Odluka o osnivanju Tehničkog muzeja u Zagrebu (1954.)
Odluka o osnivanju Tehničkog muzeja u Zagrebu donesena je 21. prosinca 1954. godine. Veliku zaslugu za osnivanje tog muzeja imao je dr. Božo Težak, tadašnji profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Težak, koji je po obrazovanju bio prvenstveno kemičar, no kasnije se bavio i informatikom, bio je dugogodišnji predsjednik Savjeta Tehničkog muzeja. Inspiraciju za muzej dali su mu veliki svjetski znanstveno-tehnički muzeji.
Prvi ravnatelj Tehničkog muzeja u Zagrebu bio je Predrag Grdenić, a današnja lokacija na Savskoj cesti toj je instituciji dodijeljena 1959. godine. Zgrade u kojima je danas smješten Tehnički muzej projektirao je ugledni arhitekt Marijan Haberle, koji je svojedobno bio predsjednik Društva arhitekata Hrvatske, a projektirao je i sklop Zagrebačkog velesajma (ponajviše je poznat po projektu za Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski). Napomenimo, kompleks zgrada u kojima se danas nalazi Tehnički muzej stariji je od njega, jer je izgrađen još 1948. za potrebe Zagrebačkoga zbora (prethodnice Zagrebačkog velesajma).
Prve odjele Tehničkog muzeja činili su Transformacija energije, Prometna sredstva i Geološki odjel s modelom rudnika u naravnoj veličini, a kasnije su dodani novi sadržaji. Dio Tehničkog muzeja prikazuje djelovanje znamenitog Nikole Tesle, a 2015. godine muzej je i službeno preimenovan u Tehnički muzej Nikola Tesla.
Brod Challenger po kojem je nazvana najdublja podmorska točka (1872.)
Dana 21. prosinca 1872. britanski brod HMS Challenger (engl. Izazivač) isplovio je na prvu globalnu oceanografsku ekspediciju. Taj je brod postao toliko poznat da je po njemu mnogo godina kasnije nazvan jedan od američkih space shuttleova (Challenger koji je stradao u strahovitoj nesreći 1986. godine, uz pogibiju sedam astronauta). Po brodu HMS Challenger nazvana je i najdublja podmorska točka na planetu Zemlji – Challenger Deep na otprilike 10.900 metara.
Na globalnu oceanografsku ekspediciju isplovio je HMS Challenger iz engleske luke Portsmoutha. Zapovijedao mu je kapetan (kasnije admiral) George Nares, koji se ranije proslavio kao zapovjednik prvog broda koji je prošao kroz Sueski kanal. Tijekom oceanografske ekspedicije HMS Challenger preplovio je oko 130.000 kilometara.
Posada HMS Challengera tijekom ekspedicije registrirala je oko 4700 novih biljnih i životinjskih vrsta. Izvršili su mnoga mjerenja morskih dubina, od kojih je najpoznatije ono u Marijanskom jarku u Tihom oceanu. Tamo su bacili sondu na dubinu od preko 8000 metara, a kasnije je njima u čast to područje, najdublje na čitavom svijetu, nazvano Challenger Deep.
Brod HMS Challenger oplovio je Atlantski, Indijski i Tihi ocean, a došao je i u blizinu Antarktike. Ekspedicija je završila u svibnju 1876. godine, nakon 1250 dana (od toga 713 na moru). Prevaljena udaljenost od oko 130.000 kilometara osobito je impresivna s obzirom da je HMS Challenger bio u načelu drveni brod s jedrima, a parni mu je stroj bio samo pomoćni oblik pogona.
Konstantin Rokosovski – dvostruki maršal (1896.)
Dana 21. prosinca 1896. rođen je Konstantin Rokosovski, sovjetski vojni zapovjednik iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Bio je poljskog podrijetla, a postao je specifičan po tome što je dobio čak dva maršalska čina – onaj maršala Sovjetskog Saveza i onaj maršala Poljske. Rokosovski je rođen u Varšavi, poljskom gradu koji je u to doba bio u sastavu Ruskog Carstva.
Obitelj Rokosovski bila je poljskog plemićkog podrijetla, no Konstantin nije odrastao u bogatstvu. Ostao je razmjerno rano bez roditelja, a vojnikom je postao na početku Prvog svjetskog rata. Kasnije je ušao u Crvenu armiju, u kojoj je visoko napredovao. U međuratnom razdoblju završio je u zatvoru, tijekom Staljinovih čistki.
Proveo je u zatočeništvu cijeli niz godina, no uoči Drugog svjetskog rata bez obrazloženja je pušten na slobodu – Staljin je shvatio da mu je, ako želi pobijediti rat, potrebna pomoć iskusnih zapovjednika bez obzira na njihov osobni stav prema njemu. Vraćen je na zapovjedne pozicije u Crvenoj armiji, tako da je tijekom Drugog svjetskog rata odigrao veliku ulogu u strateškom planiranju većine sovjetskih vojnih operacija.
Čin maršala Sovjetskog Saveza dobio je 1944. godine, a nakon rata nagrađen je i dodatnim činom maršala Poljske, jer je po etničkom podrijetlu bio Poljak. Budući da je Poljska bila pod sovjetskim utjecajem, maršal Rokosovski postavljen je čak i na mjesto poljskog ministra obrane. Bio je na toj poziciji od 1952. do 1957. godine, a preminuo je 1968. u Moskvi, u dobi od 71 godine.
Masaccio – prvi veliki slikar quattrocenta (1401.)
Dana 21. prosinca 1401. rođen je Masaccio, rođenim imenom Tommaso di Ser Giovanni di Mone Cassai, jedan od prvih znamenitih slikara talijanske rane renesanse (poznate i pod nazivom quattrocento, zbog vremenskog okvira 1400-tih godina). Rodio se u mjestu San Giovanni Valdarno u Toskani, otprilike trideset kilometara jugoistočno od Firence. Ime pod kojim je danas ponajviše poznat, Masaccio, nastalo je od njegovog rodnog imena Tommaso, skraćivanog u Maso.
Pretpostavlja se da je Masaccio već kao dječak postao šegrtom slikarskog majstora, a u razvoj slikarske tehnike uveo je znatne promjene. Primjenom perspektive Masaccio je uspješno stvarao iluziju prostora, čime je iskoračio u smjeru renesansnog slikarstva. Napomenimo, slikari njegovog vremena još su uvijek pretežno pripadali razdoblju gotike, karakteristične za kasno razdoblje srednjeg vijeka širom Europe.
Jedno od Masacciovih glavnih djela nalazi se u kapeli Brancacci u firentinskoj crkvi Santa Maria del Carmine, a prikazuje prizore iz Biblije. Slavnim je postala i Masacciova freska Sveto Trojstvo u firentinskoj crkvi Santa Maria Novella, na kojem su Bog Otac, Isus Krist i Duh Sveti prikazani u trodimenzionalnom prostoru. Nažalost, Masaccio je umro u mladoj dobi od samo 26 godina, tako da je uspio stvoriti samo razmjerno mali broj umjetničkih djela.
Izvor: Povijest.hr
