22. kolovoza 2014. umro John Miskovich – tko je veliki znanstvenik hrvatskog podrijetla?
Piše: Petar Horvatić
Na današnji dan 22. kolovoza 2014. u 96. godini života umro je John Miskovich, veliki američki znanstvenik hrvatskog podrijetla. Iako John (Ivan) nije rođen u Hrvatskoj njegova majka Stana i otac Petar su u Hrvatskoj rođeni i odgojeni, a sam John je oženio Hrvaticu iz Hrvatske.
Patentirao je više od 300 patenata od kojih je najpoznatiji Intelligiant, vodeni top kojim se danas služe na vatrogasnim vozilima i plovilima diljem svijeta. Usavršio je hidraulična dizala koja se primjenjuju radi iskrcaja tereta s prekooceanskih brodova. On je sin također poznatog hrvatskog izumitelja Petra Miškovića (Miskovicha).
John Miskovich je treće je od sedmero djece Petra i Stane Miskovich rođ. Bagoj. Godine 1935. došao je sa sa ocem u Hrvatsku. Tamo je upoznao Mare(Mary) Stanković, njegovu buduću suprugu.
John je bio samouk i znatiželjan. Kada su ga pitali o dodatnom obrazovanju, on je sa osmijehom odgovorio – ljudi. Diplomirao je na Sveučilištu Flat u Aljaskoj. John je bio pionir ideja mnogih hidrauličkih rudarskih tehnologija. Nakon Drugog svjetskog rata demonstrira Intelligiant diljem SAD-a. Godine 1951. u Vatrogasnoj Službi New Yorka Intelligiant je postavljen na vatrogasne brodove, a ubrzo u Los Angelesu.
Najvažniji izumi:
Intelligiant – pumpa za vodu
Hidraulična dizala – iskrcavanje tereta s prekooceanskih brodova
Više od 300 patenata
Izvor: narod.hr
22. kolovoza 1863. umro Luka Botić – Oj Marjane, samotna planino
Piše: Petar Horvatić
Na današnji dan umro je Luka Botić (Split, 28. siječnja 1830. – Đakovo, 22. kolovoza 1863.), hrvatski književnik,pjesnik i političar.
Gimnaziju je završio u Splitu, a teologiju je studirao u Zadru. Bio je zagrijan za ideje narodnog preporoda. Jedno vrijeme je radio kao Strossmayerov službenik na dvoru u Đakovu, ali kako je odbio prisegnuti vjernost caru dobio je otkaz. Nakon pada Bachova apsolutizma, 1861. postaje zastupnik u Saboru, gdje se bori za ujedinjene Hrvatske i Dalmacije. Umro je od tuberkuloze.
Uspjeh postiže s pripovijesti u stihu Pobratimstvo (1854.), a njegovo glavno djelo, spjev Bijedna Mara (1861.), vrlo je popularno među suvremenicima. Prema njemu je Josip Hatze skladao operu Adel i Mara. Ostala su mu značajnija djela spjevovi Dilber-Hasan (1854.) i Petar Bačić (1862.). Riječ je o romantičnim pjesničkim pripovijestima u duhu narodne poezije, u desetercu, s orijentalnom egzotičnom tematikom. Cjenjeniji među suvremenicima nego danas, smatran je za utemeljitelja romantičarskog spjeva u Hrvatskoj, ali mu je slava danas ponešto izblijedjela.
Volio je rodni Split, a njemu u čast spjevao je pjesmu Marjanu ponad grada.
Oj Marjane, samotna planino
” Oj Marjane samotna planino
Pored Spljeta pored živa grada
Njetko negdje svoju sreću traži
A ja jadan ja bi sretan bio
Ja bih bolno srce umirio
Kad bi znao kad bi kazat mogo
Što mi mirno more oko tebe
Spram mjesecu il uzdiše sjetno
Il šapuće tihijem talašcem
A njekad se goropadno žesti
Oko tebe Marjane bijesni
I talase pljuskom o te lomi
Kad bi znao kad bi kazat mogo
Što ti veli jugovina mutna
Lomeć grane maslinam i smokvam
Što l’ti kaže suha studna bura
Po goleti po tjemenu čelom
Sušeći ti kadulju blijedu…” (1861.)
Luka Botić
Izvor: Narod.hr
Početak Građanskog rata u Engleskoj (1642.)
Dana 22. kolovoza 1642. smatra se datumom početka Građanskog rata u Engleskoj. Glavni uzrok rata bio je sukob moći između engleskog kralja i parlamenta. Tijekom tog su rata Englezi svrgnuli i smaknuli svog kralja i uspostavili svojevrsnu republiku zvanu Commonwealth. Rat je potrajao do 1651. godine, što znači da se odužio tijekom više od devet godina. Kraljevska vlast obnovljena je tek 1660. godine.
