratu dogodio se 22. studenog 1942. godine. Naime, Sovjeti su uspjeli zatvoriti obruč oko njemačke Šeste armije, uhvativši tako u klopku nekoliko stotina tisuća vojnika Trećeg Reicha.

Sovjetska Crvena armija obruč je uspjela zatvoriti pomoću jake ofenzive koja je uključivala obuhvatni manevar, koji je poput kliješta zarobio njemačke jedinice stacionirane u gradu Staljingradu. Nijemcima se takva katastrofa još nikada prije nije dogodila. Naime, još nikada nije jedna cijela armija bila opkoljena i stavljena u klopku. Procjene o broju njemačkih vojnika unutar obruča variraju. Službena sovjetska procjena davala je brojku od 330.000, ali to je ipak pretjerano. Ipak, moguće je da je Nijemaca, zajedno sa saveznicima (Hrvatima, Rumunjima itd.) bilo doista preko 300.000 (to je procjena njemačkog feldmaršala von Mansteina).

Logična stvar za opkoljene Nijemce bila bi da pokušaju napraviti proboj iz obruča, kako bi izbjegli uništenje. Problem je bio u tome što je Adolf Hitler zahtijevao da se Staljingrad ne napušta. Zapovjednik Luftwaffea, Göring dolio je ulje na vatru kad je utvrdio da njegovi avioni mogu opskrbljivati opkoljenu armiju iz zraka. To je, dakako, bio nerealan plan jer je Šestoj armiji trebalo oko 400 tona namirnica i opreme dnevno. Ipak, krenulo se na tu nerealnu opciju i zapovjednik Šeste armije Friedrich von Paulus poslušao je Hitlera te ostao u Staljingradu.

Situacija je za opkoljene bila sve gora. Došla je ruska zima, a Luftwaffe je isporučivala samo oko 70 tona namirnica i opreme dnevno. Hitler je pokušao von Paulusa ohrabriti neviđenim unapređenjima u kratkom roku. Prvo ga je unaprijedio u general-pukovnika, a ubrzo i u feldmaršala. Vjerovao je da će to spriječiti von Paulusa da se preda jer još nikada prije nijedan njemački feldmaršal nije bio zarobljen. No, sve je bilo uzalud. Šesta armija na kraju se predala Sovjetima.

piše: Dražen Krajcar

Angela Merkel – prva njemačka kancelarka (2005.)

Angela Dorothea Merkel rodila se 1954. u Hamburgu. Njezina majka je bila učiteljica, a otac luteranski svećenik. Odrasla je u istočnoj Njemačkoj, odnosno u bivšem DDR-u. Doktorirala je fiziku, ali se od mladosti bavila politikom tako što je bila aktivna u opoziciji. Prezime Merkel preuzela je od supruga i zadržala ga nakon rastave, pa i nakon stupanja u drugi brak.

Nakon ujedinjenja Njemačke njezina se politička karijera nastavila razvijati. Bila je članica stranke Demokratski pokret i izabrana za zastupnicu u parlamentu. Nakon što se Demokratski pokret ujedinio sa strankom CDU, imenovana je ministricom za žene i mladež. Velika podrška bio joj je kancelar Helmut Kohl koji joj je pomogao da postane ministrica okoliša. Nakon afere oko donacija stranci, Angela Merkel se distancirala od Helmuta Kohla, koji je dao ostavku na mjesto predsjednika CDU-a. Nakon što se otkrilo da je novi predsjednik stranke također kompromitiran, Angela Merkel postala je prva žena na čelu CDU-a.

Angela Merkel je na prvo mjesto svog političkog djelovanja stavljala snagu njemačkog gospodarstva i u tom smjeru su išle njezine reforme te jačanje njemačko-američkih veza. Protivila se ulasku Turske u EU. Godine 2005. pobijedila je na izborima za predsjednika vlade te je uživala veliku potporu javnosti, koja će s vremenom padati. Ponovno je izabrana za kancelarku 2009., 2013. i 2017. godine. Kancelarka se čvrsto zalagala za bolju integraciju imigranata u njemačko društvo. Mnogi su je kritizirali zbog puštanja velikog broja tražitelja azila u državu. Radila je na jačanju trgovinskih veza unutar EU, ali i stvaranju transantlantskih ugovora. Mnogi mediji proglasili su je najmoćnijom ženom svijeta, a časopis Time izabrao ju je 2015. za osobu godine.

Piše: Marsela Alić

Vladimir Stahuljak – rodonačelnik glazbene obitelji (1876.)

Vladimir Stahuljak bio je poznati hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa rodio se 22. studenog 1876. u Bjelovaru. Završio Učiteljsku školu u Zagrebu, a učio je kompoziciju i u Budimpešti. Bio je prvi glazbenik u obitelji Stahuljak, koja će po brojnosti članova glazbenika postati jedna od najbrojnijih u Europi.

Posebno su ga zanimali narodni napjevi iz Slavonije. Sakupljao je i očuvao folklornu baštinu. Sastavio je zbirku od 689 narodnih pjesama pod nazivom Hrvatske narodne popijevke, plesovi i običaji iz Štivice. U uvodu je opisao i plesove u slavonskom šetanom kolu. Bio je vrlo plodan skladatelj. Iza njega je ostalo preko 1000 skladbi za zborove, sastave limene glazbe, tamburaške i gudačke sastave, glasovir i orgulje te popijevke, a pisao je i pedagočko-instruktivna djela.

Piše: Marsela Alić

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI