Čovjek koji je oteo slavu Kristoforu Kolumbu (1512.)
Slavni Talijan po kome su Amerike dobile ime, Amerigo Vespucci, rođen je 22. veljače 1512. u Firenci za vrijeme procvata renesanse. Zaposlio se kod obitelji Medici, najjačih svjetskih bankara tog doba. Oni su ga poslali na posao u Španjolsku upravo u trenutku kad je Kristofor Kolumbo otkrio novi kontinent, za koji je mislio da je Indija. Vespucci se u Španjolskoj bavio trgovinom koja je doživjela uspon nakon Kolumbovih otkrića.
Na poziv portugalskog kralja Manuela, Vespucci je i sam počeo putovati kao promatrač. Na prvom putovanju njihov je brod otkrio da se obala Južne Amerike proteže mnogo dalje na jug nego što bi se moglo očekivati za Indiju. Njegova su pisma s opisima te činjenice postala poznata u Europi, pa je njemački kartograf Waldseemüler 1507. izradio zemljopisnu kartu na kojoj je novi kontinent nazvao Amerikom po latiniziranom Amerigovom imenu. Bila je to prva karta u povijesti s upisanim nazivom Amerika.
Kristofor Kolumbo umro je samo godina dana prije tiskanja te prve karte, i to u uvjerenju da je otkrio zapadni put do Indije. Da je poživio još koju godinu shvatio bi da je riječ o novom kontinentu.
piše: Dražen Krajcar
Španjolska prodala Floridu SAD-u (1819.)
Sjedinjene Američke Države kupile su teritorij poluotoka Floride od dotadašnjeg vlasnika, Kraljevine Španjolske, 22. veljače 1819. godine. Tu kupoprodaju dogovorio je američki državni tajnik John Quincy Adams, koji će kasnije postati i predsjednikom SAD-a (i otac mu je bio predsjednik). Ugovor je potpisan u američkom glavnom gradu Washingtonu. Kao naknadu za Floridu, SAD se obvezao osigurati 5 milijuna dolara, koji zapravo nisu trebali pripasti izravno Španjolskoj, nego su tim novcem isplaćena dugovanja Španjolske prema američkim privatnim građanima.
Dogovor je za SAD bio, dakle, vrlo povoljan. Dobili su teritorij veličine oko 170.000 četvornih kilometara. Danas je Florida jedna od najbogatijih i gospodarski najsnažnijih američkih saveznih država. Primjerice, ima veći godišnji BDP od Austrije, Švedske, Belgije, Švicarske, Saudijske Arabije, Poljske, Tajvana, Grčke, Izraela, Argentine itd. Ima BDP veći i od najbogatijih njemačkih pokrajina (prestiže čak i Bavarsku). Florida danas ima preko 20 milijuna stanovnika.
Inače, ime Florida dali su tom području Španjolci, koji su ga prvi otkrili. Na španjolskom jeziku riječ floridaznači cvjetna. Vjerojatno su to ime odabrali po tome što je u doba kad je Florida otkrivena bilo vrijeme uoči Uskrsa, tzv. Pascua Florida na španjolskom (slično našoj Cvjetnoj nedjelji, tj. Cvjetnici).
Hrvatsko-ugarski kralj Ladislav V. Posmrtni (1440.)
Dana 22. veljače 1440. rođen je kralj Ladislav V. Posmrtni, pripadnik dinastije Habsburg. Bio je vladar Austrije, Ugarske, Hrvatske i Češke. Kraljevstva je Ladislavu ostavio otac još kad je bio u majčinoj utrobi. Naime, Ladislavov je otac – Albert Habsburški – umro gotovo četiri mjeseca prije nego mu se sin rodio. Zbog toga je Ladislav dobio nadimak Posmrtni (lat. Postumus), koji se često dodjeljivao djeci rođenoj tek nakon očeve smrti.
Ladislav V. Posmrtni rodio se u Komáromu na teritoriju današnje Slovačke (nekoć je to područje pripadalo sjevernoj Ugarskoj). Majka mu je bila izrazito visokog podrijetla. Naime, bila je jedino dijete nekoć moćnog cara Žigmunda Luksemburškog. Budući da je Ladislav bio jedini sin, on je ujedno bio i jedini Žigmundov unuk. Radilo se o golemom potencijalnom naslijeđu.
Za kralja Ugarske i Hrvatske okrunjen je Ladislav već kao tromjesečna beba. Za tu je krunidbu upotrijebljena znamenita kruna sv. Stjepana, poznata i kao Sveta kruna. Krunidba je obavljena u Stolnom Biogradu (mađ. Székesfehérváru), tradicionalnom mjestu krunidbe ugarskih kraljeva. Ladislav V. Posmrtni umro je već u dobi od 17 godina, a nakon njega za kralja u Ugarskoj i Hrvatskoj izabran je Matija Korvin. Uzrok Ladislavove rane smrti bila je vjerojatno neka bolest (kuga ili leukemija), premda se smatralo da je otrovan.
Prvi kralj iz dinastije Stewart došao na škotsko prijestolje (1371.)
Dana 22. veljače 1371. na škotsko je prijestolje došao prvi kralj iz dinastije Stewart (Stuart). Bio je to Robert II., sin Waltera Stewarta, 6. nasljednog visokog upravitelja kućanstva škotskih kraljeva (engl. High Steward of Scotland). Upravo je po toj nasljednoj funkciji dinastija Stewart i dobila svoj naziv (riječsteward označavala je u srednjovjekovnom kontekstu upravitelja kućanstva, tj. majordoma).
Dinastija Stewart vladala je Škotskom od spomenute 1371. godine, a 1603. došla je i na englesko prijestolje (nakon izumiranja dinastije Tudor). Prema francuskom je izgovoru za tu dinastiju korišten i naziv Stuart. S engleskog i škotskog prijestolja svrgnuti su Stewarti/Stuarti nakratko tijekom Građanskog rata i vladavine Cromwella, no kasnije su se vratili na vlast. Posljednja pripadnica dinastije Stewart/Stuart koja je vladala Engleskom i Škotskom bila je kraljica Ana, koje je preminula 1714. godine.
Sve u svemu, vladavina te dinastije trajala je u Škotskoj više od 300 godina, a u Engleskoj stotinjak godina. Robert II. Stewart, kao prvi kralj iz te dinastije uopće, vladao je Škotskom od 1371. do 1390. godine. Po njegovom stupanju na prijestolje čast nasljednog visokog upravitelja kućanstva škotskih kraljeva prešla je na njegovog najstarijeg sina, a to je zatim postala tradicija. Tako i danas tu čast nosi najstariji sin i nasljednik škotske kraljice (ujedno i britanske kraljice općenito) Elizabete II., koji je poznatiji kao Charles, princ od Walesa.