Za početak Građanskog rata uzima se dan kad je britanski kralj Karlo I. službeno počeo okupljati vojsku namijenjenu borbi protiv parlamentarnih snaga. Simbol okupljanja vojske bilo je razvijanje kraljevskog stijega kod grada Nottinghama u središnjem dijelu Engleske (Nottingham i njegov okolica poznati su po legendi o Robinu Hoodu). Kraljevski stijeg označavao je okosnicu oko koje se trebala okupiti vojska vjerna vladaru.
U bitkama Građanskog rata izginulo je gotovo 200.000 Engleza i oko 60.000 Škota. U njemu su pobjedu odnijele snage parlamenta, na račun rojalista odanih vladaru. Spomenutom kralju Karlu I. odsjekli su glavu 1649. godine, otprilike šest i pol godina nakon početka rata. Uspostavljen je protektorat pod vodstvom Olivera Cromwella, ali nije potrajao dugo nakon njegove smrti. Ipak, postavljen je presedan da engleski kralj ne može vladati bez odobrenja Parlamenta. Sukob se proširio i na Irsku i Škotsku te učvrstio englesku prevlast u tim zemljama. Cromwellova brutalna kampanja kojom je slomljena moć katolika u Irskoj (većina Iraca podupirala je engleskog kralja) pri čemu je izginulo više od 200.000 ljudi (prema nekim procjenama i do 600.000) i danas se pamti kao nacionalna tragedija.
Prvi židovski doseljenik u Sjevernu Ameriku (1654.)
Dana 22. kolovoza 1654. doselio se na područje Sjeverne Amerike prvi sigurno zabilježeni židovski doseljenik. Bio je to Jacob Barsimson, Židov porijeklom iz Nizozemske, koji je doplovio u Novi Amsterdam (budući New York). Grad i luka Novi Amsterdam bio je u to doba pod nizozemskom kolonijalnom vlasti i funkcionirao je kao središte Nove Nizozemske. Englezi su to područje osvojili tek 10 godina kasnije (1664. godine) i preimenovali su grad u New York, u čast bratu tadašnjeg engleskog kralja, koji je imao titulu vojvode od Yorka.
Jacob Barsimson doplovio je u Ameriku iz Amsterdama, gdje je postojala znatna židovska zajednica. Njega je ta zajednica zapravo i poslala u Ameriku 8. srpnja te godine da izvidi mogućnosti za naseljavanje većeg broja Židova. Naime, upravo su te godine Portugalci osvojili nizozemske posjede u Brazilu, kamo su se Židovi prije useljavali iz Europe. Sada je Brazil postao nepristupačan pa su Židovi morali tražiti novu lokaciju za useljavanje. Sjeverna Amerika se pokazala dobrom, pa je otprilike dva mjeseca kasnije Barsimsona slijedilo još 23 Židova, koji su osnovali prvo židovsko naselje na tom kontinentu. Danas u SAD-u živi više od 6.500.000 Židova.
James Cook imenovao Novi Južni Wales u Australiji (1770.)
Dana 22. kolovoza 1770. britanski istraživač James Cook imenovao je Novi Južni Wales u Australiji i zaposjednuo ga u ime Velike Britanije. Nalazio se u to vrijeme sa svojim brodom HMS Endeavour na krajnjem sjeveru istočne obale Australije, kod tjesnaca koji dijeli Australiju od Nove Gvineje. Bilo je to prvo od njegova tri putovanja, a jedna od zadaća bila mu je pronaći kontinent zvan Terra Australis Incognita. Cookova putovanja dokazala su da golemi južni kontinent kakvog su zamišljali Europljani ne postoji, ali je ipak Australija potpala pod britansku vlast.
Zanimljivo je da je kapetan Cook ime Novi Južni Wales (engl. New South Wales) tada dodijelio cijelom istočnom dijelu australskog kontinenta, a tek su znatno kasnije od tog područja odvojeni Queensland, Victoria, Južna Australija i Sjeverni Teritorij. Time je s vremenom Novi Južni Wales ograničen na samo djelić njegove nekadašnje površine. Inače, danas australska savezna država Novi Južni Wales pokriva 809.444 četvornih kilometara, a naseljava je više od 7 i pol milijuna ljudi, po čemu prednjači u Australiji. Naime, Novi Južni Wales najmnogoljudnija je australska savezna država, a usto sadrži i grad Sydney, daleko najveći grad u cijeloj Australiji i Oceaniji.
Ime Novi Južni Wales, koje je James Cook dodijelio golemom dijelu australskog kontinenta, odabrano je u čast princa od Walesa, sina i prestolonasljednika tadašnjeg britanskog kralja Georgea III. iz dinastije Hanover. Taj je princ od Walesa kasnije postao britanskim kraljem Georgeom IV., koji je vladao od 1820. do 1830. godine.
Izvor: Povijest.hr
